pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Možda nije odveć zanimljivo široj hrvatskoj javnosti, ali Hrvatima koji žive u Vojvodini, odnosno Srbiji, od iznimnog je značaja stavljanje ove teme na dnevni red. Dobro je poznato da su u bivšoj SFRJ Hrvati bili konstitutivni narod, te da su, nakon uspostavljanja samostalne Hrvatske, godinama bili izvan svih društvenih zbivanja, zaboravljeni od matice, a još prije od domicilne države. Status nacionalne manjine dobili su početkom 2002. godine, a "već" 2003. godine stekli su pravo formiranja svog jedinog zastupničkog tijela u državi Srbiji, Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV). No, Srbija o Hrvatima u svojoj državi skrbi tek toliko da omogućava minimalno funkcioniranje HNV-a bez znakovitijeg financiranja bilo kakvih aktivnosti na područjima očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata, što će reći obrazovanja, informiranja na materinskom jeziku, kulture,... O političkoj zastupljenosti Hrvata nema smisla govoriti, budući nema zakonske osnove po kojoj bi Hrvati, poput Srba u Hrvatskoj, imali zagarantirana mjesta u Parlamentu, Vladi i lokalnoj samoupravi. Pri svemu tome treba uvijek imati na umu da država Srbija aktivno djeluje na asimilaciji dijela hrvatske zajednice, davanjem potpore (političke i materijalne) cijepanju hrvatskog korpusa na Bunjevce, Srijemce i ine. Poznato je i to da je, samo iz Srijema, možda i 40 tisuća Hrvata moralo napustiti svoje pradjedovske temelje zbog organiziranog državnog terora, tako da više od 60 posto Hrvata iz Srijema danas živi u Republici Hrvatskoj.