Tagovi

Američki san... u Kansas Cityju

Zdravstvo je vreća bez dna: uvijek se može uložiti više, kupiti bolja oprema, izgraditi nova bolnica, obnoviti prostorije. Nitko nije zadovoljan zdravstvenom zaštitom. Pogotovo kod nas.

U Sjedinjenim Državama postoji državni sustav zdravstvene zaštite koji se zove Medicare. Ukratko, radi se o složenoj shemi poreza koju plaća stanovništvo, kako bi se osigurala zdravstvena zaštita za

  • starije o 65 godina
  • invalide
  • bolesnike na dijalizi koji čekaju transplantaciju bubrega
  • bolesne od ALS-a

Međutim, ni njima se ne plaćaju svi troškovi. I sada slijedi nevjerojatan dio: postoji naravno "nacionalna politika" što se plaća, ali postoji i lokalna politika koju -- za svaki dio SAD -- zapravo određuje firma koja je dobila ugovor za provođenje Medicarea na nekom području!

Ukratko: što ide u Chicagu, ne ide u recimo.... Kansas Cityju.

Sakriveni "program"

Pomalo u strahu od produbljivanja krize, koja će neminovno iz financijske prerasti u gospodarsku, čekam da nam predsjednik Vlade prezentira program za ublažavanje posljedica koje će kriza generirati kroz gubitak radnih mjesta, smanjenje kupovne moći, a onda nemogućnost punjenja državnog proračuna o kojem opet ovisi i školstvo i zdravstvo i mirovine i ..... sve.

Nemojmo se zavaravati kako će Hrvatska ostati po strani od globalnih zbivanja, pa je kriza neće zahvatii ili će je samo neznatno okznuti, kako će nas to "znalci" podučiti.

Međutim vrijeme odmiče a od programa ni traga ni glasa, kresanje proračunskih sredstava pojedinim resorima sigurno nije program za prevladavanje krize, jednako kao što ni Milinovićeva reforma zdravstva kroz "namet na vilajet" to nije.

I tako, čekajući program kojeg nema, prisjećam se predizborne kampanje HDZ-a uoči prvih slobodnih izbora, kad su nam nudili i ovo i ono, a jedino gospodarski program nisu iznosili i krili su ga kao zmija noge, uvjeravajući nas kako imaju vrhunski gospodarski program, samo ga ne smiju dati u javnost, jer će im onda netko pokrasti ideje.

Razvojna ekonomija (reforma proračunskog sustava)

RAZVOJNA EKONOMIJA

Razvojni ekonomski sustav
- temeljen na modernom projektno-obračunskom sustavu i reformiranom proračunskom sustavu

# zadaci razvojne ekonomije

• poboljšati bankarski sustav
- stimulativne kamatne stope, otkup zajmova
- ekspanzivna monetarna politika (na podlozi poduzetništva i proizvodnje)
- bez potrebe za devalvacijom i uz minimalnu inflaciju
- osigurati svu štednju građana

• precizno balansirati financijski i realni sektor, što će omogućiti ekspanzivnu monetarnu politiku

• destimulirati sivu ekonomiju
- stvarni PDV (porez na promet gotovinom), stimuliranje negotovinskog plaćanja

• prekinuti lanac nelikvidnosti
- prijavljivanje ispravnih glavnica poduzeća, sveobuhvatne kompenzacije

• staviti imovinu odmah u funkciju
- ne čekati rješenje pravnih sporova (ali bilježiti vrijednost imovine za budućeg vlasnika)
- produžiti rok zastare za 10 godina za sve sporove u privatizaciji

• uvesti sustav unutarnjih zajmova
- decentralizacija, a ujedno integracija velikih sustava
- efikasnije upravljanje velikim sustavima

• smanjiti troškove države, racionalizirati i modernizirati rad javnih službi

Žele li hrvatski gradjani privatizaciju zdravstva i ako da - kakvu?

Privatizacija u Milinovićevoj reformi

Sudeći prema dominantnim tonovima u kakofoniji kritike predložene reforme zdravstvenog sistema ministra Milinovića, javnost je pretežno ostala konsternirana izvjesnošću povećanja troškova za zdravlje – putem participacija i dopunskih osiguranja - koji će dodatno opteretiti ionako prenapregnute kućne budžete. Medjutim, kako je vrijeme odmicalo, ministar se je ili djelomično povukao prema početnim pozicijama ili bolje objasnio prijedloge, pa je ispalo da će reforma imati osjetniji financijski efekt na relativno mali broj osiguranika, i da će se gradjani ionako iz toga moći “iskupiti“ relativno jeftinim premijama dopunskog osiguranja. Sukladno tome, ništa se dramatično neće promijeniti u osnovnim financijskim tokovima koji napajaju sve žedniji zdravstveni sistem. Ministar je izjavio da je samo 5% od reforme pitanje financija, a preostalih 95% pitanje strukturne reforme. Ali, da li je zaista tako?

Kotačići krize se okreću

Podosta se zanimljivih stvari dogodilo u posljednje vrijeme, pogotovo ako se pogledaju u kontekstu medijski sveprisutne krize. Evo što mi je zapelo za oko posljednjih par dana, bez nekog posebnog redosljeda.

1. Banke idu dalje

Već sam se u http://pollitika.com/desmodontinae-croaticus "> jednom dnevniku dotaknuo najave podizanja kamata na kredite koje direktno i indirektno najavljuju sve hrvatske banke. Tema nije mimoišla ni premijera dr. Ivu Sanadera II, koji je pak govoreći u Saboru doslovno rekao "kako je ministar financija razgovarao s bankarima koji su mu najavili mogućnost rasta kamata na kredite i do 20 posto". Slijedeći su ga dan vjerojatno upozorili o kojim se nebulozama radi, budući je zakonski definiran limit do kojega banke smiju podizati kamate građanima 14%, pa je premijer krenuo popravljati situaciju govoreći kako je "riječ o rastu tzv. prekonoćnih kredita, a to se ne odnosi na građane". Naravno, sad bi mi trebali povjerovati kako je premijer govoreći u Saboru, i de facto pred cjelokupnom javnošću, na umu imao nekakve kredite za koje prosječan građanin do tog trenutka nije ni čuo, ali nema veze. Zna se tko je vrhunski komunikator. I tako sam htio reći nešto drugo.

Još dvije crtice iz zdravstva

Crtica prva

Proteklih sam dana išao na trudnički tečaj u bolnicu Sveti duh u Zagrebu. Pored mnogih korisnih informacija koje se bave našom trenutnom pozicijom (beba na putu), čuo sam i jednu zanimljivu informaciju. Dakle, Hrvatska, kao još jedno nasljedstvo socijalističkog državnog uređenja, ni dan danas nema zakonski uređen položaj primalja, ili babica. U duhu socijalističke revolucije, babice kao zvanje su ukinute sredinom prošlog stoljeća, i danas u Hrvatskoj svaki porod mora obaviti i potpisati - doktor. O kakvom se apsurdu radi pokazuje praksa u Europskoj uniji. Tamo sve porode u kojima nije došlo do komplikacija (a kojih je prema informacijama koje sam čuo 85-90%) obavljaju primalje sa visokom školom i certifikatom. Kao ilustracija može poslužiti primjer bolnice Sveti duh, gdje van radnog vremena, dažurstvo odrađuju tri babice, dva specijalizanta i dva specijalista. Isti posao po bolnicama u Europi odrađuje pet babica i jedan doktor. Kad se u obzir uzme da se dežurstvo odrađuje 16 sati dnevno, 365 dana u godini, plaćajući satnice trojici doktora umjesto trima primaljama, postaje jasno o kojem se financijskom efektu za zdravstvo radi.

Panika u Arkadiji – prisilno slijetanje

I. Rough landing
Jure Božanska tajna je istina, a istina je uvijek drugačija od onih u renesansnim pastoralama - ili suvremenim idiličnim bajkama koje nam serviraju političari. Ova „arkadijska“ tema mi je pala na pamet poslije kraha hrvatske državne politike (od razlijevanja „mafijaških udara“ po ulicama), preko financijskog kolapsa u svijetu (za koji su nam tvrdili da će nas mimoići), do panične uzbune (u kojoj se teret promašaja omjera prebaciti na najmanje krive zato što su najnemoćniji.) „Rough landng“ je avijatički pojam koji se može prevesti kao „grbavo“ ili „prisilno“ slijetanje (tj. ono kad pilot radi raznih razloga izgubi kontrolu nad avionom pa se prizemlji jedva izbjegavajući lom). Što je najgore, izgleda da naš hrvatski avion još nigdje nije sletio, ne zna se kada i gdje će, i da li uopće ima pilota u avionu.

HSS, što je ostalo?

Od samih početaka ove Vlade, tijekom dugih i intenzivnih koalicijskih dogovora, bio sam izuzetno skeptičan prema "konstruktivnoj" ulozi koju će u vladi dr. Ive Sanadera II odigrati seljaci, baš i kao prema prostoru za samostalno političko djelovanje koje će im dozvoliti premijer autoritativnog stila poput Sanadera. No moram priznati, da uistinu nisam očekivao da će ispraznost HSSovog sudjelovanja u Vladi biti ogoljena do ove mjere u manje od godinu dana. HSS je u predizbornu kampanju 2007 te u koalicijske pregovore 2008 godine ušao sa nekoliko prepoznatljivih ciljeva i javno propagiranih programskih smjernica: očuvanje ZERPa, ukidanje participacije, referendum o ulasku Hrvatske u NATO, te 6 milijardi kuna usmjerenih prema hrvatskom selu. U kojoj smo situaciji danas?

Jedina stvar koja nedostaje Milinovićevoj reformi

Malo pravne države.

Računica prihoda i izdataka zdravstva RH za 2008. je jednostavna –

Prihodi najmanje - 23 milijarde Kn
(15,5 % doprinosa obveznika u svim sektorima, postojeća razina participacije pacijenata i uplaćene police dopunskog osiguranja pacijenata).

Troškovi najviše -
brutto plaća s pripadajućim dežurstvima svih zaposlenih u sustavu zdravstva RH
(58000 u javnim te 12000 u samostalnim ustanovama) iznose najviše - 7 milijardi Kn,
bolovanja preko 42 dana - 1,5 milijardi Kn,
svi lijekovi – 3 milijarde Kn,
porodilje – 2 milijarde Kn,
ostali troškovi – 3 milijarde Kn.
Troškovi za hladni pogon - 6,5 milijardi Kn - apsolutno nemoguća svota
KUDA JE OTIŠLO tih 6,5 milijardi Kn *

NIJE GOTOVO

Ministru na sve ovo nedostaje JOŠ najmanje 4 milijarde Kn prihoda. Isti ih kani polučiti objašnjavajući nam kako je to polučivanje jako socijalno osjetljivo - jer bi po njemu 400.000 Obveznika moralo platiti 4 milijarde kuna - apsolutno bolesno.
S bolešću se ne pregovara - bolest se liječi - ili se od nje umire.
Ukupno 6,5 + 4 = 10,5 MILIJARDI KUNA **

NIJE GOTOVO

Ususret zdravstvenoj reformi

Vidim da se gospodin Milinović malo zaletio oko reforme zdravstva.

Tu vlast, u kojoj je Milinović ministar zdravstva, birala sam u nadi da će ukinuti sramotne participacije i plaćanje taksenih marki pardon administrativnih pristojbi za svaki odlazak liječniku. Jer ono što je Velika koalicija učinila bolesnicima, bilo je prestrašno, pogotovo za kronične bolesnike koji moraju po recepte za lijekove svaki mjesec. Dakle, uz uplatu od 1000 kn za zdravstveno osiguranje na plaću, išlo je još 80 kn za dopunsko zdravstveno osiguranje, pa još 30 kn za administrativnu pristojbu, ukupno 1.110 kn troška na ime zdravstvenog osiguranja mjesečno.

Kad sam izabrala ovu vlast, ona je održala obećanje i izbacila administrativnu pristojbu kao nepotrebnu i sve je slutilo da će netko konačno nešto učiniti za bolesnike po pitanju poboljšanja zdravstvenog sustava.

Novi dnevnici

  1. Ulazak u eurozonu 2020 godine od Zlatno doba kap... komentara 2
  2. širenje panike od teoretičara zavjere od drvosjek komentara 55
  3. Ubrizgavanje izbjeglica kao alat u stvaranju EU naddržave od sjenka komentara 73
  4. Vedran kupuje mercedese, a kuća mu trošna, djeca gladna i bosa, žena "neofarbana" od ppetra komentara 23
  5. Pa jel' predsjednik Njemačke biskupske konferencije normalan? od Feniks komentara 31
  6. još malo satire od drvosjek komentara 34
  7. Ustavni sud RH treba ukinuti jer je političko, a ne pravosudno tijelo od ppetra komentara 1
  8. «Razvojno sredstvo» je zapravo štetno sredstvo iz prošlosti od rodjen komentara 0
  9. Pozdrav u OS RH i još ponešto od Feniks komentara 81
  10. Nemogućnost potrebnog razvoja države od rodjen komentara 0
  11. Novi statut grada Vukovara je pobjeda zdravog razuma. od Panonicus komentara 81
  12. Devetnaest milijuna razloga od MKn komentara 43
  13. Imigranti kriza kojoj se ne nadzire rješenje od mario121 komentara 64
  14. Ustašuljačko rajcanje nacije Jesen 2015 od bube komentara 140
  15. Slobodane, pošalji salate... ili bar ćirilicu od MKn komentara 9
  16. Dragovoljac.com hvali Mirelu Holy! od Zoran Oštrić komentara 7
  17. Pupovac će istrijebiti Srbe iz Hrvatske od MKn komentara 65
  18. Arsen Dedić – u oblaku koji putuje svijetom od bube komentara 21
  19. Satira na satiru od ppetra komentara 125
  20. Koliko javni sektor uništava resurse države? od rodjen komentara 0
  21. Vratiti povjerenje! od Busola komentara 16
  22. U povodu obljetnice balvan revolucije od drvosjek komentara 115
  23. Imunološki i njegova agonija od Skviki komentara 1
  24. Milorad Pupovac - strani agent u Hrvatskome saboru od vkrsnik komentara 15
  25. Hrvati ako danas stvore 2 pokreta od aluzija komentara 1

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • bube

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 17

Novi korisnici

  • kalifast
  • Ludi Lo
  • KraljicaM
  • odjebi
  • Antifont