Eto dogurao sam i do devetog nastavka – što znači da sam bio više uporan nego vidovit - jer je samo naivnima današnja kriza bila nešto neočekivano! Svaka kriza uz loše i zaoštrene gospodarske prilike nužno komplicira ukupnu društvenu klimu, koja se nužno negativno prenosi na kvalitetu međuljudskih odnosa. Tako je posvuda već dobrano prisutna „navijačka!“ nervoza (očito i na ovom portalu), koja, uz rastuće siromaštvo, nesigurnost i neizvjesnost skreće naglaske s bitnih stvari ka preživjelim ideološkim nabojima. Kad bi se stvari potpuno zapustile uskoro bismo se mogli naći u unutarnjim sukobima.
Da su takve opcije moguće pokazuje nekoliko stvari kojima smo zadnje vrijeme svjedočili:
• Posljednji lokalni izbori su bili prezagušeni porukama o takozvanoj opasnosti od „komunizma“ (mada je ovaj kolabirao sam od sebe i više se ne može vratiti);
“Psihologija treće životne dobi”, djelo poznatoga i priznatoga slovenskog psihologa, može se smatrati osnovom, ali i poticajem za daljnje izučavanje, potreba i osobina starijih ljudi, kao i problema s kojima se suočavaju u toj životnoj dobi. Danas prosječno trajanje života u razvijenim zemljama iznosi 75 godina, te se može reći da posljednja trećina života počinje nakon 50. godine. Pečjak to razdoblje dijeli na četiri vremenska perioda: od 50 do 60 godina, ili kasnu srednju dob, od 60 do 70 – ili mlađu starost, od 70 do 80 godina ili srednju starost, te nakon 80. godine – visoku starost. Pritom napominje: Kao što se vidi treća životna dob ne obuhvaća samo starost. Kasne srednje godine vrijeme je “oluja i stresova”, slijedeća faza je razdoblje prilagodbe na novo stanje, treću prate brze promjene životnih funkcija, a za četvrtu fazu karakteristična je pojava sveopćeg slabljenja (str. 21).
Neovisni, ali ne i neutralni