Tagovi

Mostom iz šikare i močvare

Na ovim izborima građani su izgradili Most. Dali su mu uporabnu dozvolu i može započeti s radom. Međutim, nekima ne odgovara Most, oni žele šikaru, brvna i prelaze preko mute vode. U tim mračnim šikarama i mutnim vodama krade se, podmićuje, prijeti, vrše se ucjene...
Vođe, dva najveća plemena iz šikare, SDP i HDZ, pretjeranim granatiranjem, miniranjem, zasjedama i otvorenim diverzijama pokušavaju srušiti Most. Dakle, Tomek i Zoka, drogirani vlašću, nadljudskom snagom i nepojmljivom pokvarenošću napadaju i tuku po Mostu. Sve to rade javno, pred kamerama i publikom. Pravosuđe, uskoci, dorhovi, policajci, gledaju i šute. Pa oni su i njihove poglavice.

Hoće li paraobavještajno podzemlje odlučiti o novoj hrvatskoj vladi?

Konzultacije kod Predsjednice RH na kojima je zastupnik srpske nacionalne manjine, inače član SDSS-a, izjavio da se na njega vrše pritisci kako bi se opredijelio za mandatara nove hrvatske vlade suprotno vlastitoj savjesti pokazale su da politička trgovina poprima nove-stare oblike. Nove zbog toga što se ovaj put ne radi o nagovaranju političke stranke ili opcije da se prikloni ovoj ili onoj strani, a stare zbog toga što smo slično vidjeli samo davne 1997.godine kad su dvojica HSS-ovih gradskih vijećnika suprotno odluci vlastite stranke i praktički preko noći odlučili podržati HDZ kako bi preuzeo vlast u zagrebačkoj gradskoj skupštini.

Mirko Rašković, zastupnik izabran na listi SDSS-a, nije još otišao tako daleko da podrži Domoljubnu koaliciju u nastojanju da formira vlast, ali njegovo (ne)svrstavanje u skladu s odlukom stranačkog predsjedništva je vrlo simptomatično i prilično zorno pokazuje da se u proces određivanja mandatara uplelo paraobavještajno podzemlje. On je otvoreno rekao da se radi o ucjenama i pritiscima. I ne bi to bilo nimalo čudno da nije dvije stvari.

Krah procesa deinstitucionalizacije

Polazeći od konvencije UN-a o izjednačavanju mogućnosti, ugovora između RH i EU o socijalnoj uključenosti i nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donijelo je listopada 2010
PLAN DEINSTITUCIONALIZACIJE I TRANSFORMACIJE DOMOVA
SOCIJALNE SKRBI I DRUGIH PRAVNIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU
DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ
2011. – 2016. (2018.)

U ovoj tablici vidimo broj djece s teškoćama i odraslih osoba s invaliditetom koliko ih je bilo u institucijama 2010. godine te projekcije koliko će ih biti deinstitucionalizirano do kraja 2016. godine.
Ukupno djeca odrasli
početno stanje 2010. 3.000 1.000 2000
2011. 2900 950 1950
2012. 2750 900 1850
stanje 2013. 2600 850 1750
2014. 2450 800 1650
2015. 2250 700 1550
stanje 2016. 2000 600 1400

U ovoj tablici radi se o odraslim osobama s intelektualnim i višestrukim teškoćama i nisu obuhvaćene osobe s tjelesnim invaliditetom koje su uglavnom smještene u staračke domove ili „centre za rehabilitaciju“ koji su u stvari depadanse staračkih domova.

Ima li MOST dovoljno ljudi za iznijeti promjene je važnije od toga za kog će se opredijeliti

Prisjetimo li se predizbornih nastupanja Bože Petrova, uočit ćemo da se on nijednom nije izjasnio za ulazak svoje opcije u izvršnu vlast. Je li zbog toga što nije očekivao da bi mogao postići toliki uspjeh na izborima ili je plan oduvijek bio da se ne svrstava u jedan od blokova, ne znamo. Njegov je plan bio da sjedi u Hrvatskom saboru i podržava prijedloge bilo čije vlade za koje ocijeni da su na reformskom putu, onakvom kakvim ga sam zamišlja. Na primjedbu kako će takvim djelovanjem, uopće, biti upitan njegov utjecaj na prilike u zemlji, odgovarao je da će biti velik ako bude formirana manjinska vlada. Imati ju stalno u šahu, moći ju rušiti na svakom glasanju, računao je, daje ti moć koja je čak veća nego da sjediš u izvršnoj vlasti. U opciji kad bi SDP ili HDZ mogli i bez ruku njegovih zastupnika formirati vlast, ako smo ga dobro razumjeli, utjecaj MOST-a ne bi bio veliki, ali velika ne bi bila ni očekivanja. Kao ni odgovornost. Međutim, biračka je volja takva, pokazalo se na izborima, da se od MOST-a očekuje mnogo. Možda i više nego su sami njihovi zastupnici spremni i sposobni podnijeti.

Nisu birali MOST da bi postao ĆUPRIJA prema Regionu, preko nepostojećih željezničkih pruga, uvježbanih lažljivaca

Nisu birali MOST da bi postao ĆUPRIJA, prema Regionu, preko nepostojećih željezničkih pruga, uvježbanih lažljivaca

MOST je u poziciji određivanja budućeg smjera razvoja Hrvatske i najavio je razgovore s obje velike stranke koje su Hrvatskom vladale naizmjenično od njenog osamostaljenja.

Budući da hrvatski građani nisu bili zadovoljni dosadašnjim postignućima trenutne vlasti, izjasnili su se dvotrećinskom većinom da žele, ne samo promjene, nego i istinske reforme, koje će zaustaviti put u provaliju.

Pregovarat će i sa SDP-om, izbornim gubitnikom, o čijem radu svjedoče rezultati zadnje 4 godine njihove vladavine Hrvatskom, koja je započela Planom 21, od kojega su odustali i prije nego su ga počeli ostvarivati. Jesu li ti ljudi,o kojima govore njihova djela, vjerodostojni partneri i časni ljudi koji bi se držali dogovorenoga i kojima bi se mogla povjeriti budućnost Hrvatske i provođenje reformi neophodnih za opstanak države?

Koje činjenice i reference daju ljudima iz bivše vlasti stručnu, ljudsku, moralnu, vjerodostojnu potvrdu da će provoditi MOST-ove zahtjeve za istinskim reformama u društvu?

Zašto su ovi prijelomni izbori drukčiji od svih prethodnih

Po mnogim značajkama i okolnostima u kojima se održavaju izbori za Hrvatski sabor 8. studenoga mogu se bez dvojbe smatrati kao prijelomni ne samo za budućnost države i svih građana, nego još više za razvoj parlamentarne demokracije kroz koji Hrvatska prolazi od samog utemeljenja. Temeljni razlog što se ovi izbori mogu ocijeniti kao prijelomni leži u činjenici da se zemlja nalazi u ozbiljnoj, ne samo gospodarskoj i financijskoj krizi, nego i u političkoj i moralnoj krizi. O gospodarskoj i financijskoj krizi nije potrebno posebno govoriti, jer svi ekonomski pokazatelji ukazuju na krivi smjer kojim je politička elita dovela Hrvatsku pred bankrot, a u Europskoj uniji je približila sudbini Grčke. Politička kriza potječe iz još uvijek neprevladanog ideološkog naslijeđa komunističke Jugoslavije, pa se i dalje s manjim ili većim intenzitetom vodi bitka između „ustaša“ i „partizana“, odnosno o komunističkom razdoblju. Najbolji dokaz da se Hrvatska toga nije oslobodila jest odgađanje neophodne lustracije, pa se išlo čak tako daleko da se posebnim zakonom zaštite agenata jugoslavenske tajne službe „lex Perković“ pokušalo suprotstaviti Europskoj uniji.

Glavaš ante portas: Zašto je neprihvatljivo samo ako Milanović dovede crnokošuljaše na vlast?

U medijima se u posljednje vrijeme naveliko raspravlja o mogućoj koaliciji SDP-a s HDSSB-om Branimira Glavaša pri čemu se u središte stavlja pitanje neće li Milanović zbog toga ostati bez potpore stranaka na ljevici. Glavni argument onih koji se zgražaju nad takvom mogućnosti je formiranje stranačke garde obučene u crno, odnosno izostanak premijerove jasne osude čina koji podsjeća ne samo na mračnu prošlost ovih prostora, već i na pojavu fašizma općenito. Milanović je prvi izlazak crnokošuljaške garde nazvao tek operetnom manifestacijom i komičnom paradom, a na pojavljivanje Glavaševe postrojbe na Markovom trgu nije ni reagirao. To je uz eksplicitno priznanje Domagoja Hajdukovića, prvog na listi koalicije Hrvatska raste za 4.izbornu jedinicu, poslužilo političkim suparnicima i dijelu demokratske javnosti kao krunski dokaz da Milanović planira poslije izbora koalirati s HDSSB-om.

Kako god mi glasali, Hrvatska će ostati „muljevito dno Evrope“

U svojoj predizbornoj kampanji HDZ opet obećava pretvorbu Hrvatske, tog Tuđmanovog čardaka utemeljenog u živom blatu nacional-šovinizma, u zemlju meda i mlijeka, jer oni tvrde da danas imaju spremne i programe i ljude koji će to znati provesti.

Samo u 17 godina, u kojima su neopisivom lakoćom vladali Hrvatskom, osim mržnje iskazivane prema drugim i drugačijim i na besprimjernoj gramzivosti zasnovanoj mega-pljački nisu pokazali da znaju išta drugo.

Mene ne mogu uvjeriti u to da su se promijenili, jer da su se promijenili, umjesto šarene laže nudili bi i druge programe i ipak malo vjerodostojnije ljude koji bi na neki način bili jamac da te programe i mogu i znaju provesti.

Migranti i briga SDP-a o zdravlju hrvatskih građana.

U zadnje vrijeme se puno piše o patnjama izbjeglica sa Bliskog istoka, pa da i ja napišem ono kaj me najviše žulja.

Migranti prolaze kroz više država, žive djelomično u izbjegličkim logorima pod katastrofalnim higijenskim uslovima, a da ne spomenemo sa kolkim su ljudima došli u kontakt kroz sve te države kroz koje su prošli.
U svim zemljama koje se brine o zdravlju svojih ljudi,gdje postoji ministarstvo zdravlja i funkcionalna vlada se te kolone kontroliraju.
Preventivno se i vrši detezinfekcija svih puteva gdje te kolone dolaze u kontakt sa domaćim stanovništvom.

Gledal sam par puta kako ti ljudi prolaze kroz Ključ Brdovečki.
Neki su bosi, krv im se vidi na stopalima, odbačena roba, cipele i deke ostaju satima na cesti, psi i mačke šnjofaju po odbačenim konzervama, a stanovnici hodaju u ono vrijeme kad je ulica prazna po toj istoj.

Ima starijih koji jedva hodaju a ima i takvih koji bez pomagalima jedva da i dođu do dućana.

Dnevno prođe više tisuća izbjeglica tom cesto, a zadnjih par dana bi moglo brojčano biti i oko 10 000 dnevno.

Već se izvjesno vrijeme govori o raznim bolestima koje su se pokazale, no izgleda da se je čekalo da se to proširi.

Hoće li biti manjinska i koliko će trajati nova hrvatska vlada?

Bez obzira na to tko će pobijediti na izborima, neće mu biti lako sastaviti vladu. Apsolutnu većinu na izborima, usprkos izjavama koje plasiraju u javnost, neće osvojiti ni Karamarko ni Milanović. Biračko tijelo je tako podijeljeno da svaki od njih može dobiti otprilike trećinu glasova, a ostatak će pobrati tzv. treće opcije i oni koji neće prijeći izborni prag. Neki od tih trećih su već izjavili kako neće s jednim ili s drugim, a da od onoga s kojim možda hoće, neki očekuju da ispuni njihova izborna obećanja. Koliko je realno očekivati da će bilo jedna bilo druga velika koalicija pristati na njihove uvjete, možemo si misliti. Ima i onih koji će vjerojatno osvojiti saborske mandate, ali unaprijed rezolutno otklanjaju svaku mogućnost ulaska u koaliciju s pobjednikom izbora. Zbog toga bi se moglo dogoditi da Hrvatska po prvi put odmah nakon izbora dobije manjinsku vladu.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci