Koliko mogu primjeriti, malo ljudi s kojima sam raspravljao o politici ima i intuitivan pojam o samoj suštini ideje demokracije. Dok je to relativno prihvatljivo kod političkih ovaca, čini mi se da je stvar apsolutno neprihvatljiva kada govorimo o osobama koje se žele politički osvijestiti.
Suština ideje demokracije naime nije vladavina većine, već vladavina jednakih.
Ljudi s jednakim pravima, jednakim mogućnostima, jednakim opcijama, jednakim slobodama.
I tu već nastaje problem, s obzirom da se radi o temeljnim ideološkim postavkama koje svi ne dijelimo. Dapače, većina ljudi u Saboru nemaju nikakve veze sa razumijevanjem ideje demokracije.
Većina pollitičara isto tako nema veze s idejom demokracije. Sama pak APSOLUTNA uvjerenost u ispravnost svojih političkih stavova i pozicioniranje u poziciju nejednakog (docirajući) je u suštini nedemokratska.
Puca feniks daleko od gola,
Lopta grozno fijuce u zraku,
Prilika je osla do djavola,
Snuzdilo se radi toga mraku.
Publika se razzvizdala glasno,
A protivnik veseli u transu,
No, pred golom opet je opasno,
Sto nemesis stvara novu sansu.
Loptu salje ostrim centar-sutom
S lijeva boka, rek'o bi griotti,
Al', jadnica, u dvoboju ljutom,
Zbog greske se jako osramoti.
Suigraci zbog toga je kude,
Kod trenera traze njenu smjenu,
Brzom kontrom Aishu iz sna bude,
I bodre ju bijesom zapjenjenu.
Mala Aisha uz driblinge grube
Proigrava vjestog dinamita
On sa loptom uposljava bube,
Akcija je vrlo ubojita.
Franka Vali uz prozirne finte,
Na gol tuce mlako, neprecizno,
Cesto pada ispod kunta-kinte,
Vidljivo je je njeno stanje krizno.
Opinioiuris nesto, slusam, psuje,
Dijeli packe vlastitoj ekipi
S vratarom se svadja, nadvikuje
Pritom glasno sa zubima skripi.
Momcadi mu nedostaje glava
Lukav veznjak, brzi, bistrooki,
Pa se zato, gledam, zagrijava
Agresivni povrjedjeni Zoki.
Prodje, eto, prvo poluvrijeme,
Bez golova i bez pobjednika,
Elitisti s poprilicno treme
Rezanjima plase protivnika.
Nisam prorok, al' mi je poznato,
Sam si ništa. Zajedno smo sve.
Zadnjih dana imamo priljev mnogih novih članova na pollitika.com, a bogami niti drugi dijelovi internet prostora nisu kihnuli. Stvar nije toliko iznenađujuća s obzirom da je atmosfera krize i očekivanoga urušavanja političkog sustava vrijeme kada ljudi osjete poriv za preuzimanje odgovornosti u političkom procesu.
Kada elementi koje smo delegirali gube bitku sa postavljenim zahtjevima, dolazi do rebalansa političke moći. I to nam se upravo sada i događa.
Uskoro ćemo imati doslovno hiperprodukciju raznih inicijativa, političkih projekata, pristupa, dogoditi će se ono što smo sve ove godine čekali. Aktivno ili preciznije, aktivirano građanstvo spremno da se bori za opći interes.
Tako ćemo uskoro imati neobičan spoj mladih neiskusnih i energičnih i starih iskusnih, no ušemljenih u stari kontekst i metode koje uskoro više neće biti odgovarajuće za novo stanje.
Pionirska družba HBOa došla je u mojoj perspektivi do određenog problema kada je potrebno unaprijediti nivo komunikacije.
HBO se trudi biti JOT, no ovdje nastaje određeni problem tehničke prirode.
Stvar se svodi na sljedeću računicu.
Imamo ekipu koja radi. U konkretnom slučaju HBO, no možemo stvar uopćiti, u tome je naime i poanta.
Imamo ekipu koja traži dlaku u jajetu. To sam vrlo često bio upravo ja, sada je taj posao preuzeo Silverci vrlo uspješno. A bogami na pollitika.com-u te ekipe ne manjka : - )
No, što se događa?
Ekipi koja radi mnoga od tih pitanja su doslovno apsurdna, dok istovremeno nema jednaku količinu vremena, a bogami niti volje da odgovara doslovno na svako pitanje, pogotovo ako ga ne smatra RELEVANTNIM.
Jer ekipa koja radi je ciljno orijentirana, dok ekipa koja komentira je lamentacijski orijentirana. Svaka dodatna lamentacija ugrožava aktivistički moment, te ekipa koja radi ima prirodnu potrebu srezati suvišne lamentacije, s obzirom da ih te suvišne lamentacije osjetno koče.
Pojeli smo pola vagona žganaca od kada smo počeli ozbiljnije doživljavati moć interneta. NATOnareferendum, srednjoškolci, studenti, banda lopovska. Sve ove inicijative svoj početak temelje na internetom umreženom aktivnom građanstvu.
Prvi puta u hrvatskoj povijesti, mali obični ljudi pokrenuli su političke akcije, akcije koje su imale i konkretan rezultat.
Vlast više ne brine zbog masno održavanog pogona sindikata, civilnoga sektora ili ne do bog, etabliranih i manje etabliranih političkih stranaka iz oporbe. Sve što se dogodilo u zadnje vrijeme plod je umrežavanja pojedinaca i pojedinki koji se dan ranije nisu poznavali, da bi se udružili oko zajedničkih zahtjeva, te poslali političku poruku široj javnosti.
Sindikati, udruge, stranke uživaju u beneficijama, lijeni su i nisu prepoznati kao nositelji promjene. Obični čovjek to jeste.
No, kako nakon svakog sunca, počne padati kiša, tako je nakon kvalitetnog zagrijavanja veći dio ekipe bez iskustava sa moći izgubio jasan fokus i završio u samoreferenciranju.
Kaže moj dragi zemo, Hyero: Svaka čast svima! Zaista!
Uspjeli ste, još jednom, jednu obećavajuću temu i diskusiju pretvoriti u neproduktivnu raspravu i pljuvanje.
Još jedan dokaz da samo tonemo u vlastito blato.
Moje iskrene čestitke na stravičnom nedostatku vizije, na temi koja upravo zahtijeva viziju.
U zadnje vrijeme u pozadini se aktualizirala priča o financiranju javnih inicijativa. Tako se da primijetiti da se ekipi ne da (najčešće jednostavno ne stignu uz sve životne obaveze) participirati u javnom političkom životu Hrvatske, s obzirom da je tematika prilično zahtjevna, te padobranski đir nema pretjeranog smisla.
Zatim je Oštrić nedavno primijetio u jednom komentaru čini mi se, kako u Hrvatskoj civilni sektor ne financira narod, građanstvo, javnost, već je financiranje utemeljeno na donacijama Države ili stranih političkih fondova. Tako i cijeli civilni sektor umjesto da se može slobodno boriti za javni interes, nužno mora uvažavati činjenicu da tko te plaća, tko ti omogućava da postojiš, jeste stvarni sef iliti grana koja se ne reže.
U Hrvatskoj tako ne postoji niti običaj, niti praksa javnog financiranja društvenih i političkih projekata sa strane onih za koje takvi politički projekti i služe. A nema džaba ručka.
Nakon konzultiranja sa svojim odvjetnicima, pripremam skicu za tužbu protiv HBO udruge, članova vodstva te udruge, te pojedinaca (diskutanata na pollitika.com). Nadam se da će mi se pojedinci i udruga ispričati ovdje javno (na pollitika.com) kako nebi ni došlo do pokretanja pravnih i istražnih radnji (podnošenja optužbe za klevetu, detektiranja anonimnih diskutanata i slično).
Objašnjenje:
U dnevniku pod naslovom "Ivana Hodak - mafijaška kurvica?", objavljenom na portalu pollitika.com, dana 08.10.2008, ZGRAŽAM SE nad prosvjednicima koji su je tako nazvali. Iako je to sasvim razvidno iz texta dnevnika, isto pojašnjavam i naknadno na upit Zvoneta Radikalnog te čak na prijedlog sm u naslov dodajem "!?" kako bi bilo JOŠ RAZVIDNIJE da se GROZIM takvih izjava.
Primjeri klevetanja:
Prije skoro dva mjeseca napisao sam projektni prijedlog za kreiranje cyber političkog vodiča Hrvatske.
Radno ime projekta se cijelo vrijeme mijenjalo, no namjena je ostala ista. Učiniti dostupnima sistematizirane informacije o javnoj političkoj mreži koja se kreira na prostranstvima hrvatske cyber sfere.
Omogućiti neupućenoj i nešto više upućenoj javnosti pogled na drugo lice politike. Daleko ljudskije, toplije, pravednije, plemenitije od onoga koje se jedino može vidjeti putem klasičnih medija. Povezati ljude sa dobrim namjerama, olakšati im suradnju i međusobnu podršku.
Sve ono bez čega se u politici ne može uspjeti, sve ono što nam internet tehnologija tako širokogrudno nudi, da bi bio gotovo grijeh to ne iskoristiti.
Na temelju te potrebe nastao je projekt PoliWiki, internet baza javne političke mreže.
Sad koja riječ o izvedbi projekta.