Tagovi

Uravnilovke nisu pravednost, ni u školstvu, ni u zdravstvu,...

Dolaze reakcije na planirane uštede u proračunu. Evo jedne reakcije na planiranu uštedu na školskom prijevozu, od strane učenika.

http://www.24sata.hr/news/kako-cemo-biti-zemlja-znanja-ako-stedimo-na-ob...

Organizacija odgoja i obrazovanja nije se pomakla od organizacije koju smo imali u bivšoj državi. Zato učitelji, nastavnici, profesori,.., nužno imaju najniže plaće od svih zaposlenih u državnim službama, jednakih zahtjeva prema kvalifikacijama potrebnim za ta radna mjesta. Iako se, u odnosu na druge zemlje, izdvaja manji postotak iz državne blagajne, taj se novac još i rasipa na razna uravnilovska davanja.

Konačno je neka Hrvatska vlada shvatila da se ne smije pogodovati radnicima u socijalnim i obrazovnim službama, nego da oni moraju odraditi zahtjevan posao filtriranja onih kojima je potrebna državna pomoć, od onih koji mogu sami plaćati za prijevoz svoje djece do škole.

Slično je i sa socijalnim nakanadama.

Predlažem. Učiteljima 50% više plaće (da, ozbiljan sam)

Da sam ja neka faca u nekoj stranci, jednostavno bih rekao da ćemo nakon osvajanja vlasti iduće godine povisiti plaću svim učiteljima i nastavnicima osnovne i srednje škole, i tetama i tetcima u vrtićima, za 50%. (Isto bih rekao, da ćemo već u slijedećem proračunu udvostručiti ulaganja za znanost.).

Finska obrazovna bajkaStvarno, ne kao prazni slogan. Za to vrijedi dati. Država mora ulagati novac u ono što je za boljitak naroda i države bitno, a tržište samo ne može regulirati. Može se uštedjeti negdje drugdje. Ili čak zadužiti - za to, vrijedi. (I druga ulaganja u obrazovanje, naravno, ali ovdje ne mogu o svemu.)

Obrazovanje, neiskorišteno oružje

U mojem prošlom postu pisao sam o tome kako naša razina znanja i vještina u potpunosti odgovara našem standardu života.
A kao što vidimo standard života nam i nije nešto sjajan.
Jedan od glavnih uzročnika takvog lošeg standarda života je i naš zastarjeli obrazovani sustav. Teško je bilo kojem razumnom čovjeku shvatiti činjenicu da se taj obrazovani sustav nije ozbiljnije mijenjao i reformirao desetljećima.
A u tim desetljećima dogodilo se puno toga.
Razvio se internet i s njime informatika, svijet se digitalizirao i globalizirao, izumljeni su pametni telefoni, razvile se nove industrije, promijenili su se upravljački mehanizmi i još puno toga.

Sve te novine, svi ti novi izumi, sva ta nova važna i produktivna zanimanja, sve je to skupa ostalo strano našem obrazovanom sustavu.
Genijalni stratezi ti tvorci nastavnih i sveučilišni programa jednostavno nisu znali, htjeli ili mogli prilagoditi obrazovani sustav zahtjevima vremena u kojem živimo.
Stoga je našim školama i fakultetima i dalje glavni prioritet ostao zamarati učenike i studente glupostima koje im zasigurno nikada neće trebati u životu.

Internet možete koristiti za povećanje svoga znanja - ali i za cementiranje svojih zabluda. :-(

Puno knjiga
Internet je fantastična, neiscrpna biblioteka.

Možeš naći obilje informacija o bilo kojoj temi.

Ali, ima kvaka.

Treba se truditi, tražiti, biti inventivan i uporan da se nađu pravi izvori.

I stvarno to i pročitat, a ne kopipejstati poveznice da ispadneš pametan.

Ima knjiga, ali treba sjest i knjigu pročitat - na papiru ili ekranu, svejedno. Ne samo pročitati sažetak članka na wikipediji + možda 1-2 kraća teksta koja ti izbaci google + pristrane tvrdnje s idejno ti bliskih sajtova.

Jedan od najljepših trenutaka moga života bio je kad je jedan tip, polemizirajući protiv neke moje teze, kao argument citirao članak na hrvatskoj wikipediji - koji sam ja napisao. :-)

Kako do jeftinijih školskih knjiga

Mogu li školski udžbenici biti jeftiniji? Kolike bi cijene bile dovoljne? Koliko izdavači zarađuju na nečemu što i nije izbor nego potreba, obaveza za učenike i roditelje?

A da se proces odabira i proizvodnjei prodaje udžbenika malo izmjeni?

Umjesto da se kupuju knjige koje biraju učitalji, a za čiji izbor često darovima (da ne kažem korumpiranjem) lobiraju izdavači mogli bi naći neki bolji način.
Jer sad u cijenu knjiga idu i troškovi večera, projektora i drugih poklona koji se daju školama i učiteljima. Pa onda tu su i troškovi trgovačkih putnika, profit izdavača, marže knjižara...

RECIMO OVAKO:

Prvo se izda natječaj za udžbenike. Onda pristigle prijedloge za buduće udžbenike se da profesorima, i stručnim službana u ministarsvu obrazovanja da odaberu par najboljih prijedloga. Ako ima dosta uključenih koji glasaju za najbolje prijedloge teško da će se moći političkim ili novčanim sredstvima odabrati podobne.

Za one udžbenike koje se je odlučilo da mogu ući u školsku nastavu se s autorima potpiše ugovor o otkupu autorskih prava na određeni broj godina i tada tekst i knjiga postaju javno dobro koje se može kopirati, skidati s interneta, printati i štogod.

Paranormalne aktivnosti - glupost je među nama

Čudne stvari oko nas, pogotovo u sferi obrazovanja.

Slušate li vi što se govori kad se govori o obrazovanju.
Najprije čujem da škole treba prilagoditi potrebama tržišta, onome što tržište traži, što poslodavcima treba.
Onda čujem da većina poslova koja će se raditi u budućnosti još ne postoji i da ne znamo što će tržište tražiti u budućnosti.
Znači školstvo se mora prilagoditi onome što treba tržištu, a mi ne znamo što će se na tržištu tražiti kad današnja djeca završe školovanje.
Prema tome školstvo treba biti organizirano tako da nema pojma za što i s kojom svrhom obrazuje djecu. Sjajno! Mislim da nam to uspjeva poprilično dobro.

A opet ako se djecu treba školovati samo za ono što tržište traži, s obzirom da na tržištu radne snage postoje značajni viškovi radnika, a zazivaju se i daljnja otpuštanja znači da tržištu ne trebaju novi radnici i da će i oni koji završe školovanje vjerojatno završiti na burzi rada. Iz toga slijedi da školujemo djecu za ništa. Da bi bili na burzi rada. I to je isto sjajno. I to nam uspijeva poprilično dobro.

Pa onda imamo i ideja s raznim odgojima. Zdravstveni, građanski. spominjao se i poduzetnički, financijski... ma svašta.

Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe

Na blogu "Mudroljublje" objavio sam članak Um i kozmos: kako Jure Zovko iskrivljuje teze Thomasa Nagela. Prenosim i ovdje.

Često vodim okolo po Svemrežju diskusije, u kojima se spominju i za mudroljublje važne teme. Nekako oklijevam staviti to na blog, koji je malo ozbiljniji oblik izražavanja, jer su to tek isječci iz neke Velike Diskusije, koju bi tek trebalo cjelovito oblikovati. Tako, naime, nekako u sebi doživljavam, što je negativno nasljeđe klasičnog filozofskog obrazovanja. A prilično je jasno, da stvarno oblikovati sve to u neku cjelinu - neću nikad.

Nagel, ThomasPrenosim svoj prilog diskusiji koja se pokrenula na portal.connect.znanost org, pod naslovom: “Istaknuti” hrvatski filozof preporuča: “Evoluciju i darvinizam trebalo bi izbaciti iz hrvatskih škola”. Uvodni komentar objavio je 8. travnja Boris Lenhard, molekularni biolog koji radi u Velikoj Britaniji.

U ime stipendija

Uglavnom, koliko sam vidio, studentske stipendije se izdaju onima koji su već upisali studij. Daju ih država, gradovi.općine, županije, firme, zaklade...

Ali ono što tu mene zanima jest taj uvjet da se daju onima koji su već upisali studij.
E sad, lijepo je da se daju stipendije i tako pomaže studentima i njihovim obiteljima, ali stvar je u tome da ako oni već studiraju, da si to i mogu priuštiti. Inače ne bi bili upisali studij.

Zar ne bi bilo dobro da barem dio stipendija za studiranje bude odobren učenicima srednjih škola na osnovu njihovih ocjena i uspjeha u školi.
Jer mnogi niti ne mogu sebi nikako priuštiti studiranje pa niti ne razmišljaju o studiranju ili o studiranju van mjesta prebivališta (recimo da netko iz Šibenika želi studirati u Zagrebu nešto što ne može studirati u Šibeniku).

Dakle ako imamo dobre učenike, mislim da se već u trećem i četvtom razredu srednje škole može prepoznati tko je materijal za fakultet. Bilo bi dobro da se već u to vrijeme mogu učenici javiti na natječaje za stipendiju koja bi im pokrivala sve troškove studiranja.
Naravno, dobili bi je ako uspješno završe srednju školu i upišu željeni fakultet.

KV političar

Eto i pastiri moraju položiti ispit da bi čuvali ovce. Postoje i tečajevi za dadilje, tako da ih se stručno osposobi za čuvanje djece. I to je tako, traži se stručnost, zemlja znanja je "in", i cjeloživotno obrazovanje.

Ali što je s onima koji vode zemlju? Što je s političarima? Trebaju li i oni polagati kakav ispit? Dokazati da imaju nekakvo znanje i stručnost u pitanjima vođenja države? Za voditi ovce treba ispit, a za voditi državu ništa?
Ma kako to more biti?

Izgleda da će jedino biti političar, biti jedini posao za koji ne treba nikiakva kvalifikacija.

Mislim, da bi upravljao autom trebaš položiti vozački ispit, dokazati da poznaješ pravila u prometu i kako upravljati autom. A za upravljati državom, općinom , milnistarastvom? Ništa?

Zar ne bi trebalo da kao uvjet da se netko natječe za mjesto u lokalnoj samoupravi, saboru ili vladi, da ima položen ispit kojim bi dokazao da je stručan i da zna kako država funkcionira.

Pa učitelji i medicinske sestre moraju polagati državni ispit u kojem moraju dokazati i kako poznaju Ustav i zakone koji se tiču njihove struke. A načelnici, župani, gradski i općinski vijećnici, ministri? Ništa?

Idi u školu i "uči" da nemoraš kopati kanale...

Godinama slušam priče ljudi iz raznih branši o fakultetima, položenim doktoratima , obrazovanju i školovanju. Zadnjih godina mi se sve to zgadilo , jer nažalost imao sam prilike raditi i sa doktorima , magistrima , diplomiranim ekonomistima, inženjerima kojima je vrh znanja uključiti računalo ili potpisati se na dokument koji je napravljen od strane nekog nižeg "neobrazovanog" činovnika. U svojoj branši su mnogoputa bili daleko slabiji od ljudi sa nižom stručnom spremom i događalo se da su mnogo puta i krali tuđe radove i pripisivali ih sebi...

Na desetke puta sam se susretao sa rodbinom i prijateljima (prijateljicama...) koji svoju djecu odgajaju u duhu :

Idi u školu i uči kako ne bi morao kopati kanale !

Već tom pričom se djeci odašilje posve pogrešan signal šta je škola i šta škola znači za čovjeka.

Cilj škola, fakulteta i obrazovanja po meni (nažalost to u Hrvatskoj odavno nije cilj obrazovanja...) je da čovjek proširi svoje znanje , unaprijedi svoje radne vještine i bude pokretač razvoja neke tvrtke, regije , države... Obrazovani čovjek na "visokom" položaju bi prvi trebao doći na posao i zadnji otići sa posla.

Novi dnevnici

  1. LEVITACIJA od petarbosni4 komentara 1
  2. ŠEFovi... ŠEFovanje... država... proračun... od aluzija komentara 1
  3. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti, smeća i monopola HDZ-a od Zoran Oštrić komentara 0
  4. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 8
  5. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  6. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  7. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 21
  8. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  9. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  10. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  11. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  12. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  13. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  14. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  15. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  16. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  17. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  18. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  19. otkaz od aluzija komentara 0
  20. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  21. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  22. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  23. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  24. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  25. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 21

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500