Rohatinski

zamirzine

Što je Rohatinski stvarno rekao

Guverner HNB-a je u stvari napao medjunarodne financijske savjetnike, a publiku je strašio i ulaskom u Europsku Uniju!

Upozoravam cijenjeno čitateljstvo da mi se nije dalo ispravljati tipfelere i da sam tekst postao netom što sam ga napisao, iz duše.

Naslovnica Jutarnjeg lista objavljuje nalsov: Ekonomisti okrenuli ledja Mesiću. Vecernji piše Tajni dogovor Vlade i HNB-a. Tužno je koliko hrvatski novinari, od kojih neki ekonomsku politiku i Vladu prate desetljećima, pojma nemaju o čemu se zapravo radi u tobožnjoj raspravi Mesić-Sanader-Rohatinski. Govor guvernera objavljen je na internet stranici Hrvatske narodne banke pa bi bilo barem gradjanski pristojno, ako im ruinirana profesija ne postavlja više takve zahtjeve, da su ga pročitali. Ne čudi što dvije vodeće dnevne novine nisu postavile link na taj govor, jer bi onda morale komentirati izvor a ne svoje fikcije i utvare, prikaze što bi rekao onaj duhoviti reper.

Čiji je igrač Rohatinski?

HNB je objavio podatak o stanju vanjskog duga na kraju 2007. godine. Isti iznosi 32,93 milijarde eura i potukao je po visini posljednja predviđanja.

Prije 5 dana objavih podatak da je na kraju studenog 2007. ukupni vanjski dug iznosio 31,92 milijarde eura. No, taj podatak više ne stoji. HNB je objavio da je dug na kraju studenog dosegao iznos od 32,37 milijardi eura, a na kraju prosinca konačnih 32,93 milijarde eura. To je oko 600 milijuna eura više nego HNB prognozirao prije izbora. I to pod udarnim naslovom STABILIZIRAN RAST UDJELA VANJSKOG DUGA U BDP-u. Podsjetimo još jednom, manje od dva tjedna prije izbora.

U teška vremena treba imati noge za plesanje...

"Nitko ne može misliti da može ostvarivati profit, a da ga se ne tiče situacija u društvu u kojemu ostvaruje taj profit. Banke ostvaruju dobar profit, i neka ostvaruju, jer ova Vlada ne propagira nikakav socijalizam. Ali u težim vremenima dio tog profita moraju vratiti kako bi građanima olakšali život"

(Mao Ce Sanader: Velika Knjiga Mudrosti)

Rješenje krize u kojoj je Hrvatska je uskoro na pomolu. Nakon što se uopće otkrilo da smo u "težim vremenima" nakon što smo u predizbornoj kampanji slušali da nam je fantastično, pa nakon što se uspostavilo da za krizu nisu odgovorni ni Bandić, ni Rohatinski, ni inflacija u Europi, ni Eskimi, nakon što je osnovano povjerenstvo za praćenje cijena koje je uspjelo zbrojiti dva broja i nakon toga netragom nestalo, nakon mjesec dana od kada se objelodanilo da je inflacija uspješno pojela rast plaća, rast mirovina i cjelokupni standard građana, pristupilo se "rješavanju" problema, bez da se uopće ustanovilo u čemu je problem.

Цените на стоките и услугите

Цените на стоките и услугите кои се користат за лична потрошувачка, мерени преку индексот на трошоците на животот, во ноември 2007 година, во однос на претходниот месец, индексот изнесува 101.4, а во однос на ноември 2006 бележи индекс од 104.6.

Što će reći da je inflacija u Makedoniji na godišnjoj razini u studenome 2007. godine iznosila 4,6%.

Просечната месечна исплатена нето-плата по вработен во ноември 2007 година поголема за 10.3% во однос на ноември 2006 година.

Što će reći da je prosječna nominalna mjesečna neto plaća u Makedoniji u studenome 2007.godine bila za 10,3% veća nego u studenome 2006. godine.

Sanader, Rohatinski i bankari - kakvu nam sudbinu kroje?


Kako prenose mediji, sastanak na vrhu između Sanadera, Šukera, Polančeca, Rohatinskog i čelnih ljudi vodećih poslovnih banaka u Hrvatskoj polučio je neuspjeh, ili, kako bi se to reklo političkim rječnikom, "ovakvi će se sastanci predstavnika Vlade i najvažnijih institucija u zemlji, u cilju razmatranja aktualnih kretanja, nastaviti i ubuduće."

Snovi o beskonfliktnom društvu

Imao sam prijatelja iz (naše burne) mladosti, koji je kao jedan od najodgovornijih na obrambenim dužnostima u ovom ratu kad su jednom sve linije obrane Grada bile pale (i četnici mogli ušetati kako su željeli - samo to nisu znali), otišao sam na prilaze Gradu da se osobno isprsi – i poginuo od vlastitih mrtvih straži.

No to je jedna druga priča koja s ovom temom ima samo toliko zajedničkog, da netko kad mu ne ide (a ne ide) sam izlazi na puškomet i svojim prsima ide zaustavljati udarce i ne znajući kako je takvo nešto pogibeljno. Ali, tko je Sanaderu kriv kad je imao nesposoban tim - da ga je formirao potpuno nanovo ne bih rekao ni riječi a možda počeo i navijati za njega (kao što sam to činio u samom početku njegovog prošlog mandata). No, on je tim još ponovio, dopunivši ga s klupe za rezerve s onima najgorima (npr. gledam pred par dana na TV tog Jandrokovića pa sam se sjetio Kolinde i odmah sve isključio – no „de gustibus non disputandur est“).

Stoiber – nicht willkommene Person

Edmund Stoiber, bavarski premijer došao je u Hrvatsku i susreo se s Ivom Sanaderom, hrvatskim premijerom. Zašto je došao i o čemu su ta dvojica razgovarala hrvatski mediji ne pišu niti pak me briga.
Ali ono što je Stoiber (oprostite što ga ne nazivam gospodinom) „samoinicijativno izjavio“ kako piše „Večernji list“, ne mogu i kao saborski zastupnik ne smijem prešutjeti.
Ukratko, Stoiber je u svojoj izjavi napao Hrvatsku narodnu banku i guvernera Rohatinskog zbog toga što Bayerishe Landesbanci (Bavarskoj zemaljskoj banci) neda prethodnu suglasnost za kupnju Alpe-Adria banke i Slavonske banke. Još je dodao da je Rohatinskom poslao nekakvo pismo i da očekuje da će ovaj preispitati svoju odluku.

Sivo tržište kapitala

Tijekom rasprave o Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu, Zakonu o bankama i Zakonu o kreditnim unijama otvorio sam temu «sivog tržišta kapitala», odnosno tzv. kamatara, lihvara ili zelenaša koji se bave djelatnostima kojima ostvaruju dohodak od kapitala, a država na ime tog dohotka ne ubire nikakav porez. To me ponukalo da guverneru Hrvatske narodne banke gospodinu Željku Rohatinskom postavim nekoliko pitanja.

Kao što i sami znate, gotovo da nema rasvjetnog stupa ili tramvajske stanice na kojoj se ne nalaze oglasi kamatara. Većina takvih oglasa nude građanima ostvarenje ili pomoć pri realizaciji kredita u vodećim bankama Hrvatske. Imena banaka se nigdje izrijekom ne navode, ali se u «paketu» reklamiranih «usluga» nude i zatvaranja postojećih kredita, rješavanje «crnih listi», bankovni krediti, analiza i izračun kreditne sposobnosti... pri čemu je sudjelovanje banaka u određenoj mjeri nužno.

WriteSomething knjiga
Syndicate content Syndicate content