Tagovi

GMO OMG

Dnevnik je nastao iz pokušaja da napišem komentar na digresiju Zoranovog dnevnika vezanog za ponuđenu Monsantovu donaciju sjemena poplavljenim područjima oko Gunje. Monsanto je tvrtka koja ima dva osnovna tipa proizvoda: sjeme (hibride bez GMO i GMO manipulirano sjeme), te kemijske preparate (pesticide, herbicide...). Razvidno je iz odgovora Ministarstva poljoprivrede da je u predloženoj donaciji od Monsanta bilo govora samo o klasičnom hibridnom sjemenu, a ne o GMO sjemenu. Što je bazično u redu i sukladno našim propisima. Pitanje je: što u tom sjemenu još ima a može imati dugoročne posljedice na zdravlje poljoprivrednika, kvalitetu tla i okoliša te naravno i na zdravlje konzumenata prinosa, bilo da su ljudi ili domaće životinje. A to pitanje nije još postavila ni Petirka niti Holy, kao ni Ministarstvo poljoprivrede. Prihvaćanjem sjemena od Monsanta bi se tom području moglo dogoditi da u slijedećim sjetvama budu primorani opetovano koristiti isto hibridno sjeme a koje više neće biti besplatno. Zasad, srećom, još ne i GMO.

Sjeme promjene: Veliki potencijal ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj

Hrvatska i druge zemlje Zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora) mogle bi, prelaskom na 100% ekološku (organsku) poljoprivrednu prizvodnju, ne samo otvoriti radna mjesta i povećati stvarnu dodanu vrijednost u poljoprivredi, nego i povećati ukupnu proizvodnju hrane.

Rezultat je to studije "Seeds of Change : Sustainable Agriculture as a Path to Prosperity fo the Western Balkans", koja je jučer predstavljena u Novinarskom domu u Zagrebu. Studiju je izradila međunarodna ekipa na čelu s dr.sc. Darkom Znaorom (http://www.znaor.eu/), međunarodnim konzultatnom koji živi u Nizozemskoj (jedan nedavni novinski prilog o njemu: http://radioimotski.hr/naslovnica/barko-znaor-imocanin-na-kraljevskim-dv...). Rad na izradi studije trajao je četiri godine, a financirala ga je njemačka Zaklada Heinrich Böll.

Razvodnjavanje navodnjavanja

Kod nas se svi problemi nekako sažimaju u par točaka i onda imamo par čarobnih rješanja koji će nas osloboditi svih naših problema i napraviti od Hrvatske zemlju blagostanja.

Jedno od tih rješenja jest i navodnjavanje poljoprivrednih površina i ja nisam protiv toga. Mislim da bi navodnjavanje moglo donijeti puno dobra i poljoprivredi i društvu sveukupno, ali mora se obaviti kako treba. Moramo vidjeti što dobivamo i po kakvoj cijeni i tko će sve to platiti, a tko izvući korist i hoće li itko uopće izvući korist.

Najprije se valja pitati je li navodnjavanje jedini problem u poljoprivredi. Čini mi se da nije. Ima tu nesigurnosti oko otkupnih cijena pa ljudi ne proizvode jer ne znaju pošto će prodati, pa onda bilo je priče i o problemima sa skladištenjem. Što sa žitom, prodati ga odmah ili platiti skladištenje u silosu pa čekati bolju cijenu.
Tu je bila i priča o hladnjačama u kojima bi se skladištile jabuke tako da ih se ne mora prodati po niskoj cijeni odmah nakon branja.
Imamo i neisplaćene poticaje i nesigurnost oko toga koliki će biti poticaji i tko ih može dobiti. i to dovodi do nesigurnosti.

U ime mljekomata

Nađoh podatke da mljekomat košta 50 000 - 70 000 kn. Nisu to male pare, pogotovo za male proizvođače. A onda se mora naći mjesto gdje će ga se postaviti pa treba održavati. Sve je to rizik.

A naša proizvodnja mlijeka je sve manja. Mljekarima je cijena preniska, njih stišću mljekari i uvoz, mljekare stišću trgovački lanci, trgovačke lance stišće manja potrošnja građana, građane sve manji prihodi i sve veći porezi, a sve skupa stišću krediti banaka.

Država je trošila stotine milijuna na poticanje proizvodnje mlijeka pa opet propada.
Možda umjesto da se ulaže u štale i nabavku krava, da se pokuša s nabavkom mljekomata. Oni bi bili u vlasništvu države, ona bi ih iznajmljivalja zadrugama malih proizvođača ili pojedinačnim proizvođačima.
S lokalnom samoupravom bi se mogli dogovoriti oko postavljanja mjlekomata na prometna mjesta, na pijace, u centru grada, kod trgovina.

Ovako bi bez rizika ulaganja u mljekomate i velikih troškova, proizvođači dobili izravan pristup tržištu, potrošačima.

Par preduvjeta i strategija

PREDUVJETI

Dopustiti hrvatskom pravosuđu da okonča pravosudni proces u kojem je okrivljena strana Hrvatska demokratska zajednica. Otvoriti javnu raspravu o najboljim metodama s ciljem dobijanja odštetnog zahtjeva, iznosa dovoljnog za onemogućiti daljnje djelovanje stranke, odnosno pokretanja nacionalizacije imovine stranke HDZ.

Dopustiti europskom pravosuđu da okonča pravosudni proces ubojstva Stjepana Đurekovića u kojem je svakako jedna od strana u procesu i Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske. Otvoriti javnu raspravu o najboljim metodama s ciljem dobijanja odštetnog zahtjeva od Socijaldemokratske partije kao stranke sljednice, iznosa dovoljnog za onemogućiti daljnje djelovanje stranke, odnosno pokretanja nacionalizacije imovine stranke SDP.

Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?

Svjetska poljoprivreda doživjela je spektakularan napredak u posljednjih stotinjak godina. Godine 1900. svjetska proizvodnja žitarica bila je oko 400 milijuna tona, a 2000. oko 1,9 milijardi tona (podatak iz dolje spomenutog članka L. R. Browna). Tzv. "zelena revolucija" uvela je širom svijeta metode intenzivne poljoprivrede, uz širenje natapanja, korištenje mineralnih gnojiva, pesticida i mehanizacije, te bitno povećala urod i smanjila glad. U razdoblju 1950.-1998. svjetska potrošnja mineralnih gnojiva porasla je s 14 na 130 milijuna tona. Znatno je poraslo i ribarstvo: ulov je porastao gotovo peterostruko u istom razdoblju. Međutim, tijekom 1990-ih, svijet je uvidio da su nesumnjivi uspjesi praćeni i ozbiljnim limitima i manama, ekološkim i socijalnim. Vrlo važan bio je Svjetski sastanak na vrhu o prehrani u Rimu 1996..

Velik problem bila je i populacijska eksplozija, tako da npr. u Indiji proizvodnja žitarica po stanovniku nije porasla (ali u Kini jeste, pa je glad iskorijenjena). Danas su ipak stope rasta bitno opale u većini zemalja, pa se po projekcijama očekuje da bi svjetska populacija mogla dostići plafon od oko devet milijardi do 2050. godine. To olakšava da se razmišlja o dugoročnoj održivosti svjetske poljoprivrede. Potrebna je "održiva intenzifikacija" (vidi dolje).

Istinite laži

1. Zadnje tri godine poticaji su otprilike konstantne veličine.

2. Nakon što nas je lani (i preklani) zadesila suša, vladajući su jasno rekli i u medijima višestruko potvrdili da novca za bilo kakvu odštetu nema, nego će se idući poticaji isplatiti u punom iznosu i što je ranije moguće.

3. Pred Božić je izglasan novi državni proračun sa smanjenom stavkom za poljoprivredu. Ministar je jasno izjavio da značajnijeg smanjenja poticaja neće biti, nego će se to riješiti unutarnjom preraspodjelom sredstava, nije objasnio detalje.

4. Proljetos se dešava novi rebalans kad poljoprivredni proračun biva ponovno zakinut. Nitko o odgovornih nije ni spomenio kako će se to konotirati na poticaje. Jedino je saborski zastupnik Vinković na sjednici upitao ministra kakvi će sad biti poticaji, on je vješto temu prebacio na nešto drugo, bez odgovora. Vinković je na ponovnoj replici samo konstatirao da nije dobio odgovor na svoje pitanje i na tom je završilo.

5. Ni dalje nema nikakvog spomena o umanjenju poticaja, traje sjetva, ulaganja, zaduženja itd., sve u dobroj vjeri…

6. Ministarstvo ne poštuje ključnu točku iz bivšeg i aktualnog zakona o poljoprivrednoj potpori:

Pustimo politički inat, ajmo poslovati! (župan protiv Privredne komore Srbije!)

Ovo o čemu danas pišem samo naizgled je lokalna tema: ona naime svjedoči o tome koliko je politika zajahala gospodarstvo u Hrvatskoj, koliko se hrvatska pseudoelita trudi devastirati ovu lijepu zemlju i spriječiti svaki mogući pomak u gospodarskoj suradnji u regiji ili „regionu“! Radi se o "šećernom ratu" između Srbije i Hrvatske. Najprije, kratki uvod:Vodeći 13 godina svoju knjižaru - antikvarijat u Beču, odnosno baveći se trgovinom knjigama 15 godina, prodavao sam knjige na našim jezicima iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, čak i iz Slovenije. Živio sam od prodaje udžbenika za učenje hrvatskog, srpskog, slovenskog pa i makedonskog jezika, posebno se tražila Assimil metoda za učenje „nemačkog“ – udžbenik s kazetama iz Beograda. Prodavao sam i knjige naših autora (iz ex-Jugoslavije) na njemačkom jeziku itd.

Rješenje za probleme hrvatskog mljekarstva - dozvola prodaje domaćeg mlijeka pod zajedničkom markom na tržicama

Nevjerovatno je koliko danas su ljudi oholi i pokvareni . Dok za svoj rad traže obično neviđene cifre , pa za instaliranje Windowsa (i to u većini informatički trgovina piratskih ispod pulta...) traže 200 kn, 1 odvjetnički sat naplate najmanje 500 kn ili za ovjeru nekog dokumenta ljudi potroše i do 500 kn bez pogovora... dotle obični ljudi koji nemaju doticaja sa seljacima grme i pljuju po seljacima koji traže višu otkupnu cijenu mlijeka, misleći da ti isti seljaci zarađuju milijarde i bogate se na nama građanima RH (izuzmimo prevarante na poticajima kojih ohoho ima...).

Protiv suše "kap po kap" ili protiv psihologije "dodole, dodole" (Izrael - Hrvatska)

Kada slušam i gledam izvještaje o suhoj zemlji i uvenulim stabljikama kukuruza, rajčica, šećerne repe… sjetim se izraelske mudre glave prvog premijera Davida Ben Guriona i njegove davnašnje izjave: „Nama, Izraelcima, voda je jednako važna kao krv!“ Odbacimo li malo patetike u toj izjavi, i zaronimo li u dostignuća izraelske tehnologije navodnjavanja koja je u biti razrađen sustav gospodarenja vodom, kao izuzetno važnim prirodnim resursom, postaje jasno koliko je David Ben Gurion bio dalekovidan.
„OBEĆANA ZEMLJA“ - BEZ NAFTE
Inače, Izraelci - Židovi, tradicionalno skloni humoru pitaju se kamo ih je to Mojsije doveo nakon 40 godina lutanja– u „Obećanu zemlju“ ispod koje nema kapi nafte, dok oko ili u blizini Izraela su zemlje s najbogatijim izvorima nafte na svijetu! Srećom da ih nije doveo u zemlje bogate naftom, jer gdje ima nafte, ima i ratova (doduše, Izrael iako nema nafte, nekima je meta i rado bi ga vidjeli u moru), a s druge strane, naučio je Izraelce da obavljaju zahtjevni posao na lošoj zemlji - raj na Zemlji, na mjestu gdje je on nekada, po Bibliji, i postojao.

Novi dnevnici

  1. Jedino obećanje koje je ispunila vlada Zorana Milanovića od katkapital komentara 0
  2. Podrška, „stvaralaštvo“, doktrina, deklaracija … od Feniks komentara 3
  3. Jesu li tvrdnje g. Josepha Stiglitza (JS) stručne i istinite? od rodjen komentara 2
  4. Život bez stresa i politike od live123 komentara 1
  5. političarski ili trgovački izbori za predsjednika RH? od aluzija komentara 1
  6. pudlice i ostali psi od drvosjek komentara 49
  7. Lalovac "u ništa" od marival komentara 28
  8. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 12
  9. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 25
  10. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 10
  11. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  12. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  13. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 65
  14. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 65
  15. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 40
  16. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  17. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  18. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  19. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 39
  20. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 92
  21. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  22. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  23. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  24. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  25. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • corto
  • drvosjek
  • indian
  • laufer
  • leddevet
  • miris
  • ppetra
  • vkrsnik

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 8
  • Gostiju: 18

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness