Tagovi

Dvostruka mjerila i u Hrvatskoj policiji: branitelja ubiti smiješ, a kriminalca ne

Dvostruka mjerila u Hrvatskoj policiji:
ako policajac gotovo ubije branitelja i zapriječi pružanje pomoći, nema sankcija za njega, a ako isto napravi sitnome kriminalcu, u zatvor i mogućih 12 godina robije

„Čak 12 godina zatvora prijeti 33-godišnjem pulskom policajcu koji se od petka nalazi u pritvoru jer je tijekom akcije uhićenja 19. svibnja prekoračio ovlasti i namjerno, brutalno te po život opasno ozlijedio prijestupnika Alena Leotkaija (29) iz Marčane kojeg je uhvatio u bijegu u ukradenom vozilu.“
(http://www.jutarnji.hr/bjegunac-se-bori-za-zivot-nakon-policajceva-suta-... )

Je li to ista ona policija, i ista ona država, u kojoj policajac Saša Sabadoš, (kažu - sin pripadnika četničkih snaga iz Vukovara), koji studira povijest u Srbiji, a koji je prekoračenjem ovlasti, te namjernim i brutalnim ozljeđivanjem, te sprječavanjem pružanja pomoći, gotovo ubio hrvatskog branitelja D. Pajčića?

Otkuda takva dvostruka mjerila?
Možda ovaj policajac iz Pule, nije dijete četnika, i možda ne studira srpsku povijest u Srbiji, pa može biti uhapšen, strpan u zatvor i može mu prijetiti čak 12 godina robije?

A možda žrtva nije hrvatski branitelj, pa može imati sva ljudska prava, pravnu zaštitu od prekoračenja ovlasti, brutalnosti i ugrožavanja života od strane Policije u RH, bio on i kriminalac koji ima kriminalni dosje s nekim krađama?

A možda je najgori zločin u RH skidati ćirilične ploče u Vukovaru, koje je naručio ministar Bauk, kažu : pripadnik srpske manjine, koji valjda želi širenje pisma svoje manjine, koje su mu sunarodnjaci -pobunjeni Srbi u Vukovaru, koristili kao nacisti svoje svastike- za obilježavanje osvojenoga teritorija?

Zašto je i za ministra policije R, Ostojića, ovo prekoračenje ovlasti , kažnjivo: „Sljedećih mjesec dana policijski službenik provest će u zatvorskom ambijentu, a njegova žrtva, Alen Leotkai, od kobnog utorka bori se za život u pulskoj Općoj bolnici gdje je nekoliko puta već operiran zbog jezivih ozljeda - otvorene glave na zatiljku, natučenja mozga, krvarenja u zoni moždane ovojnice, udubljenja i podljeva na licu..."
( http://www.jutarnji.hr/bjegunac-se-bori-za-zivot-nakon-policajceva-suta-... )

i zašto drži svoga djelatnika u zatvoru, a policajca koji je jednako strašne ozljede nanio D. Pajčiću, i koji je priječio pružanje pomoći Darku, zaštićuje kao svetu kravicu?

Znači li to da Ministar odobrava nasilje nad braniteljima, do oduzimanja života zbog razbijanja ploče s ćiriličnim natpisom?

Smatra li i on da je opravdano lišiti života osobu koja je razbila ćiriličnu ploču?

pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

I Židovi bez novaca ("preskočen" Bejahad 2013.)

Ova tema ne mora vas zanimati, jer se tiče jedne brojem minorne nacionalne i vjerske zajednice, židovske (jevrejske) sa prostora ex-Jugoslavije, no ona je indikativna kada je riječ o ekonomskim i političkim relacijama te posebno kulturama prostora ex-Jugoslavije.

Lokalna Održivost Na Pulski Način

S obzirom na to da je Pula do prije koju godinu bila poznata kao "rock city", vjerojatno bi ovu priču bilo idealno započeti stihovima buntovničkih pjesama lokalnog podrijetla. Metal, punk ili hard rock inspiracije "made in Pula" zasigurno ne fali. No Tereza Kesovija se ipak nekako najidealnije uklapa u aktualnu pulsku demokratsku pushionu: "Sve se vraća, sve se plaća, svaki stari dug, iste noći isti dani vrte se u krug". Svejedno prati li se trenutna situacija iz religiozne, političke ili znanstvene perspektive, treća konstatacija jednostavno nije izvediva: Budući da nas je stoljećima dug put prema progresu umjesto do blagostanja doveo do toga da smo svi na planeti isti ko Grčka, ili je greška u sustavu, ili je sustav greška.

Pulska Arena i kulturni turizam, što je to?

Kulturna kretanja u gradu koji ima amfiteatar, nažalost, živim u njem i sramim se kako je srozano , sada već, quazi- kulturno kretanje, ili bolje rečeno nagli slobodan pad do samoga dna, Pula + kulturna kaljuža. Fjasko!

Radi potpunije slike malo recentne kulturne povijesti moga grada uz pomoć copy-paste:

„Operne sezone u pulskoj Areni, ljetne glazbeno-scenske predstave koje su se organizirale između I. i II.svj. rata u Areni u Puli. Redovito su se održavale 1930-ih. Tada su na repertoaru bile opere Moć sudbine i Aida G. Verdija (1932), Istarska svadba A. Smareglie i Gioconda A. Ponchiellija (1933), Tosca G. Puccinija (u kojoj je nastupio tenor B. Gigli) te Lohengrin R. Wagnera (1934), Mefisto A. Boita i Trubadur G. Verdija (1935), Seviljski brijač G. Rossinija, Carmen G. Bizeta, Andrea Chenier U. Giordana (1936), Aida G. Verdija i La Bohème G. Puccinija. Nastupali su solisti iz Italije, članovi orkestara i zborova iz tal. kazališta, pretežito iz Julijske Venecije, često i iz milanske La Scale te Kraljevske opere iz Rima, a dio izvođačke postave činili su i domaći glazbenici.
Nakon II. svj. rata u Areni su tijekom ljetnih mjeseci gostovali operni ansambli s područja Jugoslavije. Prva je sezona održana 1949., (Pula se od tada iz gotovo napuštenog i razrušenog grada polako pretvara u kulturni raj op. autora), kada je nastupio ansambl zagrebačke opere (G. Verdi, Aida; V. Gotovac, Ero s onoga svijeta; S. Hristić, balet Ohridska legenda). God. 1950. gostovao je operni ansambl Narodnoga pozorišta iz Beograda (Gotovac, Ero s onoga svijeta; A. Borodin, Knez Igor; Verdi, Aida; Hristić, balet Ohridska legenda). God. 1951. nastupaju operni ansambli HNK iz Zagreba (Verdi, Aida i Krabuljni ples; G. Puccini, Madamme Butterfly i Tosca; G. Bizet, Carmen) i ljubljanske opere (Verdi, Trubadur i Traviata; G. Charpentier, Luisa; D. Švara, Veronika Desinićka), 1952. ansambl opere Narodnoga Kazališta Ivan Zajc iz Rijeke (Gotovac, Ero s onoga svijeta; Verdi, Rigoletto; Bizet, Carmen; Puccini, La Bohème), 1953. Opera HNK iz Zagreba (Gotovac, Ero s onoga svijeta i Mila Gojsalića, Ch. Gounod, Faust; Verdi, Aida; G. Rossini, Seviljski brijač; L. van Beethoven, Fidelio; R. Leoncavallo, Pagliacci; P. Mascagni, Cavalleria rusticana; Verdi, Otello; R. Wagner, Ukleti Holandez), 1954. opera Narodnoga kazališta Ivan Zajc iz Rijeke (Gotovac, Ero s onoga svijeta; U. Giordano, Andrea Chenier; C. W. Gluck, Orfej; G. Donizetti, Lucia di Lamermoor). Nakon trogodišnje stanke, 1957. sezonu priređuje sarajevska opera (Verdi, Aida i Trubadur; Gotovac, Ero s onoga svijeta; P. Čajkovski, Pikova dama; Leoncavallo, Pagliacci; S. Prokofjev, balet Romeo i Julija), 1958. beogradska opera (Puccini, Tosca; Borodin, Knez Igor; Hristić, balet Ohridska legenda; N. Hercigonja, oratorij Gorski vijenac; Bizet, Carmen), 1959. zagrebačka opera (Gotovac, Ero s onoga svijeta; F. Lhotka, balet Đavo u selu; S. Šulek, Koriolan; Giordano, Andrea Chenier; Bizet, Carmen; Verdi, Trubadur). Narodno kazalište Ivan Zajc iz Rijeke zatim gostuje nekoliko godina zaredom: 1960 (I. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski), 1961 (Zajc, Nikola Šubić Zrinjski; Verdi, Trubadur; B. Smetana, Prodana nevjesta; Verdi, Rigoletto), 1962 (Verdi, Don Carlos; Gotovac, Ero s onoga svijeta; Mascagni, Cavalleria rusticana) i 1963 (Verdi, Aida; Gotovac, Ero s onoga svijeta; Giordano, Andrea Chenier), a 1964. sezonu priređuje beogradska opera (Verdi, Nabucco; Musorgski, Boris Godunov; Lhotka, balet Licitarsko srce). Nakon višegodišnje stanke, operne se sezone u Areni organiziraju ponovno 1970 (Verdi, Aida) i 1971 (Bizet, Carmen). U opernoj sezoni 1976. u Puli su gostovali mnogobrojni domaći i inozemni solisti, zbor sastavljen od pjevača iz različitih jugoslavenskih glazb. ustanova i Orkestar praškoga Narodnoga divadla (K. Metikoš s M. Prohaskom i I. Krajačem, Gubec beg; Verdi, Trubadur; Zajc, Nikola Šubić Zrinjski). Od 1978. Pula se uključuje u tada već tradicionalnu manifestaciju Operna sezona Opatija–Rijeka, te u ljetnim opernim programima na pozornici Arene redovito nastupa ansambl opere Narodnoga kazališta Ivan Zajc iz Rijeke s domaćim i inozemnim solistima: 1978 (Gotovac, Ero s onoga svijeta; Verdi, Krabuljni ples; Puccini, Tosca), 1979 (Puccini, Madamme Butterfly; Verdi, Rigoletto; A. Smareglia, Istarska svadba), 1980 (Puccini, Tosca; Smareglia, Istarska svadba; Verdi, Trubadur), 1981 (Lj. Kuntarić s V. Vukmirovićem i S. Glojnarićem, Karolina Riječka; Verdi, Rigoletto), 1982 (Verdi, Moć sudbine; Gotovac, Ero s onoga svijeta), 1983 (Verdi, Rigoletto), 1984 (Verdi, Simone Boccanegra), 1987 (Verdi, Aida), 1988 (Verdi, Nabucco), 1989 (Bizet, Carmen). Od 1949. do 1991. u Areni su gostovali vrsni jugosl. pjevači. Nakon osamostaljenja Hrvatske, uprizorena je Verdijeva Aida 1993. u izvedbi inozemnih solista, Akademskoga zbora Ivan Goran Kovačić iz Zagreba i Simfonijskoga orkestra Bohemia iz Praga, te Puccinijeva opera Turandot 1994. Iste se godine organizira i Nacionalni operni festival, na kojem nastupaju operni ansambli HNK iz Osijeka (Smareglia, Istarska svadba, pred Smareglinom rodnom kućom), HNK iz Zagreba (Verdi, Trubadur), HNK iz Splita (Verdi, Lombardijci u prvom križarskom ratu) i Narodno kazalište Ivan Zajc (Verdi, Krabuljni ples). God. 2000. Bizetovu operu Carmen izvodio je ansambl Mađarske opere Cluj. Posljednjih godina operna gostovanja organiziraju se u sklopu Histria Festivala.“ Autorica L. Duraković

Impozantni naslovi i postave!

Pulsko kulturno ljeto koncem milenija nastavlja nizom festivala ,koncerata ,kazališnih predstava i izložbama obogaćuje segment turističke ponude najvećeg istarskog grada. Središnji događaj je već više od pola stoljeća, Pula film festival u organizaciji Javne ustanove Pula film festival. Putujući festival MIK prezentira stvaralaštvo zabavne glazbe njegujući "domaću besidu" iz dviju susjednih županija, Istarske i Primorsko-Goranske.

2000 godine kulturni djelatnici se razilaze zbog koncepcije i promišljanja kulturne politike Pulskog ljeta kada se inicijativom B. Shehua , gotovo iz inata i bez ikakve financijske potpore javne uprave kako gradskih vlasti tako i županijskih čelnika. Hrabro kreće u sizifov posao nazvan 1. Međunarodni glazbeno-scenski Histria festival.

Vrelinu ljetnih noći u pulskoj Areni upotpunjuju nastupi poznatih opernih i pop zvijezda u organizaciji novo osnovanog sa organizacionim timom koji nije brojao više od broja prstiju na jednoj ruci. Ta šačica ljudi na festival dovodi sve zvučnija imena (izvođači bili su Luciano Pavarotti, Andrea Bocelli, Jose Carreras, Eros Ramazzotti, Norah Jones, Anastacia, Jamiroquai, Zucchero...).

No, nije to sve jer u mom gradu ima još raznolike ponude. Svojevrsni koktel kazališta stripa i rok glazbe organizira Art music festival. Ljubitelji reggae glazbe okupljaju se oko Seasplash Reggae Festivala na kojem nastupaju domaći i strani pioniri te vrste glazbe. U nekadašnjoj vojarni Karlo Rojc, te na gradskim trgovima početkom srpnja održava se PUF, međunarodni kazališni festival. Večer mode Friends Fasion Night (Portarata) prikaz je modnih dostignuća pulskih modnih kreatora. Ljubitelji motora uživaju tijekom održavanja Twin Horn Beach Party-a. Pula je prepoznatljiva po dugogodišnjoj harmonikaškoj tradiciji pa je i ljetni festival harmonikaša manifestacija u bogatoj ljetnoj ponudi grada. Čarobna frula naziv je koji podrazumjeva niz pop koncerata mladih talenata . Ljubitelji punk-a dolaze na svoje za održavanja Monte Paradiso festivala ujedno jednog od najdugovječnijih festivala takve vrste. Alternativnu glazbu predstavit će Viva La Pola na festivalu urbane glazbe u klubu Uljanik. Media Mediterranea festival je ekspresivne kulture. Pulsko ljeto obogaćuju i umjetnici ozbiljne glazbe solističkim koncertima u Crkvi sv.Franje. Forum i Portarata česte su ljetne pozornice za predstavljanje istarske tradicionalne baštine; nastupi KUD-ova Uljanik, Matko Brajša-Rašan, Lino Mariani, OKUD-a Istra, plesne večeri (Plesni Studio Zaro) promenadni koncerti (Puhački orkestar Grada Pule, Big Band Pula). Živost i poseban ugođaj pruža FUČ - Festival uličnih čarobnjaka (ulično izvođenje izvan komercijalnih kazališta i cirkusa). Posljednja velika manifestacija krajem kolovoza, Pulska noć, svojevrsni je pozdrav ljetu.

I polako s FUĆ sve prelazi u fuj!

Kako završava prva dekada u 21 stoljeću mog tritisućljetnog grada?

Smjerno prenosim tekst Branimira Pofuka objavljenog 29.06.2010. u jednom dnevnom listu:
„Večeras se spektaklom u luci otvaraju Riječke ljetne noći. Vatromet će najaviti obilnu klasičnu ponudu u cijeloj zemlji
Riječke ljetne noći već se nekoliko godina redovito otvaraju glazbeno-glumačko-pirotehničkim spektaklima. Tako će vjerojatno biti i večeras u riječkoj luci u kojoj će na pontonu plutati, pjevati i svirati ansambli riječkog HNK.
Od Pule niti P a nema ni Histria festivala
U isto vrijeme na kontinentu počinje vrlo bogato Osječko kulturno ljeto. Počinju ljetni festivali, vrijeme obilja klasične glazbe.
Kriza se ipak osjeća. Pulska arena zjapit će ovog ljeta uglavnom prazna i u mraku, bez programa Histria festivala koji se ove godine, izgleda, neće održati. Barem ne u Puli. Još tiše i neprimjetnije ugasio se i jedan mali specijalizirani festival, onaj gitaristički, koji se pod imenom Triglav godinama održavao u sklopu Kastafskog kulturnog leta. Osorske glazbene večeri ostale su bez svog pokretača Danijela Marušića, bit će potrebna energija i ljubav čitave
No, veliki i stari festivali kao što su Dubrovačke ljetne gire, Splitsko ljeto, Glazbene večeri u sv. Donatu, Zagrebačke ljetne večeri i Osječko kulturno ljeto, pa tako i neki manji i samozatajniji poput zagrebačke Scene Amadeo ili Festivala rane glazbe u Dvigradu, nude i ove godine svu silu programa, osobito klasične glazbe.
Subjektivan orijentir
Kao i svaki izbor, i ovaj ovdje je subjektivan. Predlažemo ga kao temeljni orijentir za izbor koji ćete sami učiniti. Zbog onih kojima u tome treba pomoć, naše smo preporuke svrstali u tri kategorije. Uz napomenu da ih je najbolje kombinirati. Ujedno se nadamo da nijedan koncert ili predstava neće biti promašaj. Živjeli festivali! Autor: Branimir Pofuk

Što se za to vrijeme događa širom jadranske obale, dalmatinskoj zagori te Istri i naravno u metropoli?.

Inicijacija
Cavaleria rusticana
Rijeka, 1. srpnja
Na Trg Grivica, ispred katedrale Sv. Vida, riječki HNK izlazi s prelijepom, a ne predugom operom Pietra Mascagnija.
Hitovi iz opereta
Zagreb, 4. srpnja
Zagrebačke ljetne večeri na Scenu Gradec dovode operetu. Prvi nastupa slavni ansambl Kazališta operete i mjuzikla iz Budimpešte, u tom žanru jedan od najboljih na svijetu.
Čajkovski na Forumu
Zadar, 8. srpnja
Jubilarne 50. glazbene večeri u sv. Donatu počet će koncertom Zagrebačke filharmonije na Rimskom forumu, a osim skladbe Moba domaćeg Šime Dešpalja, pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja siloviti početak Četvrte simfonije Petra Ilijiča Čajkovskog čut će se i do Dugog otoka.
Otello na Prokurativama
Split, 14. i 16. srpnja
Operna izvedba uvijek je rizik. Ali, treba doživjeti selidbu opere s Peristila na Prokurative gdje će ovogodišnje Splitskog ljeto početi premijerom Verdijeva “Otella”. Dirigira maestro Nikša Bareza. Osim mjesta održavanja (i kandidata za intendanta) priredba nema (ili barem ne bi trebala imati) nikakve veze sa Splitskim festivalom zabavne glazbe.
Ero s onoga svijeta
Vrlika, 31. srpnja
Na vrličkoj Česmi već tradicionalno svakog ljeta, u manje više autentičnom ambijentu, izvodi se “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca. Ako ste Gotovca do sada slušali jedino u Thompsonovim “Genima kamenim”, shvatit ćete da je originalni završni ples u samom “Eri” još impresivniji.
Zatvaranje Igara
Dubrovnik, 25. kolovoza
Na završnom koncertu ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara ispred sv. Vlaha maestro Repušić će uz Dubrovački simfonijski orkestar predstaviti niz najboljih mladih hrvatskih solista u pravoj klasičnoj koncertantnoj hit-paradi.
Čisti užitak
Händelov ‘Mesija’
Zadar, 13. srpnja
U primjereni ambijent katedrale Sv. Stošije dolazi Händelov oratorij “Mesija” u već provjerenoj izvedbi dirigenta Saše Britvića, Hrvatskog baroknog ansambla, Akademskog zbora I. G. Kovačić i solista.
Kemal Gekić
Split, 2. kolovoza
Nekada jedan od najpopularnijih jugoslavenskih pijanista i miljenik hrvatske publike vraća se na naše pozornice na mala vrata foajea splitskog HNK. Na splitskom ljetu Svira Chopina, Schumanna i Ravela.
Cellomania
Dubrovnik, 25. srpnja
Slavni violončelistički ansambl pod vodstvom Valtera Dešpalja protutnjat će ovog ljeta našim festivalima, a osobito dojmljivo bit će ih slušati u Kneževu dvoru. S njima je i par Leskovar-Sollima.
Nkolaj Luganski
Dubrovnik, 30. srpnja
Dubrovačke ljetne igre dovode nekoliko velikih solističkih imena, a iz tog snopa probiremo pijanistički recital slavnog Rusa Nikolaja Luganskog koji će Knežev dvor ispuniti glazbom Chopina i Rahmanjinova.
Il giardino armonico
Zadar, 11. kolovoza
Ovaj bi koncert mogao slobodno biti i u inicijacijskoj kategoriji, jer kada svira ansambl “Il giardino armonico” onda i barokna glazba osvaja svojom energijom i razumljivošću poput čistog rocka. Bit će vruće u crkve sv. Donata!
Specijaliteti
Opera za tri groša
Osijek, 29. lipnja, 1. i 2. VII
Remek djelo Brechta i Weila u režiji Željka Vukmirice, iz osječkog HNK izlazi u dvorište Vege.
Judita
Zagreb, 5. srpnja
Katarina Livljanić već je dobila hvalospjeve i u New York Timesu za svoje uglazbljenje i izvedbu Marulićevog spjeva. Napokon stiže i u Zagrebu, u Klovićeve dvore!
Zbor Ivan Filipović
Dvigrad, 10. VII Samozatajni festival u istarskom gradiću, predstavlja sjajni Komorni zbor Ivan Filipović s programom renesansnih bisera.
Petrit Çeku Trio
Zagreb, 19. kolovoza
Scena Amadeo u atrij Hrvatskog prirodoslovnog muzeja dovodi novi trio gitarista Petrita Çekua u kojem sviraju Tomislav Vukšić i Pedro Ribeiro Rodrigue.
‘Dodir’ Ramija Be’era
Split, 3., 4 i 6. kolovoza
Baletni ansambl splitskog HNK ovog će se ljeta ponovo prepustiti majstorskoj koreografiji, režiji i mašti izraelskog čarobnjaka Ramija Be’era. Predstava se zove “Dodir”.

Pod motom "Pula Non Stop", Grad Pula krenuo je s projektom kulturnog oživljavanja Pule tijekom cijele godine. Mašala!

Pula Non Stop je projekt Grada Pule koji za cilj ima poboljšati postojeće kulturne sadržaje u gradu te pokrenuti nove kulturne i zabavne programe koji bi u konačnici mogli kreirati novi kulturni identitet grada koji aktivno živi i mimo ljetnih mjeseci.
Pula kao grad bogate povijesti, zavidne spomeničke baštine i tradicije kulturnih manifestacija u posljednjih je devetnaest godina znatno kulturno osiromašena. Iako u gradu postoji niz kvalitetnih programa i kulturnih inicijativa koje žive tijekom cijele godine, njihova vremenska neujednačenost, a nerijetko i fizička izmještenost, rezultirale su gubitkom interesa publike. Tako je Pula iz grada kulture postala uspavanim gradom koji svoj kulturni život aktivno živi samo ljeti.
Grad Pula zbog toga je odlučio pokrenuti projekt Pula Non Stop koji ima za cilj:

• objediniti sva kulturna i zabavna događanja u gradu i približiti ih građanima;

• promovirati postojeće kulturne programe koji, što zbog svoje izmještenosti što iz drugih razloga građanima jednostavno nisu dovoljno vidljivi;

• omogućiti postojećim kulturnim događanjima lakši proboj do medija, a s druge strane, olakšati medijima put do kulturnih programa mnogih udruga i inicijativa koje djeluju u gradu;

• pojačati kulturnu ponudu grada nekim događajima koji do sada nisu bili dostupni Puljanima, poput Echo Festa koji u Pulu dovodi najzanimljivije kulturne događaje iz drugih gradova Hrvatske;

• poboljšati postojeće kulturne sadržaje i inicirati nove kulturne i zabavne programa koji bi u konačnici mogli kreirati novi kulturni identitet grada koji treba živjeti, biti aktivan tijekom cijele godine.

Riječ je o dugoročnom projektu kojem je cilj da zajednički, uz sudjelovanje i otvoreni dijalog svih kulturnih udruga i inicijativa grada, Pulu pretvorimo u pulsirajuću urbanu istarsku metropolu koja živi "non-stop"!

Ma to je ipak bila samo šala!!Neslani vic!
Sic.
Oko ove inicijative je bilo dosta halabuke, nestajao je bez traga gradski novac iz ionako sve poraznije gradske blagajne. Od slogana PULANONSTOP je ostalo samo kultura –stop!

Moj grad na službenim stranicama PULA + ulazi u kulturnom ljeto 2011. s skromnim upisom koji doslovno prenosim, istom objema rukama pokrivam lice od srama. Dođe mi da u zemlju propadnem sa suludom idejom da se nasred Arene samospalim. Tenkova u mom gradu više nema da zaustavim prvi u koloni vlastitim tijelom. O, jadan li sam i ojađen.
Zašto, pa molim pažljivo pročitajte:

„Uz filmski festival, ovog ljeta pulski Amfiteatar domaćini čak osam koncerata i jedan mjuzikala.
Talijanski pjevač Zucchero otvara sezonu 18. lipnja. To će biti Zucchero je treći koncert u Puli. Koncert duše i R & B pjevač Seal je 10. srpnja.
Popularni mjuzikl "slobodan", stiže u Areni 23. srpnja.( jebote, pa nije valjda Milošević)op. autora

Američki folk pjevač i tekstopisac Jack Johnson održat će koncert 26. srpnja. Tony Cetinski, pojavljuje se po drugi put u Areni za svoj solo koncert 30. srpnja.
6. kolovoz je rezerviran za koncert operni pjevač Ivo Gamulin Gianni i negdašnji disco kraljica Gloria Gaynor. Đorđe Balašević se 13. kolovoza, nakon deset godina svoj prvi koncert u Areni. ( On će sigurno pjevati onu: Odlazi cirkus iz mog grada" ali nekako mu ne vjerujenm da će se u mom gradu to stvarno i dogoditi) op. autora.

Završavam citat: "Koncertna sezona u Areni završava 27. kolovoza s Gibonnijem, zvijezda hrvatske pop i rock scene.“

Zaključujem: Giboni i Blašević bi morali biti kriteriji za događanja u Areni ispod koji se nije smjelo ići.

Rijetko se spominju dvije hvale vrijedne manifestacije kao što je PUF u organizaciji DR INATA te Jazzbina, koje traju već petnaestak godina i od koje se nažalost možda još jedna gasi.
Bilo bi sasvim ne fer od mene a da ne spomenem udrugu FER. Pa eto, Fer!

Jeli to kraj kulture u mom gradu, da ne govorim o kulturnom turizmu? Što se pak tiće rada kulturnih institucija gradskog kazališta INK, dječjeg kazališta, SAKUDa one gotovo da i ne postoje ili se sve radi da djelatnosti presahnu ili rade na bazi nekakve čudnovate kulturne inercije.
Uskoro će i one zjapiti prazne i otužna poput Arene zimi, sad već i ljeti.
I LJETI I ZIMI! Arena ili skraćeno: Aljeti Azimi:)
Još će pulski kulturnjaci plakati za pročelnikom glazbenog odjela na Sveučilištu Jurja Dobrile, B. A Shehuom

Naravno, ove godine 58. izdanje Pula Film Festival održat će se u Areni od 16-23 srpnja.
Da, pa šta?
Još nam samo fali onaj lik s miljar armonika!!
Znate onog zidara što misli da zna pjevati i pojavljuje su u Big bratheru i sanja o velikom come backu!
U Arenu? Ma nema šanse!
U mom se gradu o događanjima u Areni na veliko raspravlja samo na spomen onog deratora koji umjesto vlastita imena koristi ime puškomitreljeza. Th……
Tja!
Ma nema veze, na jugu Istre se kreće s mega projektom iz master plana“ Brijuni rivijera“
Halal im vera!
Tko mi je to oteo grad? Od turaka i talijana ni „T „ od hrvata ni „H“ ni „C“.
Pula je popušila jedan veliki smotuljak Tetrahidrokanabinola!
I nitko nije finija u zatvor ko ne uni kantador, kantautor ili recitator iz Vodnjana. W Reper!
Ostalo je samo slovo" I" samo nezan dali je to od istijan ili istranin .
I, što sad?
A, ma!
Izgleda mi da sve polako kako i kulturno kretanje gre u PM.
Banana grad u banana županiji koji raste da stablu banana države.
Majmuna ko u prići.

Pa nije li onda sasvim jasno da se više ne mogu osjećati poput čovjeka u vlastitom gradu.
Nžalost nije to problem samo u mom gradu.
Postavlja se pitanje dali će na sljedećim izborima biti više majmuna ili ljudi!

"Vrištite protiv nasilja i izgradite kuću za Zorana!"

Pula Vrisak

Udruga "Vrisak" nositelj je projekta "Vriskom protiv nasilja!" čija je realizacija predviđena u 6 HR gradova na 22.04. - rođendan prmeinuloga Luke Ritza, žrtve nasilja. Zajednička koncertna aktivnost u svim gradovima biti će "Minuta Vriska" koje će zamjeniti tradicionalnu minutu šutnje te će svi posjetitelji biti pozvani da vrište punu minutu u sjećanje na sve žrtve nasilja. Projekt ima za cilj upozoriiti nanasilje među mladima kao bitan društveni problem te promicati toleranciju i pacifizam među mladima.

U Puli je koncert predviđen za unutarnje dvorište bivše kasarne Karlo Rojc, sa početkom u 20h i završetkom u 2h ujutro. Nastupat će 7 pulskih bendova: Reanimacija, Mad Face, Hombe, Ulični Parlament, Mighty Zazuum, Pokret Optora, Rabbia e disperazzione te društvo mladih pjesnika "DIM".

"VRISKOM protiv nasilja!" - treba vaš glas!

logo projekta

Prije nekih mjesec dana objavila sam dnevnik pod sličnim naslovom - iste tematike. Kao što se već zna, projekt smo prijavili na Ladonjin natječaj za najbolje projekte na lokalnoj razini. Budući da financije nemamo i da je do sponzorstva izuzetno teško doć budući da se svi pozivaju na stanje krize, ovaj natječaj nam je jedina prilika za realizaciju projekta.

Za one koji nisu upoznati sa projektom, evo nekoliko riječi:
Cilj projekta „Vriskom protiv nasilja“ jest kroz što veći broj istovremenih koncerata u različitim gradovima, skrenuti pozornost te educirati građane o problematici nasilja među mladima,modusima i kanalima suprotnim od suhoparnog dociranja i monologa – koncertima.

Licem U Lice, O?i U O?i: ?ovjek I Novac

Pobuna protiv banaka? Poziv na me?unarodni protest protiv banaka 7 prosinca 2010 godine, "zaraza" je koja se u samo par dana proširila diljem Starog kontinenta. Mase ljudi ?e tog dana navaliti na banke sa zahtjevima za zatvarenjem teku?ih ra?una i podizanjem gotovine.

Što ima novog na doma?em jeziku?
U sklopu inicijative "Promijenimo Svijet? Da - Danas, A Ne Malo Sutra", u Puli i okolici je tijekom zadnjih desetak dana licem u lice, o?i u o?i, od Istarske Razvojne Agencije do Gradona?elnika Pule, od fakulteta do farmera, od izložbi do festivala i sajmova, od organizacija do glazbenika, od ?ovjeka do ?ovjeka održana akcija širenja istine o prljavoj pozadini svjetskog monetarno-financijskog sustava i upoznavanja s alternativnim valutama izme?u ostalog i kroz njihovu upotrebu na licu mjesta...

NLO Ponovo Sletio U Pulu

Koliko ?esto gledate u nebo, promatrate zvijezde i pitate se; oh da, da, bezbroj je pitanja koja si možemo postaviti kad je rije? o svrsi života, zvijezdama i Svemiru...

Ime planete o kojoj je ovdje rije? se izgovara kao "bljak".
Zemlja je tre?i planet od Sunca, a nastanjuje je dominantna vrsta zvana "Ljudi" koja u nedostatku boljeg, živi u teroru.
Osim ljudi, na Zemlji postoje i žive i milijuni drugih životnih formi.
Planet Zemlja je jedini za kojeg se zna da na njemu postoji život.

Nau?ni dokazi upu?uju da su se prvi oblici života na Zemlji koja je stara 5 milijardi godina, pojavili prije nekih milijardu godina.
Zemljin magnetski štit zaustavlja štetnu radijaciju iz Svemira i omogu?uje razvoj života na njezinoj površini.
Oko 71% zemljine površine je prekriveno oceanima vode u teku?em stanju koja je neizostavni klju? opstanka za svaki oblik života.
Zemlja je u odnosu me?usobne interakcije sa svemirskim tijelima u njezinoj blizini, uklju?uju?i Sunce i Mjesec - naš prirodni satelit. Znanstvenici kažu da je Mjesec nastao prije otprilike 4,5 milijardi godina; Mjesec regulira plimu i oseku, te stabilizira Zemljinu rotaciju.

Pula zaslužuje kazalište lutaka

U Zagreb je od 27. kolovoza do 3. rujna održan 43. me?unarodni festival lutaka poznatiji kao PIF („Puptetra Internacia Festivalo“ na esperantu). Festival je okupio 21 lutkarsko kazalište iz deset zemalja, a bilo je izvedeno 26 predstava. Na PIF-u su, me?u ostalima, nastupili budimpeštansko kazalište lutaka, sofijsko kazalište te doma?e skupine iz Osijeka, Rijeke, Splita, Zadra i Zagreba.
Kriti?ari i komentatori PIF-a isti?u „odli?an nastup troje iznimno nadarenih lutkara, diplomanata osje?ke kazališne akademije, lutkarskoga odjela, koji su u okviru PIF-a predstavili svoje diplomske radove. To su Franjo Ton?ini? (Alisa u zemlji ?udesa), Nenad Pavlovi? (?ovjek koji je nosio poljubac) i Petra Bernarda Blaškovi? (Boži?na pri?a)...trebalo je ?uti i doživjeti radost djece koja ci?e od uzbu?enja na zagreba?kom Ribnjaku gledaju?i – ?aroliju lutke! Pri?u! Pravu lutkarsku predstavu...“

Hrvatski Tranzicijski Gradovi

Da je nafte sve manje i da je naš planet u ekološkom smislu sve ugroženiji nije nikakva tajna. Sigurno smo o tome slušali ve? bezbroj puta, op?enito, naš na?in življenja je neodrživ...

Kao i u ve?ini drugih slu?ajeva, pri?a je samo pri?a, radi li se nešto konkretno i u praksi?

Pokret 'Tranzicijski Gradovi' postaje sve popularniji u svijetu.
Glavni ciljevi ove inicijative su podizanje svijesti o nužnom prelasku na održivi na?in življenja i izgradnja lokalne ekološke spremnosti u bliskoj budu?nosti.

U primjere inicijative 'tranzicijski gradovi' spadaju uspostava zajedni?kih vrtova, recikliranje otpadnih materijala kao sirovina za ostale proizvodne djelatnosti i popravak starih pokvarenih stvari umjesto njihovog odlaganja kao otpada.

To što se tranzicijska ideja uvo?enjem alternativnog novca, tj, lokalnih valuta, usudila zaviriti u zabranjeno podru?je, dirnuti u monetarni sustav, dovoljno govori o svemu. Nade za prave promjene, povratak zdravom razumu i iskreni progres ljudske civilizacije ipak ima, "bolje sutra" je danas ipak puno bliže nego ju?er.

Novi dnevnici

  1. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  2. Studiranje u Hrvatskoj od Voltron komentara 0
  3. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 5
  4. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  5. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  6. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  7. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  8. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  9. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  10. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  11. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2
  12. pederi i lezbe... spasitelji čovječanstva od aluzija komentara 0
  13. škola proizvodi karakter za karijeru od aluzija komentara 0
  14. Novi veliki spin HDZ-a u obliku esejista- Davor Ivo Stier-a, buntovnika koji to nije od ppetra komentara 64
  15. zarobljeni u tuđa objašnjenja od aluzija komentara 0
  16. Od hrvatskih časnih ratnika u ratu, do izdajničkih antihrvatskih političara u miru, za kratko vrijeme od ppetra komentara 26
  17. planetarno... monolog caruje... od aluzija komentara 0
  18. pa ti sad´ razumi milosrdne, od indian komentara 11
  19. HDZ besprizorno trguje hrvatskom djecom da bi ona sutra plutala plićakom od ppetra komentara 8
  20. Hrvatska u čvrstom zagrljaju „najkvalitetnijih“ Hrvata od Feniks komentara 0
  21. Donald Trump, sam na svijetu: kraj američke ere od Zoran Oštrić komentara 18
  22. moram biti... kakav jesam... od aluzija komentara 0
  23. Kakvi ljudi nemaju mjesta među serboslavskim parazitima? Evo jedan konkretan primjer. od radnik komentara 0
  24. učiteljsko i profesorsko školstvo je potrošeno od aluzija komentara 0
  25. Blaženi Boris Jokić i Bezgrješna Anka Mrak-Taritaš-Dugoprstanka od ppetra komentara 15

Tko je online

  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 31

Novi korisnici

  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500