Tagovi

Tužna humoreska

JEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO

Sretan dan nakon duge godine

Iako stara nekoliko godina, pjesma Sretan dan grupe En Face nekako se svakog ljeta aktualizira, a ove godine može se reći da je postala pravi hit i gotovo je nemoguće prevaliti 200 km slušajući radio bez da ju se začuje. Stihovi "sretan dan nakon duge godine" valjda (u ovom kontekstu; sumnjam da ih je tako zamislio autor) treba pogoditi u žicu sve one koji su na godišnjem odmoru i eto proživljavaju svoje sretne dane nakon duge godine slušajući tu pjesmu u svom autu, na plaži ili gdje god ih je već sreća zatekla.
Paraleno s tim odvija se priča oko dodjele (zaista, "dodjela" zvuči kao ispravno odabrana riječ) radnih mjesta u HAC-Vrgorac. Zakon od milja zvan "Zakon o pravima branitelja" nije na pollitici dosad doživio toliko pažnje, i to unatoč tome što je jadnik, iako donesen ne tako davne 2004. godine uspio doživjeti već ni više ni manje nego 7 izmjena. (Poznavajući efikasnost zakonodavca, praktično to znači da je zakon već bio u fazi izrade izmjena u vrijeme kad su se njegova prethodna izmjena izglasavala - i tako nekoliko puta.)

Vrane pamte, a mi?

Htio sam pisati o Novom Zelandu, ali ostavit ću to za slijedeći put. Naime, bivši premijer Novog Zelanda je posjetio Hrvatsku i dao par savjeta. Dakako, svi savjeti se svode na štednju.

Nisam čitao sve novine, ali koliko mi se čini, nitko nije na to učinio ono što bi meni bilo prvo: usporediti dvije zemlje. Koliko Novi Zeland ima umirovljenika? Mislim da ima u postocima malo manje od nas. Koliko ima invalida? Koliko ulovi ribe u onom ogromnom oceanu koji ga okružuje?

Koliko Novozelanđana sjedne u auto i vozi se dva sata do Ikee u drugoj državi kako bi kupili stolice za vrt ili dječji krevet? Vjerojatno jako malo.

Kakav je zdravstveni sustav na Novom Zelandu? Koliko ljudi puši? Kako se financira školstvo? A vrtići? Koliko žena ne traži posao nego su "domaćice"? Kolike su mirovine? Itd...

No iako smo trebali biti "zemlja znanja", nisam vidio da je netko izvukao ove podatke -- a svi se mogu lako naći u statistikama i člancima na Internetu. A zašto ne?

Zato što to zapravo nikog ne zanima, čini mi se. Hrvati ne samo da ne vole matematiku, Hrvate ne zanimaju nikakvi brojevi -- osim iznosa vlastite plaće, onaj čisti dio, na ruke -- u eurima.

Obrazovanje koje to nije ili budućnost koju su pojeli glupani

Uvijek sam se pitala zašto se obrazovanje ne smatra najvažnijom stvari u svakom društvu/državi? Kako to da nitko ne vidi koliko je važno biti obrazovan, znati,znati kako,razumjeti, promišljati i , kako se to nekad zvalo - biti krijepostan ili što bi ga danas rekli - moralan.
Još se sjećam one izreke starogrčkog mudraca da ako narod Atene ne bude imao dobre postolare da će svi hodati bosi, ali ako ne bude imao dobre učitelje - propast će!
Nije li i naša propast dobrano popločena neznanjem, nemoralom i sveopćim primitivizmom koji je duboko utemeljen u promašenom i zapuštenom sustavu odgoja i obrazovanja.
Nikada sustav obrazovanja nije bio tako devastiran kao posljednjih dvadeset godina. Mogli bi slaviti obljetnicu!
Od reideologizacije s komnunizma na nacionalizam, "čišćenja" nepoćudnih knjiga, a vrlo brzo, i nepoćudnih ljudi, marginaliziranja, osiromašivanja, komarcijaliziranja, ponižavanja i na koncu potpunim raspadom sustava - imamo socijalni geto koji zovemo obrazovanjem.
Doista,čemu služi obrazovanje u Hrvatskoj, danas?

4 asa ne jamče...

Hrvatska je trebala postati zemlja znanja, ali otkako se kreator te doskočice loše proveo na predsjedničkim izborima, ništa od zemlje znanja, a kako stvari stoje, i sama zemlja Hrvatska ima nesigurnu budućnost.

U nedavnom Obzoru (12. 2. 2011.) je objavljeno nekoliko tekstova na temu tzv. dolaska Googlea u Hrvatsku, na temu obrazovanja i svega pomalo...

Između ostalih, i cijenjeni Mario Rakar piše u svojoj rubrici kako

...s naših prostora potekle su mnogobrojne sjajne ideje koje su promijenile svijet (Mohorovičić, Schwarz, Tesla, Penkala...) i nema razloga da to ne učinimo ponovno.

Na prvi pogled se apsolutno slažem. No, bojim se da neće ići tako jednostavno. Naša 4 asa zapravo nisu jaki u ovoj igri, četiri devetke su jače, a četiri dečka još jača!

Dakako, Mrak je rekao da budućnost pripada inventivnosti, da... ali stvari nisu tako jednostavne.

Što je društvo obrazovanije, to je ve?a prijetnja vlastodršcima

Nedavno sam se upustio u malo istraživanje tržišta rada u Hrvatskoj pretražuju?i oglase kojima se nude radna mjesta. Birao sam samo one djelatnosti u kojima se može o?ekivati potražnja za visoko kvalificiranom radnom snagom iz podru?ja društvenih znanosti (državna služba i neprofitne organizacije, administracija, mediji, ekonomija, marketing, management i sl.). Od stotinjak oglasa, njima 16% nije važna stru?na sprema, 44% ih traži SSS, 19% VŠS, a 21% VSS. Od tog 21 oglasa u kojemu se spominje VSS, njih 9 traži isklju?ivo VSS (a ne zajedno sa SSS i VŠS) ali s radom na odre?eno, a samo su 3 oglasa koji traže VSS s radom na neodre?eno. Mislim da svatko tko se upusti u surfanje po portalima s oglasima za nu?enje i traženje posla, može zate?i otprilike ovakvu strukturu potražnje za radnom snagom.

Obrazovanje: primjeri gluposti i pozitivan primjer edukacije u prirodnim znanostima

U posjednjih pola godine, pružao sam javnu podršku inicijativi da se emisija "Na rubu znanosti" isklju?i iz znanstvenog programa HTV. Ne, dakle, kako su neki shvatili, da se ukine (ne cenzura), nego da ne bude u tom programu, jer nije znanstvena: prelazi daleko preko ruba - u pseudoznanost i šarlatanstvo

Koliko strašne oblike dobiva neznanje i nerazumijevanje osnova znanstvenih pojmova, svedo?i nekoliko primjera, koji su objavljeni u ?lanku na mrežnom sjedištu zvjezdarnica.com. Nešto što je zaista teško zamisliti. Rije? je o ne?uvenim glupostima u udžbenicima za srednje škole, koji su odobreni za upotrebu, dakle prošli su proces recenzije i višestrukih provjera.

U jednom udžbeniku, iz kemije, Sunce je nazvano "planetom"!!!

U drugom udžbeniku, iz biologije, piše da "Nastanak svemira i planeta Zemlje danas pokušavaju objasniti fizi?ari i astrolozi." Halo, molim: astrolozi!!!???

Šta su u Prusiji napravili nakon poraza a šta mi radimo nakon pobjede?

Za dva tjedna bliži se dvjesto i ?etvrta godišnjica Bitke kod Jene.
Poraz kojega je doživjela Prusija i mjere koje su poduzeli vlastodršci - plemi?i, feudalci - kako bi zemlju spasili od propasti vrijedni su sje?anja. Trebali bismo izvu?i iz prošlosti neke zaklju?ke o našoj sadašnjosti i smjeru u kojem idemo prema Budu?nosti...

Bitka kod Jene vodila se je 14.10.1806. godine izme?u vojske Napoleona i Fridricha Wilchelma III od Prusije.

Hrvatski vojnik, svibanj 2010:
„Sama bitka u punom je svjetlu pokazala sve nedostatke pruskog feudalnog društva i vojske. To je otvorilo prostor reformistima kao što su bili Scharnhorst, Gneisenau i Clausewitz, koji su tako?er sudjelovali u bitki, da provedu nužne reforme pruske vojske. One su zajedno s civilnim reformama pretvorile Prusku u modernu državu, koja je samo šest godina poslije postala jedna od predvodnica protunapoleonske koalicije i izbacivanja Francuza iz Njema?ke.“

Što Više Školskog Obrazovanja - To Manje Stvarnog Znanja?

Upravo proživljavamo najtežu globalnu financijsku krizu u povijesti ?ovje?ansta. Može se re?i da zaista živimo u nevjerovatnom svijetu. To da je pravo ime ove krize "dužni?ka", poznato je svakoj živoj jedinki. Situacija je veoma ozbiljna, ne pri?amo o jednoj zemlji u Velikoj depresiji nego o cijeloj planeti. Iako svi imaju problema s budžetskim deficitima i javnim dugovima, usprkos tome što nikada ranije nisu lakše iz ni?ega stvarali novi novac, svijet nikako ne uspijeva sam sebi pomo?i. Nevjerojatno ali istinito, ništa ne ide na bolje, sve ide na gore.

Kako nam stvoriti novi novac iz nule nije nikakav problem, bacati taj novac u propali sustav je samo dolijevanje benzina na ve? pomahnitali požar; od sad na dalje, gledat ?emo sve više propagandnog sme?a kojeg smo ve? bezbroj puta vidjeli do sada.

Bruce Lee školstvo

Mislim da ono što treba našem školstvu je jedan Bruce Lee pristup. Disciplina, poštivanje u?itelja, rad, upornost, korištenje i usavršavanje svoga tijela i uma za borbu u svakodnevnom životu.

Pogledajte kakav je pristup javnosti školi. Te u?enici su optere?eni, te ima previše ?injenica za u?iti, te moraju bubati napamet, te nema dovoljno izbora, te u?ionice nisu klimatizirane.

Kakve su to gluposti! Kakva je to priprema malih ljudi za život. Pa normalno je da u školi mora biti i malo naporno i da treba ulagati trud ako se želi uspjeti. Zar ?e djeci kad odrastu sve biti lagano i prilago?eno njihovim željama. Zar ?e se sve prilago?avati njima i njihovim pravima i da ?e se kriteriji i zadaci olakšavati tako da se puno ne umore na poslu. Sve njih i nas ?eka teška borba i zato se treba pripremiti.
Naravno da se treba bubati napamet! Tako se vježba i disciplinira mozak isto kao što majstori borila?kih vještina tisu?e puta ponavljaju iste pokrete dok ne postignu savršenstvo.

Novi dnevnici

  1. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti i smeća od Zoran Oštrić komentara 0
  2. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 6
  3. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  4. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  5. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 18
  6. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  7. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  8. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  9. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  10. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  11. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  12. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  13. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  14. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  15. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  16. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  17. otkaz od aluzija komentara 0
  18. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  19. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  20. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  21. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  22. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  23. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8
  24. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 16
  25. Zagreb je moj grad od Stanivuk komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500