'U rebalans proračuna definitivno idemo, prethodna vlast se ponašala kao da problema nema, a problema ima. Morat ćemo smanjiti bruto plaće za tri posto za sve zaposlene u javnom sektoru. To je jedino moguće odgovorno ponašanje. Pogriješili smo što to nismo napravili prvog dana. Alternativa su otkazi', rekao je premijer Zoran Milanović.
I bi smanjenje i bi rebalans, a iznosi za bruto plaće gotovo svugdje u lipu jednaki, a ukupan iznos za bruto plaće povećan za 3.420.000 , sa 17.287.450.605 na 17.290.870.605.
Dogradnja zatvora u Zagrebu i zgrade DORH-a, jačanje zatvorskog sustava
Proračun za 2013. ipak ima stavku koja mi budi nadu da će 2014. i 2015. biti bolje godine . Naime, za Zatvor u Zagrebu ( dogradnja zgrade ) planirana su sredstva u iznosu od 34.905.466,00 kn u 2014. i 39.072.986,00 kn u 2015. Toplo preporučujem da za proširenje izdvoje još novaca i da prostore popune. Ne namještajem i računalima, već osobama koje su ( što legalno, što nelegalno ) pokrale imovinu RH i njenih građana da bi povećale svoju osobnu imovinu. Znam da nije moguće zatvoriti one koji su legalnim putem došli do takve imovine, ali se mogu zatvoriti oni koji su donošenjem zakona omogućili takvu zakonitu pljačku. Dograđuje se i zgrada DORH-a. Ove godine je u proračunu 1.884.000,00. Na jačanje zatvorskog sustava planira se potrošiti 31,2 milijuna kuna u 2013. i 2014. godini.
Liniću i društvu s ljubavlju – o proračunu i rebalansu
Još od 62.sjednice Vlade nema dana da barem par sati dnevno ne analiziram podatke o državnom proračunu. Već me proračun za 2012. uvjerio da ni ova Vlada nema namjeru vladati tako da građanima koji su dotakli dno daju povod makar i za mrvicu optimizma. Rezultate «realnog, razvojnog i štedljivog proračuna» pratimo svakodnevno. Planirali su smanjiti troškove plaća, ali im se plan izjalovio. Iako je iz napisa u medijima vidljivo da mnogima smanjuju plaće i naknade, ukupni troškovi plaća za dužnosnike i državne službenike rastu. I u proračunu za 2013. planiraju smanjenje tih stavki rashoda poslovanja, ali sam uvjerena da će im se plan opet izjaloviti. Državni proračun za 2013. objavljen je u NN br.139 od 15.12.2012. Dan prije te objave ministar financija Linić kazao je da ocjena Standard &Poor's-a upućuje na to da Vlada mora ozbiljno preispitati proračun, ali je poručio da se neće dirati mirovine i plaće zaposlenih u javnom sektoru, osim što će se rezati dodaci koji nisu smanjeni u ovoj godini. Pa da preispitamo.
Način na koji je Vlada RH odradila posljednji rebalans ne pokazuje samo da Vlada nije spremna dati svoj doprinos fiskalnoj konsolidaciji u vidu žrtvovanja dijela glasova na nadolazećim izborima, nego da i je vrlo nevješta u utjecanju na očekivanja potencijalnih kupaca hrvatskog javnog duga. Sada je već svima jasno da je Vlada računala na novo zaduživanje i prije nego je pokrenuta javna rasprava oko rebalansa: prijedlozi koji su dolazili iz Vlade su imali jasne protivnike čija je politička moć dovoljna da se njihovo protivljenje pretoči u odustajanje Vlade od poduzimanja predloženih mjera uštede. Vlada je računala s time da će se dopasti biračima poštujući sve te partikularne interese ne bi li si priskrbila (ili barem zadrzala) glasove. Međutim, nije računala da bi mogla uslijediti reakcija Svjetske banke, ne suviše oštra, ali sasvim jasna i "to the point". Ta bi reakcija najvjerojatnije izostala da vlada od samog početka nije podgrijavala situaciju najavom kojekakvih mjera koje je ona tobože spremna donijeti ali se, eto, previše društvenih skupina protivi njima, pa ih je nemoguće realizirati.
Prije nekoliko dana sam od dobro obaviještenoga i do sada uvijek pouzdanog izvora bliskog vrhu lokalnog HDZ-a dobio informaciju da je ta stranka krenula u okupljanje oko sebe umirovljeničkih udruga s ciljem osnivanja nove političke stranke umirovljenika koja bi potom stupila u predizbornu koaliciju s HDZ-om. Sve se navodno temelji na procjeni da bi na idućim parlamentarnim izborima glasovi umirovljenika mogli donijeti 8 - 10 saborskih mandata. To bi trebao biti odgovor na Milanovićevo vezivanje HSU a ujedno bi odgovorili i na pokušaj okupljanja koalicije "Umirovljenici zajedno" Lazara Grujića za koju se još uvijek ne zna hoće li se i uz koju stranu vezati.
Svi znamo poznatu narodnu po kojoj nepoznavanje povijesti vodi ka ponavljanju grešaka koje su se dogodile toijekom iste. Ja bih još dodao da je poznavanje povijesti samo nužan, no ne i dovoljan uvijet neponavljanja povijesnih pogrešaka: dovoljan uvjet je prvo, volja, a zatim i sposobnost za dobru analizu povijesti i izvlačenje zaključaka primjenjivih na današnjicu.
Upravo pobjegli predsjednik Vlade dugo nas je obmanjivao uvjeravanjem kako će Hrvatska ostati po strani od globalnih zbivanja, pa je kriza neće zahvatiti ili će je samo neznatno okrznuti.
Zabavljao nas je „zlim“ Slovencima prikazujući ih kao glavni hrvatski problem.
Ljudi od struke su znali da Hrvatska ne može ostati po strani i da će doći do produbljivanja krize, koja će neminovno iz financijske prerasti u gospodarsku, a Vlada nije imala i nema program za ublažavanje posljedica koje će kriza generirati kroz gubitak radnih mjesta, smanjenje kupovne moći, a onda nemogućnost punjenja državnog proračuna o kojem opet ovisi i školstvo i zdravstvo, plaće i mirovine i ..... sve.
Državni proračun 2009. donesen je na način kao da krize nema.
Uspaničeni pobjegli predsjednik Vlade, kad je vidio da je vrag odnio šalu, oformio je pri Vadi savjetodavni tim stručnjaka, koji nije i bojim se da neće moći pomoći, ne radi nedostatka volje i znanja, već radi ograničavajućeg djelovanja politike.
Vlada bi možda i prihvatila neke ideje i prijedloge, samo kad bi na Savjet mogli prebaciti i svu odgovornost.
Pola godine ističemo da moramo nadići krizu polazeći od postavki da sve naše akcije moraju osigurati privredni razvoj i ojačati ljudski i socijalni kapital. Sve što je napravljeno je suprotno: sputavan je privredni razvoj i uveden harač na ljude.
Znamo da su napravljene strašne pogreške koje su nas i dovele do ove krize, koja se stopila s globalnom krizom. I ranije smo bili suočeni s velikim teškoćama, ali ova je možda još opasnija: prvo, jer nemamo vodstva, drugo, jer su nam uništili međupovjerenje – taj bitni socijalni kapital i treće, jer nastavljamo sa sve većim pogreškama. Sililo nas se da živimo u teatru neistina, poluistina i negiranja stvarnosti. Kukavičluk i plitka sebičnost, a često i kriminal su postali obilježja onih koji se igraju društvene elite.
Čitamo ovih dana da se priprema rebalans proračuna od 3 milijarde kuna. Od toga bi se 2 milijarde preraspodijelile, a uštedila bi se samo 1 milijarda. Ta brižna milijarda je sitnica u odnosu na minus na Šukerovom računu. U raznim izjavama spominju se iznosi od 15 do 40 milijardi. Jasno je da se jednim rebalansom ne može osigurati normalno funkcioniranje države, ali iznos koji se planira uštedjeti je smiješan i služi za mazanje očiju stoci sitnog zuba ili stoci bez zuba /kako bi rekao Branimir Pofuk/. Ovaj brzinski rebalans ima samo jednu svrhu. Takav rebalans može poslužiti samo smirivanju savjesti Jadranke Kosor i njene ekipe kad će močiti onu stvar u moru. Maloprije je Silvano Hrelja na HTV rekao da i vlast ima pravo otići na godišnji kad donese rebalans.
Nekompetentna hrvatska Vlada, sastavljena od korumpiranih nesposobnjakovića koji misle samo na vlastiti probitak, na čelu s dr. Ivom Sanaderom, umjesto da je pravodobno poduzimala mjere kojim bi se ublažile posljedice financijske krize i recesije, najprije je uvjeravala i sebe i nas kako Hrvatska i nije zahvaćena krizom, pa onda ako i je, zahvaćena je tek marginalno.
A onda triježnjenje i priznanje da smo "u banani", prihodi države opadaju, nezaposlenost raste, ali prave i energične mjere, a jedna je i drastični rebalans proračuna, se i dalje ne poduzimaju, pokušava se kupiti vrijeme do lokalnih izbora, jer nepopularne mjere za ublažavanje posljedica krize, neovisno o tome koliko opravdane, ruše rejting HDZ-a, smanjujući mu izglede za pobjedu.
Ipak, Vlada, pritisnuta brzinom odvijanja negativnih procesa, morala je donijeti paket gospodarskih i drugih mjera za koje se već sada sa sigurnošću može tvrditi da nisu dostatne, pogotovo u svjetlu činjenice da se ne odustaje od zaustavljanja gradnje nekih infrastrukturnih objekata, a iznos predviđen za rebalans proračuna je premali itd.
