Piran

zamirzine

Treba li Slovenija bojni brod?

Na portalu 24ur.com se pojavio clanak s ovakvim naslovom. OVDJE.
Gdje lijepo pise da ce Rusija Sloveniji vratiti njihov dio klirinskog duga kroz vojnu tehniku. Sve u vrijednosti nekih 130 milijuna sustecih, zelenih $. Pa ce tako dobiti i protuzracni sustav i - topovnjacu.
Pa je jedan njihov poslanik, Matej Lahovnik, postavio sasvim logicno pitanje: Je vojaška ladja topovnjača smiselna, glede na območje slovenskega teritorialnega morja, katerega obala znaša dobrih 42 kilometrov?

Jasno, susjedi Slovenci su odmah iskoristili blagodeti interneta i direktnog komentiranja vijesti pa su odmah - komentirali taj clanak.
Napominjem da su odgovor njihova Ministarstva naknadno dodali, tek da se zna, ako budete citali njihove inace vrlo interesantne komentare.

Videci da se susjedi Slovenci jednostavno ne mogu odluciti sto ce i kako napraviti te zasto im treba ta topovnjaca, sklon sam misljenju da ce se tu obaviti jedna transakcija zatvaranja dugovanja.

Potraga za granicom: Slovenija i Hrvatska idu u Hag

Domaći huškači mogu na godišnji! Potpirivanje strasti, incidenata i susjedske netrpeljivosti prema Slovencima koju zdušno prate mediji propagandnim ratom u kojem apsolutno niti jedan tekst o Sloveniji nije i ne može biti pozitivan, uskoro će utihnuti jer će spor između ove dvije države biti upućen jednom od mnogobrojnih međunarodnih sudišta, poznatom po dugoj tradiciji i, sukladno, konzervativnim presudama.Hrvatska i Slovenija će pitanje graničnog spora iznijeti pred Međunarodni sud u Haagu, kako pitanje neodređene granične crte na moru tako i nekih neusklađenih točaka na kopnu, potvrdili su danas premijeri dviju država Ivo Sanader i Janez Janša...
Jutarnji.hr
Konačni odabir načina rješavanja spora i škrta rasprava koja je njemu prethodila (a u kojoj su se spominjali OSCE-ov arbitražni sud i ITLOS, International Tribunal for the Law of the Sea u Hamburgu) dao je naznačiti hrvatskoj javnosti da na međunarodnoj sceni danas postoji mogućnost forum shoppinga: samo u zadnjih dva desetljeća naime države su stvorile preko 30 međunarodnih sudova i/ili tribunala, bez hijerarhije, od kojih neki imaju paralelnu nadležnost pa treba pažljivo birati.

Jasno je da mediji složeni martimno-kopneni postupak razgraničenja kakav je onaj pred ICJ-em neće biti u stanju korektno pratiti posebno kad se zna da više ne postoje jasna pravila maritimnog razgraničenja što takve slučajeve čini prilično složenima. Substandardni medijski pristup pokazuje se već danas u prenošenju vijesti o slovensko-hrvatskom rendes-vous-u na Bledu gdje je objavljeno da će dugogodišnje diplomatske napore zamijeniti pravno rješenje izdano od strane "Međunarodnog suda u Haagu" . Međunarodnih je sudova u tom gradu nekoliko, a niti jedan ne nosi ime "Međunarodni sud u Haagu".

WriteSomething knjiga
Syndicate content Syndicate content