[Slika]
Ono što slijedi vrlo je opsežno. Jedan od najdužih dnevnika koje sam dosad objavio, po veličini blizak Domazetovoj analizi Brijunskog transkripta, pa neću dodavati mnogo. Niti ne moram - u pitanju je stenogram Tuđmanovog odgovora na optužnicu u sudskom postupku koji je protiv njega vođen 1981. godine pred Okružnim sudom u Zagrebu. Radi se o izvanrednom povijesnom dokumentu koji govori sam za sebe, i to takvom strahovitom, upravo elementarnom snagom, da mu jednostavno ne treba naročit komentar. Dopustio sam si sitno lektoriranje, isticanje teksta i opremu podnaslovima u slučajevima potrebe, zbog lakšeg čitanja. Stranice su ostale numerirane.
Opet je jesen, poznata u Hrvata po redovima pred knjižarama i djeci koja po pločnicima u Novom Zagrebu – umjesto onog poznatog upita preprodavača po tržnicama – "cigarete" – umornim glasom ponavljaju: "koji razred?" uz prosječnu temperaturu od 38 °C u hladu.
Kupujem knjige za obiteljske prijatelje, prošle godine je to bio 7. i 8. razred, ove godine 8. i prvi srednje. Naravno, nitko nema ono što tražim.
Prošle godine sam trebao kupiti, na primjer, radnu bilježnicu za povijest. Za 8. razred. Kako to rabljenu radnu bilježnicu? Pa lijepo, pišu olovkom, pa se obriše, objasnili su mi. Danas sva djeca pišu olovkom da poslije mogu pobrisati i prodati rabljenu radnu bilježnicu za 10 kn.
Uspio sam je naći, doduše novu, u knjižari. Autor je V. Đurić, izdavač Profil. Malo sam je prelistao i bio sam dosta začuđen. Toliko da sam ove godine kupio rabljenu za 10 kn i malo je pažljivije analizirao.
Pa, usprkos svim najavama da nastavu treba osuvremeniti, da više nema bubanja napamet, da teme treba približiti uzrastu... bojim se da od toga nema ništa.
Citat sa službene stranice Dioki-ja:
***********************************************************************************************
1959.
- osnovana u Zagrebu Organsko kemijska industrija - OKI
1961.
- počela izgradnja petrokemijskog kompleksa na Žitnjaku
1962.
- montirani prvi dijelovi krupne opreme
1963.
- potpaljene peći pirolize
- počelo pokusnim radom postrojenje za proizvodnju etilena i polietilena
1964.
- postupno puštanje u rad drugih postrojenja
1965.
- odluka o početku vlastite prerade plastičnih masa
1967.
- integracija s "Preplamom", tada najvećim prerađivačem plastičnih masa u Zagrebu
1970.
- počeo radom pogon za konfekcioniranje polietilenske ambalaže u Pregradi
1971.
- integracija s "Dalmacijaplastikom", Drniš
- odluka o izgradnji tvornice ekspandiranog polistirena u General Jankoviću, Kosovo
1974.
- počela proizvodnja tehnikom rotacijskog kalupljenja (roto-lijeva) u Pregradi, kapaciteta 300 t/g.
1975.
- početak izgradnje tvornice polistirena na Žitnjaku zajedničkim ulaganjem s američkom tvrtkom Dow Chemical
1976.
- referendumom odlučeno o integraciji s INA - Industrijom nafte
Ideološki potomci onih, koji su se na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskog rata svrstali na stranu fašistički sila (uglavnom četnici i ustaše) i doživjeli poraz u sukobu s Narodnooslobodilačkim pokretom , u posljednjih 20-ak godina "peru mozak" mlađima, i kod jednog dijela to uspijeva, da se borci i borkinje Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije
nisu izborili nizašta, nemaju nijednu pobjedu u ww2. sve ofenzive su bile njima po leđima...kad se sjetim kako su nas učili da su svi ti porazi zapravo herojstva, a oni nisu radili drugo do bježali i radili tu i tamo terorizma kolko su mogli.
Predodžba o izdržanih "Sedam neprijateljskih ofanziva" vodi na pogrešan dojam, jer je jednostrana. Ne samo u tijeku tih operacija, nego i za njihovog trajanja, izmjenivale su se u raznim krajevima ofenzivne i defanzivne akciije. Partizani su bili majstori u brzom prelasku iz defanzive u ofanzivu. Nakon preživjelih teških kriza u prvoj godini rata, generalno su u stalnom usponu.
Napisano u okviru jedne diskusije na forum.hr. Prenosim bez izmjena.
Trostruko izobličavanje u pokušajima da se spozna prošlost.
1. Činjenica je, nažalost, da se povijesne teme intenzivno koriste u svrhu ideološke i/ili dnevno-političke propagande.
2. Dodatni element jednostranog i iskrivljenojg pristupa povijesti su marketinško-komercijalni interesi (npr. u nizu knjiga o Titu: senzacionalizam da se što bolje prodaju; knjige analitičkog stila, usmjerene na to da zaista razumijemo Josipa Broza Tita i njegovo doba, prodaju se daleko slabije).
3. Konačno, tu su zablude amaterske lakoumnosti.
Sva tri, naravno, mogu biti povezana i međusobno se pojačavati.
Gdje mi zivimo i jos neka pitanja
Nisam povijesnicar i nije da zalim nad tom cinjenicom, no nekako vec neko vrijeme prilicno razmisljam na nacin koji zelim sada podijeliti, a prilicno se tice povijesti.
Naime, radi se o tome, a sto bih zelio vrlo jasno naglasiti, da je svima dana velika sansa i mogucnost nauciti nesto iz povijesti, sto tome kome je ova mogucnost dana moze neprocjenjivo pomoci i u sadasnjosti i u buducnosti.
Manje vise svatko to na neki nacin zeli i nije to nista neobicno, no ono sto mene pokrece spram "lekcija iz povijesti" tice se pomalo nase geopoliticke situacije i polozaja, te utjecaja i veza te situacije na nas svakodnevni zivot.
Nemam ja tu nekih ambicija niti zelja predvidati, niti popovati po tom pitanju, ako bi netko takvo sto mogao pomisliti. Niti blizu vec jako daleko od toga.
Malo sam zatecen vlastitim dnevnikom pa sad ne znam sto bih prije i kojim redoslijedom pa cu pokusati najprije ovako.
Gdje mi zivimo? Mi danas zivimo na najfantasticnijem mogucm mjestu na kugli zemaljskoj.
Jednom rijecju zivimo u Europi.
u ime oca (uzrok) i sina (posljedica) i duha svetoga (zakon)
biblijski podSjetnik, na dnu je zaključak,
NASILJE izUMa (uzrok) TVORNICA-GRAD-DRŽAVA (posljedica)
prepoznajmo, od pojma do pojma do sinteze za umoTvorstvo,
izUM slika (uzrok) metafora (posljedica)
izUM slovo (uzrok) zakon (posljedica)
izUM alat kameni (uzrok) kameno doba (posljedica)
izUM plug (uzrok) poljoPrivreda (posljedica)
izUM alatoTvorstvo (uzrok) rukoTvornica (posljedica)
izUM strojoTvorstvo (uzrok) strojoTvornica (posljedica)
izUM trampa (uzrok) dam janje/daj kozu (posljedica)
izUM novčanica (uzrok) dam papir/daj papir (posljedica)
izUM zajmoDavac (uzrok) dam 1 gram zlata, vrati 2 grama zlata (posljedica)
izUM dug zajam (uzrok) dužničko siromaštvo (posljedica)
izUM zadrugarstvo pojedinaca (uzrok) Zemlja je naša (posljedica)
izUM osvajanje pojedinca (uzrok) Zemlja je moja (posljedica)
izUM vlasnik (uzrok) vlasništvo (posljedica)
izUM imovina (uzrok) prosjak (posljedica)
izUM skladište (uzrok) grad stanOvnika (posljedica)
izUM država (uzrok) državni zaROBljeni stanovnik (posljedica)
izUM zakonPAPIR (uzrok) sukob interesa (posljedica)
Objava ovoga bila je greška, pod utjecajem trenutnoga impulsa. Zato uklanjam tekst.
Objava ovoga bila je greška, pod utjecajem trenutnoga impulsa. Zato uklanjam tekst.
Objava ovoga bila je greška, pod utjecajem trenutnoga impulsa. Zato uklanjam tekst.
Znate li tko je bio Mihovil Pavlek Miškina? Poneki će se možda prisjetiti neke ulice u vašem gradu koja nosi to ime, no najčešće, nije riječ o nekim reprezentativnim ulicama, jer su za najprestižnije ulice osigurana uvijek ona najprestižnija imena, koja su uvijek ogledalo aktualnog vremena. No, možda mnogi od vas neće znati za to ime. A iza tog imena skriva se ugledna osoba, hrvatski književnik, borac za socijalnu pravdu i HSS-ovac. Njegova je priča priča o vremenu u kojem je on živio - ali i priča o vremenu u kojem i mi danas živimo, jer na Balkanu i oko njega povijest uvijek sustiže sadašnjost i ljudima ne ostavlja puno izbora.
Hrvatska je danas očito pred potpunim gospodarskim, društvenim i političkim slomom. Osobno se pribojavam da se taj slom već dogodio - kao kad se nakon snažnog potresa a prije tsunamija voda povuče s obala, kako bi uskoro zatim zapljusnula svom silinom. No, tada više nema spasa.
Bio sam okupiran raznim drugim stvarima, i hop, prošla tri tjedna a da ništa na blogu nisam objavio! Evo sad, da obnovim ovu svoju djelatnost, nešto na brzinu o povijesnoj temi.
Tj. barem ja tu problematiku i osobu tretiram kao povijesnu temu, kao nešto iz prošle a ne aktualne stvarnosti. To određuje drugačiji način diskusije, nego da ju/ga tretiramo kao da je aktualna. Kao da razgovaramo npr. o Aleksandru Velikom, Ivani Orleanskoj ili Georgu Washingtonu. Ili šahistu Bobiju Fischeru. Mislio o njima dobro ili loše, to je povijesni kontekst i nema veze s političkim uvjerenjima o tome što trebamo činiti danas i u bliskoj budućnosti. (No, ja se s Titom, za razliku od Vrdoljaka pa recimo i Pere Simića, nikad nisam slikavao. Jesam recimo s Franjom Tuđmanom; što je jedan od razloga, zašto mi je o njemu teže pisati, i ne mogu mu još pristupati povjesničarski. :nono:)
