Prijedlog Zakona o minimalnoj plaći izazvao je (opravdanu) pobunu sindikata tekstilaca, kožara, gumara i obućara.
Vlada je Saboru poslala na usvajanje zakon prema kojem bi od 1. srpnja ove godine minimalna plaća iznosila 2.747 kuna bruto. Ovaj zakon trebao bi zamjeniti Kolektivni ugovor o najnižoj plaći iz 1998. koji je kao najnižu plaću definirao iznos kojeg je država određivala kao najnižu osnovicu za plaćanje obveznih doprinosa (zdravstveneg i mirovinskog) a on ovog trenutka iznosi 2.441,25 kuna bruto.
U samom zakonu doduše ne spominje se iznos najniže plaće već je vlada definirala da on iznosi 39% od bruto prosjećne plaće u prošloj godini a da se ubuduće udio minimalne plaće u prosječnoj plaći povećava za postotak realnog rasta bruto društvenog proizvoda.
U samom obrazloženju zakona kao i prilikom obrazlaganju zakona u Saboru predstavnici vlade i vladajućih iznjeli su niz netočnih ili polutočnih podataka, prešutjeli bitne podatke i javnosti, prvenstveno radnicima slali krive, obmanjujuće poruke.