Tagovi

Nas i Rusa dvjesta miliona...

Gospođa (drugarica?) Maya, političarka aktivna na lokalnom nivou (Karlovac), iz Hrvatskih laburista, s kojom se inače u većini slučajeva slažem, izbrisala je moje komentare uz jedan njen status na facebooku i prekinula fb prijateljstvo. Nije prvi put, ali u ovom slučaju mi je krivo. :-(

Mila Jovović - Save our guysZasmetale su joj moje primjedbe na njen komentar uz vijest Trostrane plinske konzultacije u Moskvi: EU se sprema za zimu

Ona je bila napisala: »Hahahahha, što je, strah da ne bi dupe zazeblo jer ste bili glupi pa išli Rusima staviti sankcije da se umilite amerima. Baš me zanima ako stisne duža zima, recimo do -20, gdje ćete se opskrbljivati i po kojoj cijeni, tupsoni jedni. Da sam na Putinovom mjestu, sve bi cijevi zašarafila, ali sve, pa pjevajte borbene.«

SAG MIR WO DIE BLUMEN SIND, ili o pacifizmu, jučer i danas

Nemojte me ništa pitati o Rusima i Ukrajincima, o Vladimiru Putinu, Janukoviči i Barracku Obami. O hrvatskoj vanjskoj politici, koja ne zna se da li postoji,a ako postoji da li je o njoj moguće trezveno raspravljati?? Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u tom „mraku“ od Jugoslavije, mi kao studenti imali smo neke ideale, znali smo što je to PACIFIZAM, demonstriralo se protiv rata u Vijetnamu…Na Fakultetu političkih znanosti grupe među nama slušale su Joan Baez, Ivicu Percla, popularan je bio STARI PJER…Malo nadobudniji nabavili su ploče Marlen Dietrich, u originalu, ako me sjećanje ne vara postojao je i prepjev njene pjesme SAG MIR, WO DIE BLUMEN SIND… (Kaži mi gdje su cvjetovi…?). Ostale su mi do danas neke riječi u glavi: iznad polja makova, iznad grobova, gdje su vojnici…?

Znate li priču o Nedjeljku - Neđi Galiću od Ljubuškog, ili iz jednoumlja do - bezumlja!?

I ja sam je ovih dana čuo,i pročitao, u detalje. I trebao sam vjerojatno i pogledati film o „Neđi od Ljubuškog“, prije nego vam ispričam priču o tom čovjeku o kojem se u Hrvatskoj malo zna. Da sam i kojim slučajem stigao na premijeru filma u Ljubuški, održanoj u ponedjeljak, 16. srpnja 2012. probijao bih se, zaštićen kordonom BiH policije do Gradske vijećnice u Ljubuškom gdje je film na koncu drame, prikazan. A, samo nekoliko sati prije prikazivanja tog filma koji je uznemirio i podijelio prije projekcije Ljubuški, pa i veći dio BiH javnosti, bilo je neizvjesno hoće li film uopće biti prikazan. U 19 sati prije je izgledalo da neće nego da hoće, jer „tvrdi Hrvati“ pjevali su rodoljubne pjesme i sprječavali da „meki Hrvati“, i društvo uz njih, preuzmu ključeve Gradske vijećnice. Odlično je reagirala policija i spriječila nerede!
VRHUNAC DRAME U LJUBUŠKOM

Jučer pred "Panoramom": kako su prosvjednici postali nasilnici

U kratkom prikazu za prvi broj mrežnog glasila "Zelena politika", koji će izaći večeras ili sutra (vidi: http://zelenapolitika.info), napisao sam da su ovi antivladini prosvjedi imali dosad tri stadija. Možemo govoriti o nultom, 18. veljače, prvom stadiju 22-26. veljače, te drugom, 28. veljače - i sad mogu dodati: do jučer. Dogodile su se neke bitne promjene.

U ovom trenutku, želim prvenstveno ukazati na dramatični preokret, koji se dogodio jučer navečer pred hotelom "Panorama", ili kako li se već nesuvislo engleski sad zove.

(Jučer sam bio samo na početku prosvjeda - dolje na slici s Perom Kovačevićem - u sedam sati bila je tribina u KIC-u o mogućnostima alternativne ekonomske strategije za Hrvatsku i za svijet, govorila su četiri doktora ekonomije - mora se netko i time baviti...)

Župnik osuđen zbog širenja mržnje

Donesena je presuda u slučaju protiv kastavskog župnika Franje Jurčevića koji je objavio tekst putem bloga (koji su prenijeli i pojedini mediji) u kojem je podržao nasilje ekstremističkih skupina na beogradskim ulicama za vrijeme „Parade Ponosa“ i napisao kako je ono što se u Beogradu događalo "dokaz da moralne nakaze i psihopati sve više ovladavaju sredstvima javnog priopćavanja, ulicama, ustanovama, gradovima". (...)

Župnik je dalje osporavao pravo na javno okupljanje LGBT osoba, te osim što je dao podršku nasilnicima iz Beograda otvoreno je poticao na nasilje iz mržnje u Hrvatskoj riječima: "Bravo za normalne Beograđane! Tako bi trebali postupati i normalni Zagrepčani kada ovi bolesnici okupiraju javne puteve i javne površine". (...)

Zadnja be?ka krizantema

ZADNJA BE?KA KRIZANTEMA

Zvona u prošlom stolje?u odlivena,
zvone zvonom opomena.
Crkva be?ka u Srednjoj Europi,
trpi i zvoni, zvoni i trpi.
"Ima li klanja.......na Balkanu,
...................dolje.........
i u ovom svetom danu?"
U kojem je rat glavna tema,
kao što je u Be?u, more krizantema.
Položit ?e cvije?e neznani
na grobove znanih,
znani na grobove neznanih.
Misle?i da je sve pokriveno,
jesenje, sivo, sneno,
previdjet ?e druga?iji znamen ponad groba:
netaknuto liš?e breza i tužnih vrba.
Utihnula zvona.
Kao otprije Pupin i Stan?i?,
Boškovi? i Pan?i?,
kao Vuk Kara?i? i Gaj,
kao Krleža i Jova Zmaj.
Samo neki unutarnji zvon opomena.
Oko posje?enih humaka,
srpskih i hrvatskih vojnika,
sudit ?e zlo?incima rata.
Brine li ikoga, ovog svetog dana,
zadnja opomena,
Zadnja be?ka krizantema?

Be?, Svi sveti l99l.
---------------------------
Napomena:

Svi smo mi branitelji??

Ne znam kako vi, ali nakon ove silne buke oko objave jednog nevjerodostojnog spiska osumnji?enih hrvatskih branitelja, nisam primijetio da se smanjio broj nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj, da se smanjio broj onih koji rade, a ne primaju pla?e, da se smanjio broj onih koji obilaze kontejnere traže?i koju plasti?nu bocu, ili pak broj onih koji nakon završetka radnog vremena tržnica skupljaju povr?e i vo?e - ispod štandova, nisam zamijetio da je netko novi osu?en za nevjerojatne kra?e vaših, mojih novaca koje smo dali državi i drugim politi?kim zajednicama da nam rade i grade uvjete za bolji život??
POLA U DRŽAVNU FARMU, POLA SEBI KU?I

Kako biti pacifist: jedan tekst iz 1992.

Prisjetio sam se ovog svog ?lanka pišu?i komentar uz tekst Grdilina "Sje?anja i zahvala". Za mene je i nakon 17 godina osobito zna?ajan. A razmislivši malo, mislim da je i politi?ki relevantan.

Napisan je 25-26. svibnja 1992., na hrvatskom. Aktivistica Antiratne kampanje Hrvatske Aida Bagi? prevela ga je na engleski. Poslan je u svijet tadašnjom "alternativnom" elektronskom mrežom GreenNet (dio Useneta; pojam "internet" još je bio slabo poznat). Objavljen je pod naslovom Deserters and soldiers in Croatia: or, how can you be a pacifist in a country under siege? u mjese?niku Peace News, glasilu War Resisters International, najstarije pacifisti?ke organizacije, lipnja 1992. Po vijestima koje su kasnije do mene doprle, kasnije je preveden (sa engleskog) na španjolski i talijanski. Jednom sam dobio e-mail iz ?ikaga od nekih studenata, koji su na seminaru "prora?ivali" moju ispovijed. Koliko vidim, ne može ga se na?i na internetu danas (Peace News ima arhivu od 1994.). Iz ?lanka možete vidjeti zašto mi pacifisti uglavnom idu na živce. ;->

Branimir Glavaš na samrti: Pokušaj pacifističke analize

Prošloga sam tjedna objavio članak o štrajku glađu Nataše Pifar Mihelić, što se dobro uklopilo u seriju mojih napisa o pacifizmu i nenasilnoj akciji. Tada sam samo usput spomenuo štrajk Branimira Glavaša, čiji uzastopni štrajkovi glađu traju čitavu ovu godinu. O tome je mnogo teže pisati, teže je donijeti sud na temelju načela.

Sada stižu vijesti da je Glavaš, nakon što je u trećem štrajku glađu ove godine izgubio 25 kilograma, u stanju kad prijeti opasnost od nagle smrti. Usprkos tome, Vrhovni sud je potvrdio odluku da se Glavašu produlji pritvor. U obrazložennju je navedeno da štrajka glađu "isključivo zbog pritiska na sud" i da je sam kriv za svoje pogoršano zdravlje. Nastavak suđenja je predviđen za ponedjeljak.

Vjerujem da jest kriv

Štrajk glađu jedne odvjetnice: promašena metoda

Članak objavljen an mojem blogu na blog.hr odlučio sam prenijeti i ovdje. Vjerujem da će ljude zanimati, iako se ne radi o politici u užem smislu riječi; ali svakako o politički relevantim društvenim pojamava.

Počeo sam pisati nastavak jučerašnjeg napisa o kontroverzaam pacifizma. Onda mi je pažnju privukao aktualni slučaj štrajka glađu u Hrvatskoj. Kako je tekst o tome narastao, opća razmatranja ostavljam za neku drugu priliku.

Pristaše nenasilne akcije u borbi za pravdu promoviraju metode koje su razradili i primjenjivali Mahatma Gandhi, Martin Luther King, Stjepan Radić i drugi. Naravno, također i Isus iz Nazareta i kršćani u prva tri stoljeća (kasnije su i oni posegli za nasiljem u međusobnim obračunima i likvidiranju "paganstva".).

Najviše ocijenjeni članci