pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Na današnji dan prije 63 godine je propao atentat na Hitlera poznat kao „Dvadestosrpanjska urota“ ( The July 20 Plot ) kad je pukovnik Claus von Stauffenberg pukim slučajem propustio ubiti Hitlera. Kako je u zavjeru bio uključen značajan dio vojnog vrha Njemačke (s istaknutijim njemačkim vojnim zapovjednikom i feldmaršalom Erwinom Rommelom na čelu), nema sumnje da bi Drugi svjetski rat bio završio skoro godinu dana ranije.

Gledajuci sinocnju Latinicu imao sam osjecaj vremeplova i tv emisija od prije tridesetak godina samo je ova bila u boji. Denis Latin propustio je priliku da temu o NDH sagleda iz vise kutova i prikaze viseslojno ondasnje doba. Temom je valjda trebao pokazati jos jasniji odmak moderne hrvatske drzave od onoga sto se dogadjalo prije vise od sezdeset godina. Vjerujem da ce iducih dana mnogo tinte biti proliveno oko ove emisije i vjerojatno ce izazvati brojna reagiranja i s jedne i s druge strane. Biti ce zanimljivo pratiti kuda ce sva ta diskusija odvesti no jedno je sigurno biti ce mnogo nabacivanja s kostima nevinih zrtava sto je ustvari najgore u cijeloj ovoj prici.

„U vrijeme dinastije Ming (1368 - 1644) kineska prekooceanska pomorska tehnologija je bila superiornija onoj u Europi, osim navigacijskih vještina. U veličini brodova, Kinezi su daleko nadmašivali. Najveći brod Zheng He-ove ekspedicije bio je oko 152 metra. Dimenzije brodova u Kineskoj povijesti je uvijek bio predmet predbacivanja i pretjerivanja. Ipak, u 1962 godini na ostacima jednog od Mingovog brodogradilišta kraj Nankinga, pronađeno je brodsko kormilo jednog od Zheng He-ovih trgovačkih brodova – komad drveta je bio dugačak 11 metara, i kad se povratno rekonstruiraju proporcije broda kojem je pripadalo, odgovara brodu 146-163 metra dužine, ovisno različitim pretpostavkama brodskog gaza. Ako usporedimo prekooceanske europske brodove, bili su znatno manji, kod portugalskih istraživača najčešće 30 metara dužine i možda do 300 tona nosivosti (prema 1.500 tona Zheg He ovih brodova). U to vrijeme su kineski brodovi upotrebljavali više-jarbolni jedrilni sustav već nekoliko stoljeća, dok su Portugalci tu inovaciju uveli tek stoljeće prije (na njihovim tajno napravljenim karavelama). U unutarnjem pregrađivanju Kinezi su imali vrlo jasnu prednost, veliki brodovi su imali i do 23 vodonepropusnih odjela stoljećima prije ovog vremena, dok to zapadni brodovi nisu uvodili sve do polovine 19 stoljeća, poslije nego su uočili prednost kineskih brodova da prežive rupu u trupu broda. U jedrilju, Europljani su imali kvadratna jedra na svojim oceanski brodovima koji su dobro jedrili niz vjetar ali su bili nespretni uz vjetar, dok su kineski brodovi koristili krilna prednja i stražnja jedra i zbog toga bili sposobniji jedriti uz vjetar.“ Michael L. Bosworth The Rise and Fall of 15th Century Chinese Seapower