Tagovi

U ime mljekomata

Nađoh podatke da mljekomat košta 50 000 - 70 000 kn. Nisu to male pare, pogotovo za male proizvođače. A onda se mora naći mjesto gdje će ga se postaviti pa treba održavati. Sve je to rizik.

A naša proizvodnja mlijeka je sve manja. Mljekarima je cijena preniska, njih stišću mljekari i uvoz, mljekare stišću trgovački lanci, trgovačke lance stišće manja potrošnja građana, građane sve manji prihodi i sve veći porezi, a sve skupa stišću krediti banaka.

Država je trošila stotine milijuna na poticanje proizvodnje mlijeka pa opet propada.
Možda umjesto da se ulaže u štale i nabavku krava, da se pokuša s nabavkom mljekomata. Oni bi bili u vlasništvu države, ona bi ih iznajmljivalja zadrugama malih proizvođača ili pojedinačnim proizvođačima.
S lokalnom samoupravom bi se mogli dogovoriti oko postavljanja mjlekomata na prometna mjesta, na pijace, u centru grada, kod trgovina.

Ovako bi bez rizika ulaganja u mljekomate i velikih troškova, proizvođači dobili izravan pristup tržištu, potrošačima.

Par preduvjeta i strategija

PREDUVJETI

Dopustiti hrvatskom pravosuđu da okonča pravosudni proces u kojem je okrivljena strana Hrvatska demokratska zajednica. Otvoriti javnu raspravu o najboljim metodama s ciljem dobijanja odštetnog zahtjeva, iznosa dovoljnog za onemogućiti daljnje djelovanje stranke, odnosno pokretanja nacionalizacije imovine stranke HDZ.

Dopustiti europskom pravosuđu da okonča pravosudni proces ubojstva Stjepana Đurekovića u kojem je svakako jedna od strana u procesu i Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske. Otvoriti javnu raspravu o najboljim metodama s ciljem dobijanja odštetnog zahtjeva od Socijaldemokratske partije kao stranke sljednice, iznosa dovoljnog za onemogućiti daljnje djelovanje stranke, odnosno pokretanja nacionalizacije imovine stranke SDP.

Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?

Svjetska poljoprivreda doživjela je spektakularan napredak u posljednjih stotinjak godina. Godine 1900. svjetska proizvodnja žitarica bila je oko 400 milijuna tona, a 2000. oko 1,9 milijardi tona (podatak iz dolje spomenutog članka L. R. Browna). Tzv. "zelena revolucija" uvela je širom svijeta metode intenzivne poljoprivrede, uz širenje natapanja, korištenje mineralnih gnojiva, pesticida i mehanizacije, te bitno povećala urod i smanjila glad. U razdoblju 1950.-1998. svjetska potrošnja mineralnih gnojiva porasla je s 14 na 130 milijuna tona. Znatno je poraslo i ribarstvo: ulov je porastao gotovo peterostruko u istom razdoblju. Međutim, tijekom 1990-ih, svijet je uvidio da su nesumnjivi uspjesi praćeni i ozbiljnim limitima i manama, ekološkim i socijalnim. Vrlo važan bio je Svjetski sastanak na vrhu o prehrani u Rimu 1996..

Velik problem bila je i populacijska eksplozija, tako da npr. u Indiji proizvodnja žitarica po stanovniku nije porasla (ali u Kini jeste, pa je glad iskorijenjena). Danas su ipak stope rasta bitno opale u većini zemalja, pa se po projekcijama očekuje da bi svjetska populacija mogla dostići plafon od oko devet milijardi do 2050. godine. To olakšava da se razmišlja o dugoročnoj održivosti svjetske poljoprivrede. Potrebna je "održiva intenzifikacija" (vidi dolje).

Istinite laži

1. Zadnje tri godine poticaji su otprilike konstantne veličine.

2. Nakon što nas je lani (i preklani) zadesila suša, vladajući su jasno rekli i u medijima višestruko potvrdili da novca za bilo kakvu odštetu nema, nego će se idući poticaji isplatiti u punom iznosu i što je ranije moguće.

3. Pred Božić je izglasan novi državni proračun sa smanjenom stavkom za poljoprivredu. Ministar je jasno izjavio da značajnijeg smanjenja poticaja neće biti, nego će se to riješiti unutarnjom preraspodjelom sredstava, nije objasnio detalje.

4. Proljetos se dešava novi rebalans kad poljoprivredni proračun biva ponovno zakinut. Nitko o odgovornih nije ni spomenio kako će se to konotirati na poticaje. Jedino je saborski zastupnik Vinković na sjednici upitao ministra kakvi će sad biti poticaji, on je vješto temu prebacio na nešto drugo, bez odgovora. Vinković je na ponovnoj replici samo konstatirao da nije dobio odgovor na svoje pitanje i na tom je završilo.

5. Ni dalje nema nikakvog spomena o umanjenju poticaja, traje sjetva, ulaganja, zaduženja itd., sve u dobroj vjeri…

6. Ministarstvo ne poštuje ključnu točku iz bivšeg i aktualnog zakona o poljoprivrednoj potpori:

Pustimo politički inat, ajmo poslovati! (župan protiv Privredne komore Srbije!)

Ovo o čemu danas pišem samo naizgled je lokalna tema: ona naime svjedoči o tome koliko je politika zajahala gospodarstvo u Hrvatskoj, koliko se hrvatska pseudoelita trudi devastirati ovu lijepu zemlju i spriječiti svaki mogući pomak u gospodarskoj suradnji u regiji ili „regionu“! Radi se o "šećernom ratu" između Srbije i Hrvatske. Najprije, kratki uvod:Vodeći 13 godina svoju knjižaru - antikvarijat u Beču, odnosno baveći se trgovinom knjigama 15 godina, prodavao sam knjige na našim jezicima iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, čak i iz Slovenije. Živio sam od prodaje udžbenika za učenje hrvatskog, srpskog, slovenskog pa i makedonskog jezika, posebno se tražila Assimil metoda za učenje „nemačkog“ – udžbenik s kazetama iz Beograda. Prodavao sam i knjige naših autora (iz ex-Jugoslavije) na njemačkom jeziku itd.

Rješenje za probleme hrvatskog mljekarstva - dozvola prodaje domaćeg mlijeka pod zajedničkom markom na tržicama

Nevjerovatno je koliko danas su ljudi oholi i pokvareni . Dok za svoj rad traže obično neviđene cifre , pa za instaliranje Windowsa (i to u većini informatički trgovina piratskih ispod pulta...) traže 200 kn, 1 odvjetnički sat naplate najmanje 500 kn ili za ovjeru nekog dokumenta ljudi potroše i do 500 kn bez pogovora... dotle obični ljudi koji nemaju doticaja sa seljacima grme i pljuju po seljacima koji traže višu otkupnu cijenu mlijeka, misleći da ti isti seljaci zarađuju milijarde i bogate se na nama građanima RH (izuzmimo prevarante na poticajima kojih ohoho ima...).

Protiv suše "kap po kap" ili protiv psihologije "dodole, dodole" (Izrael - Hrvatska)

Kada slušam i gledam izvještaje o suhoj zemlji i uvenulim stabljikama kukuruza, rajčica, šećerne repe… sjetim se izraelske mudre glave prvog premijera Davida Ben Guriona i njegove davnašnje izjave: „Nama, Izraelcima, voda je jednako važna kao krv!“ Odbacimo li malo patetike u toj izjavi, i zaronimo li u dostignuća izraelske tehnologije navodnjavanja koja je u biti razrađen sustav gospodarenja vodom, kao izuzetno važnim prirodnim resursom, postaje jasno koliko je David Ben Gurion bio dalekovidan.
„OBEĆANA ZEMLJA“ - BEZ NAFTE
Inače, Izraelci - Židovi, tradicionalno skloni humoru pitaju se kamo ih je to Mojsije doveo nakon 40 godina lutanja– u „Obećanu zemlju“ ispod koje nema kapi nafte, dok oko ili u blizini Izraela su zemlje s najbogatijim izvorima nafte na svijetu! Srećom da ih nije doveo u zemlje bogate naftom, jer gdje ima nafte, ima i ratova (doduše, Izrael iako nema nafte, nekima je meta i rado bi ga vidjeli u moru), a s druge strane, naučio je Izraelce da obavljaju zahtjevni posao na lošoj zemlji - raj na Zemlji, na mjestu gdje je on nekada, po Bibliji, i postojao.

Malo o nama i svinjama

Sigurno ste već načuli seljačku glasnost glede aktualnog problema u govedarstvu glede Leukoze. Nije baš pollitički problem, ali indicije smrde i do naših sokaka.

1. Leukoza je kravlja epidemija koja se manifestira kroz duži niz godina u vidu smanjenja proizvodnosti i općeg zdravlja goveda. Posljedice po zdravlje konzumenata i narušena konzumna kvalitetu proizvoda su gotovo zanemarive. Imajući u vidu da je proizvodni vijek krava ionako oko 5 g, u svemu tome ova mjera nema nekog prevelikog smisla.

2. Vjerovatno iz gore navedenih razloga, epidemiološke mjere nisu širom obvezatne. Pa tako, poznao je da amerikanske zemlje, ali i neke EU ne provode ništa nama slično.

3. Ova godina je propisana referentna za svakog pojedinog stočara u smislu količine proizvedenog mlijeka. S obzirom na već dugi niz godina poznatu prisutnost te bolesti u nas i s obzirom da propisane epidemiološke mjere postoje poodavno i nisu striktno primjenjivane, postavlja se pitanje čemu baš sad, tim više što nas nitko izvana na to ne prisiljava, ili ne!?

Zatvorimo logor u Đakovu! (povodom prosvjeda bivših radnika "Đakovštine")

Ne znam kako na vas djeluju TV snimke prosvjeda iz Đakova, ali mene obuzima svaki put teška nelagoda kada vidim obespravljene radnike kako s transparentima kreću ulicama Đakova, kako griju ruke uz peći u svom šatoru... Posebno me iritira pogled na BODLJIKAVU ŽICU kojom su opasali „Vladin logor“, šator u kojem prebivaju već sedam dana promrzli, ali uporni. Sa simpatijama slušam Sanju Katić koja smireno i upečatljivo, u ime prosvjednika, obraća se javnosti.
Uglavnom znamo o čemu se radi, no evo najnovije vijesti, kao podsjetnik (Index.hr):

BIVŠI radnici Đakovštine kako su i najavili jučer danas su na dva sata blokirali dvije ulice koje vode u njihovu bivšu tvornicu.
Radnici propale Đakovštine, podsjetimo, već sedmi dan prosvjeduju tražeći da im se isplati 28 milijuna kuna duga.
Radnici kažu da ne odustaju dok se njihov zahtjev ne ispuni, te poručuju da ih ministar poljoprivrede Petar Čobanković vrijeđa kada kaže da su kao većinski vlasnici trebali znati za nezakonite radnje u tvrtki.

Grčić-Linić, Čačić-Kovačević- put u oporavak ili dalju propast?

Prema našim političarima gospodarska kriza u RH počela je sredinom 2008, a prije toga smo kao imali dobro gospodarstvo. Gospodarstvo u tom periodu prije 2008 godine je istina imalo relativno visoke stope rasta 4,8% i padala je nezaposlenost, međutim, svi zaboravljaju strukturu i uzroke tog rasta. Rast se temeljio isključivo na infrastrukturnim objektima koji su poticali gradnju a izvori sredstava su bili zaduživanje i u Hrvatskoj i inozemstvu. Čim su prekinuti tokovi i mogućnosti zaduživanja vani gospodarstvo je naglo palo. Godine rasta u graditeljstvu su umjetno poticale tražnju a time i pumpale cijene zemljišta i stanova i gotovo sav višak kapitala građana se također prelio u ovu branšu.
Sredinom 2009 godine dobili smo novu-staru vladu koje se iznenada našla u gospodarskoj krizi jer svi njeni članovi dok su bili članovi Vlade svog prijatelja Ive nisu bili u krizi. Kriza je nastala kad je prijatelj Ivo napustio politiku jer se zasitio od rada za dobro Hrvatske a njegovim stopama je nastavila njegova prijateljica.

Novi dnevnici

  1. Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe od Zoran Oštrić komentara 0
  2. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 17
  3. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 16
  4. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 28
  5. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 1
  6. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 5
  7. I meni je žao od magarac komentara 20
  8. Never Never Land od Kvarner komentara 35
  9. stega bye bye od 2573 komentara 32
  10. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 131
  11. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 52
  12. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  13. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  14. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  15. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  16. KAKO SPOJITI SLOMLJENO? (MORBIDAN NAROD) - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 19
  17. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 21
  18. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  19. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 27
  20. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  21. Dida in the house od Rebel komentara 71
  22. Što je čovjek koji mrzi svoj narod i radi protiv njegovog interesa, a narod ga u dobroj vjeri izabrao za svog predstavnika? od krrrrekani komentara 31
  23. Teorija I Praksa Samosvjesnog Samo-upravljača od indian komentara 39
  24. Živimo ispod svojih mogućnosti od magarac komentara 58
  25. Anti Socijalni Personalni Defekt (ASPD) od adfilantrop komentara 0

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • acinum
  • grdilin
  • indian
  • orson
  • pravednik vz

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf