Tagovi

Zeleno-lijeva koalicija u Zagrebu

Najfriškije, i može biti od nekog interesa za izbore u Zagrebu: Zajednički izlazak na izbore najavile su stranke
● "Za grad" (koja je imala pristojan rezultat od 3,67% za gradsku skupštinu 2013),
● novoosnovana "Zagreb je naš" (čiji je jedan od dvoje koordinatora i kandidat za gradonačelnika Tomislav Tomašević, javnost poznat kao jedan od lidera borbe za Cvjetni trg i Varšavsku 2007.-2012.),
● ORaH (u čije ime će na sutrašnjoj tiskovnoj konferenciji govoriti Darko Stošić, jedini koji je preostao aktivan iz nekadašnje "Zelene liste", koja je imala pristojan rezultat na lokalnim izborima 2009.),
● Nova ljevica i
● Radnička fronta.

Ljevica u Hrvata: i dalje beznadežna

Svjetonazorska i kulturološka ljevica u Hrvatskoj navikla je i srasla sa pozicijom frustriranih disidenata, tj. grupica intelektualaca koji ne mogu angažirati širu javnu podršku te dapače to ni ne pokušavaju. Može se pratiti kontinuitet te pozicije tijekom pedesetak godina, od "Praxisa". Ova "Deklaracija o zajedničkom jeziku" je tipična akcija iz takve društvene pozicije grupica disidenata. Mogu dići malo galame. Nemaju volje, snage ni upornosti za nešto više.

Desnica je puno dinamičnija i aktivnija. Ima naravno i zaleđe RKC, dok lijevi intelektulcl uvelike ovise o radnim mjestima koje osigurava država. Također, oni koji su (kao i ja) 1990-ih bili "akteri bez društva", kako je to efektno sročio Srđan Dvornik, to su i ostali od početka 2000-ih do danas. Udruge "progresivnog civilnog društva" orijentirale su se na projekte financirane od države i od donatora većinom vezanih uz države i EU, ne gajeći veze s građanima.

Metode rada društvenih pokreta je preuzela svjetonazorska desnica. Naučili su tehnike upravljanja neprofitnim organizacijama i društvenog zagovaranja (to se moglo i studirati na Bogoslovnom fakultetu, poseban smjer), te su nakon desetak godina krenuli u ofanzivu od 2012. (s jedne strane dolazak Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a, s druge ofanziva protiv zdravstvenog odgoja).

Pad Vlade nije tek prolazna politička nestabilnost

Bila bi velika zabluda da se pad Vlade shvati kao dokaz kako je u Hrvatskoj počela funkcionirati parlamentarna demokracija svojstvena zemljama s dugotrajnijom parlamentarnom praksom i tradicijom. Pad Vlade je više od toga, samo još jedan dokaz da je hrvatski politički sustav došao u slijepu ulicu i da, ukoliko se ne shvati da su državi potrebne radikalne ustavnopravne promjene, hrvatski parlamentarizam će se s postojećim bipolarnim političkim sustavom, nedorečenim i nesavršenim Ustavom i prije svega neprimjerenim izbornim zakonom nastaviti vrtjeti u krugu.

Zašto su ovi prijelomni izbori drukčiji od svih prethodnih

Po mnogim značajkama i okolnostima u kojima se održavaju izbori za Hrvatski sabor 8. studenoga mogu se bez dvojbe smatrati kao prijelomni ne samo za budućnost države i svih građana, nego još više za razvoj parlamentarne demokracije kroz koji Hrvatska prolazi od samog utemeljenja. Temeljni razlog što se ovi izbori mogu ocijeniti kao prijelomni leži u činjenici da se zemlja nalazi u ozbiljnoj, ne samo gospodarskoj i financijskoj krizi, nego i u političkoj i moralnoj krizi. O gospodarskoj i financijskoj krizi nije potrebno posebno govoriti, jer svi ekonomski pokazatelji ukazuju na krivi smjer kojim je politička elita dovela Hrvatsku pred bankrot, a u Europskoj uniji je približila sudbini Grčke. Politička kriza potječe iz još uvijek neprevladanog ideološkog naslijeđa komunističke Jugoslavije, pa se i dalje s manjim ili većim intenzitetom vodi bitka između „ustaša“ i „partizana“, odnosno o komunističkom razdoblju. Najbolji dokaz da se Hrvatska toga nije oslobodila jest odgađanje neophodne lustracije, pa se išlo čak tako daleko da se posebnim zakonom zaštite agenata jugoslavenske tajne službe „lex Perković“ pokušalo suprotstaviti Europskoj uniji.

Hoće li biti manjinska i koliko će trajati nova hrvatska vlada?

Bez obzira na to tko će pobijediti na izborima, neće mu biti lako sastaviti vladu. Apsolutnu većinu na izborima, usprkos izjavama koje plasiraju u javnost, neće osvojiti ni Karamarko ni Milanović. Biračko tijelo je tako podijeljeno da svaki od njih može dobiti otprilike trećinu glasova, a ostatak će pobrati tzv. treće opcije i oni koji neće prijeći izborni prag. Neki od tih trećih su već izjavili kako neće s jednim ili s drugim, a da od onoga s kojim možda hoće, neki očekuju da ispuni njihova izborna obećanja. Koliko je realno očekivati da će bilo jedna bilo druga velika koalicija pristati na njihove uvjete, možemo si misliti. Ima i onih koji će vjerojatno osvojiti saborske mandate, ali unaprijed rezolutno otklanjaju svaku mogućnost ulaska u koaliciju s pobjednikom izbora. Zbog toga bi se moglo dogoditi da Hrvatska po prvi put odmah nakon izbora dobije manjinsku vladu.

Nekoliko osnovnih načela za moguće bolje politike u Hrvata

Sviđa mi se način na koji je Mirela Holy u najnovijem intervjuu precizno i sažeto iskazala neke osnovne teze.

»Ni HDZ, ni SDP ne žele održivo razvijati Hrvatsku i između njihove politike, osim u dijelu odnosa prema 2. svjetskom ratu, nema nikakve razlike. I jedni i drugi se zalažu za mega energetske projekte temeljene na fosilnim gorivima, ne žele reformu javne uprave, teritorijalnog ustroja i pravosuđa, nemaju gospodarske programe koji zagovaraju snažnu državu kao regulatora i stratega koji stvara kvalitetan, efikasan i transparentan okvir za realizaciju velikog broja malih i srednjih gospodarskih projekata kao temelja zdrave ekonomije.«

Pet regijaVidi se sličnost prema slobodnotržištarcima u naglašavanju nužne reforme javne uprave, što je Holy stavljala u središte još prije osnivanja ORaH-a. Javna uprava je alat za kreiranje i provođenje politika; kad je alat loš, ne valja posao.

Kad je Martina Dalić napustila HDZ, spominjao sam da u tom dijelu postoji znatno slaganje između njene i Holyine retorike (vidi njen nedavni istup: Za reformu javne uprave treba hrabrosti). O tome uostalom u retorici političara postoji konsenzus, ali ne postoji "politička volja" da se nešto stvarno i napravi (vidi članak GONG-a iz ožujka 2013.).

Ali postoji razlika u djelu zašto reforma: da li zato, da se javna uprava učini slabijom, ili da se učini jačom - pa da se onda poboljšaju i šanse Hrvatske i hrvatskih poduzetnika i radnika u tržišnoj privredi.

Za konkretne politike, a ne političarenje

Osnova ovog teksta je jedna diskusija na forum.hr.

ORaH je uveo novi način rada u hrvatskoj politici: fokusiranje na "sektorske politike", prema engleskom "policy", a ne samo na isprazno političarenje (borbu za položaje) i opću demagogiju ("Mi ćemo spasiti Hrvatsku!").

Policy, not PoliticsNažalost, hrvatski (a ni drugi jezici osim engleskoga) terminološki ne razlikuje "policy" i "politics", osim što prva riječ može biti u pluralu.

Pojedine politike predlažu razne konkretne mjere, koje mogu donijeti korist. To ne znači veličanstveni preokret u hrvatskoj povijesti. Mali koraci, koji kumulativno mogu donijeti znatan napredak.

To je teško shvatiti, jer na to nismo navikli. Međutim, to je vitalni dio politike u razvijenim demokracijama.

Puno je lakše uvijek iznova lamentirati o općim frazama, nego se baviti dosadnim detaljima (u kojima je, kaže jedna izreka, "đavo").

Najveći gubitnici prvoga kruga predsjedničkih izbora su - ORAH i HDSSB

Već nakon prvih 'iznenađujućih' rezultata izlaznih anketa (bdw. analitičar koji je iznenađen ovim rezultatima trebao bi prestati analizirati i baviti se zapravo svojom primarnom zadaćom - navijanjem) bilo je jasno da je Mirela Holy pogriješila. Pogriješiti je ljudski, ali ona nije pogriješila kao čovjek, pogriješila je kao predsjednica političke stranke. Da objasnim: ona je prije sastanka Glavnog odbora, ili kako se već zove njihovo stranačko tijelo koje bi trebalo o tome odlučiti (predsjedništvo?) podržala u medijima kandidata Ivu Josipovića. Zbog te samovoljne odluke koja je sasvim u skladu sa dosadašnjom hrvatskom (balkanskom) političkom praksom došlo je do određenih trzavica unutar vodstva Oraha zbog čega je jedna od osnivačica Andrea Feldman istupila iz stranke. Gospođa Feldman smatrala je, ne samo iz sadašnje perspektive nego načelno ispravno, da je ORAH trebao/morao imati kandidata za predsjednika/cu. Argumenti zašto je Mirela podržala 'Ivu' nisu do kraja jasni, odnosno oni nisu racionalni. A kada se iracionalno ukluči u politiku dobijete, slikovito rečeno, Milanovića, ili Plan 21. Dakle, propast.

Politika prokletih & Sjeta u očima anđela

Politika – Politika nema nikakav odnos sa moralnim principima. Niccolo Machiavelli

A moral bi trebala imati kao osnovni princip.

Političari - ljudi bez karaktera, morala, principa i odgovornosti – ljudi bez duše.

Na pisanje ovog dnevnika ponukao me prilog Dnevnika Nove TV, prilog o djevojčici Leonardi, njenom bratu i roditeljima koji nemaju osnovne uvjete za život – nemaju što za jesti.
U tom trenutku shvatio sam koliko smo svi skupa loši ljudi, koliko smo se izopačili i zaboravili ono jedino za što vrijedi živjeti – ljubav. Ljubav prema bližnjem svom!

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/djevojcica-leonarda-dirnula-mnoga-src...

Kada čovjek vidi desetogodišnju djevojčicu koja nema svaki dan ručak i kada ona sama pokaže duboku mudrost i prihvaćanje tih užasnih i za sve nas sramotnih i poražavajućih činjenica, obuzme ga bol i očaj! Kako je to moguće u 21. stoljeću? Kako???

Tih malih heroja i anđela, poput Leonarde, je popriličan broj u Hrvatskoj, a kako stvari stoje broj će se i rapidno povećati.

Leonarda o ručku u pučkoj kuhinji:

Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi?

Zapisnik o provedenim unutarstranačkim izborima stavljen je danas na mrežno sjedište ORaH-a i dostupan je preko fb stranice. Sutra će biti tiskovna konferencija, na kojoj će rezultati biti predstavljeni javnosti.

Svi izbori bili su direktni, a pravo glasa imalo je ukupno 1.481 članova i članica stranke. Nisu imali pravo glasa oni koji su se upisali u stranku nakon 15. srpnja 2014.. Glasati se moglo elektronski ili dopisno; oko 85% je izabralo prvi način. Ukupno je glasalo njih 947.

Green Party Haringey UKPažnju javnosti privukla je informacija da je u procesu revizije oko 1.800 članova prebačeno u status simpatizera. Nisu izbačeni iz stranke, kako su to formulirali neki mediji, jer se mogu aktivirati. Ovo je bilo potrebno i zato, jer po Statutu stranke izbori su važeći, ako je glasalo više od 50% članova i ćlanica s pravom glasa.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci