Jeste li pročitali prekjučerašnji govor Hrvoja Appelta (plus zanimljivi komentar koji se također pojavio) pred Nacionalnim odborom za praćenje i provedbu Strategije suzbijanja korupcije? Neovisno o tome slažete li se s Hrvojem ili ne, tekst vrijedi pročitati jer daje vrijedan uvid u to kako Hrvatski mediji funkcioniraju i donekle, barem kroz redove, možete doći do zaključka koliko oni imaju stvarnog utjecaja na javno mijenje.
Malo je hrvatskih dirigenata koji su u velikim glazbenim centrima i u najboljim dvoranama velikih gradova stranoj publici uspjeli prezentirati hrvatsku glazbu. Meni je to uspjelo svojedobno s koncertnom izvedbom Zajčeva "Nikole Šubića Zrinskog" u Europi, Americi i Australiji. Ja sam još danas ponosan na činjenicu da sam prvi u prekomorju izveo jednu hrvatsku operu na hrvatskom jeziku, a da su izvođači bili Nijemci. Na jednu od tih izvedbi u Avery Fisher Hallu u New Yorku podsjetila me je kritika mog koncerta koju je donio New York Times, a koju sam nedavno, lutajući internetom pronašao. Donosim je ovdje u engleskom originalu kao i u prijevodu.
Evo kako sam nekad bio mlad. Ali slika nije iz New Yorka nego iz Petrinje. U crkvi sv.Lovre, u okviru Koncerata mira i nade, dirigiram Mozartovu "Krunidbenu misu"(1991).
Arthur Sulzberger, izdavač velikog New York Timesa, dao je ovih dana intervju iz kojeg je moguće iščitati budućnost novina. Čovjek jest referentan za temu, otprilike kao kad se Billa Gatesa pita za budućnost informatičke tehnologije. Hoće li se i ovdašnji izdavači povesti za njegovim naputcima vidjet ćemo, pod uvjetom da su toliko upućeni u vlastiti posao da znaju pročitati trendove. S obzirom na zanimljivost, evo intervjua prevedenog u cjelini.
Unatoč osobnom bogatstvu i impresivnoj biografiji, Arthur Sulzberger, vlasnik, predsjednik i izdavač najcjenjenije novine na svijetu živi pod stresom. Zašto bi čovjek koji stoji iza New York Timesa bio pod stresom? Pa, profit od lista već četiri godine opada, a i udio na tržištu mu se smanjuje. Vrijednost dionica opada, a prošlog tjedna Sulzbergerova grupacija priznala je minus od 570 milijuna dolara, najviše zbog gubitaka u Boston Globeu. Kao da to nije dosta, njegova banka Morgan Stanley nedavno je pokrenula kampanju koja bi ga mogla koštati nadzora nad listom. Sve to može objasniti zašto Sulzberger ne razgovara s novinarima. Možda je razrijeđeni alpski zrak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu opustio čelnike vodećih svjetskih kompanija, i ono što je počelo kao neobvezno ćaskanje preraslo je u fascinantni pogled u Sulzbergerov svijet i njegove poglede na budućnost izdavačkog posla.
Neovisni, ali ne i neutralni