Ravnateljica OŠ „Petar Zrinski“ iz Šenkovca potrošila je 100.000 kn na ugradnju biogeneratora Atlanta, koji po navodima porizvođača „energizira vodu u terapijske svrhe, povećava bioenergiju, normalizira fiziološke funkcije organizma, stabilizira energiju aure, ...“, a najbolje djeluju u kombinaciji s „"M" i "S" pulzatorima“ koji su „konstruirani na principima kvantne fizike i fizike subatomskih čestica. Rade na frekvenciji DNK štićene osobe, a osim energetske terapije duha i tijela preko srčane čakre izuzetno su efikasni protiv djelovanja svih oblika "G" energija (negativne energije čovjeka, zle misli, magija, entiteti, uroci, "crna" radionika ...). “. Ugradnja je uključivala i nekakva „radiestezijska mjerenja“, a sa svime se navodno složio i odobrio Školski odbor. Iako se ovdje radi o kršenju i Zakona o odgoju i obrazovanju i Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) je, nakon sprovedene inspekcije koja je utvrdila da je nabavka napravljena zakonski, objavilo da u čitavom slučaju ne vidi ništa sporno. Time je MZOŠ zaslužio nagradu „Harry Potter“ zbog službenog stava o zakonitosti korištenja magije u hrvatskim školama, čime smo dobili Šenkovečki Hogwarts. O kakvoj se konkretno magiji radi možete vidjeti u gostovanju „izumitelja“ tih biogeneratora na HTV-u:
Prosvjedi, izbori, gospodarska i moralna kriza, teme su koje zaokupljaju i većinu političara, novinara, ali i pollitičara.
U sjeni tih važnih događaja, obični život ipak teče dalje. Nova ekipa u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, nastavlja utabanim stazama odbjeglog ministra: udžbenici su nevažni za učenike (mjesec dana bez njih nije problem- kaže ministar),ali važni su za nakladnike (Ž. Janjić u Dnevniku izjavljuje Dijani Čuljak- Š: dozvoljeno je i dalje do 9 različitih udžbenika po programu ,a umjesto nastavnika birati njihovi stručni aktivi), projekt državne mature koliko košta nek´ košta, koliko koristi nije bitno, glavno neka se kamen gurnut nizbrdicom nastavlja kotrljati. Do kada i kamo opet nije bitno,jer sve će to, kao i more «besplatnih» udžbenika, narod platiti.
Samo nekoliko natuknica o razlozima za uvođenje državne mature:
http://drzavnamatura.skole.hr/ABC/zasto
Danas sam imao vrlo nezahtjevan raspored. Obišao sam starog na groblju i otišao barem malo pripomoći studentima Filozofskog fakulteta u Osijeku hranom i novcem.
Nakon četiri dana neuspješne potrage od strane studenata, policije i tajnih službi iznenada je iz paštete iskočio toliko traženi bjegunac od stvarnosti, ministar prosvjete, znanosti i sporta Dragan Primorac. Iznenadno se ukazao na konferenciji za tisak u prostorijama Zagrebačkog sveučilišta sa već predvidljivom podrškom za prosvjednike (u biti floskula za naivne, patent jednog diktatora), krivicu prevalio na fakultete (ministarstva umjesto služenja javnom interesu u Hrvatskoj se koriste sa pozicije moći i prebacivanje odgovornosti na niže razine) i tako dodao još više bodova vlastitoj samopromociji.
Magarac je predložio da ne bi bilo loše da se ljude iz javnog prebaci u privatni sektor tako da se privatiziraju školstvo, zdravstvo , vodoopskrba i sl.
Ako čovjek malo razmisli, situacija je otprilike ovakva:
1) u javnom sektoru ljudi rade samo iz dva razloga - jer je posao siguran ili su motivirani za društveno koristan rad.
2) u javnim školama jedva zadržavaju iole kvalitetniji kadar jer su plaće totalna mizerija, a poštovanje prema profesiji nikakvo (dobrim dijelom ) - a vrijedi i sve pod točkom jedan.
3) na fakultetima su plaće nešto bolje nego u školstvu (norma je manja, a prosječna školska sprema viša), no školarine su male (a takve trebaju i ostati) i nisu dovoljne niti za plaće pa država dodatno upumpava značajnu količinu novca (koji se u doba krize smanjuje).
To je stanje u SAD. To je stanje i kod nas. A takvo je stanje i u svim drugim normalnim zemljama. No u normalnim zemljama se ne događa ono što se događa u RH - da su kod rezanja troškova zbog krize fakulteti, škole, zdravstvo i javni sektor PRVI na listi.
Nisam imao namjeru pisati dnevnik, ali me je današnji "komentar dana"u jednim dnevnim novinama jednostavno na to primorao (komentatorica je apsolutno neupućena u pravo stanje stvari ili je "plaćena" da bude neupućena). Naime, radi se o tzv. štrajku srednjoškolaca koji se trebao jučer odigrati, a koji je eto "neslavno propao".
Koliko je javnost senzibilizirana ili uopće upoznata s kakvim problemima se susreće mlada generacija? Ako niste roditelj čije dijete trenutno pohađa školu ili ako ne radite kao prosvjetni djelatnik vjerojatnost da ćete znati odgovor na ova pitanja je vrlo mala. Razumljivo je da smo zaokupljeni "crnim" ekonomskim prognozama i predviđanjima, ali čini mi se da se "iza naših leđa" događaju stvari na koje ne obraćamo dovoljno pozornosti, a koje su jednako "teške" i čije posljedice mogu također biti katastrofalne.
U zadnjih deset godina sam svake godine nekoliko puta pisao prijave projekata na razne domaće i međunarodne natječaje. U Multimedijalnom institutu, gdje radim, tim poslom se bavi šest do sedam ljudi i ja sam jedan od njih. Uglavnom smo samostalni u raspisivanju, a i realizaciji, svojih ideja u projekte i može se reći da smo po broju odobrenih projekata vjerojatno jedna od uspješnijih udruga.
Priprema, procedura i metodologija prijava našim ministarstvima (kultura i znanost u mom slučaju) je u pravilu bila najgore odrađena. Bez ikakve sumnje možemo ih zvati nepismenom birokracijom.
Najosnovniji preduvjet napretka jedne države i naroda općenito je obrazovanje. Na primjeru Irske možemo vidjeti kako kontinuirano ulaganje u obrazovanje i školski sustav ima eksponencijalni učinak na iznos BDP per capita. 1985 je Irska bila u društvu Puerto Rica, Madžarske i Slovačke. Danas je Irska treća najbogatija (prema BDP per capita) zemlja Europe, iza Luksemburga i Norveške.
Kako su to uspjeli? Sustavnim i promišljenim ulaganjem u školstvo. Puno sposobnih i visoko obrazovanih mladih ljudi jer privuklo velike strane tvrtke, država je pak tim stranim tvrtkama dala besplatno zemljište, deset godina ih oslobodilo od poreza i evo ih - treći najbogatiji narod u Europi. A za sve to je zaslužno kvalitetno školstvo. Možemo povući mnogo paralela između Hrvatske i Irske, možda zato što smo i mi i oni bili potlačeni narodi sa velikom emigracijom burne borbe za samostalnost.
Dok vrli premijer Sanader objavljuje svekolikom pučanstvu da nam je EU bliska budućnost (osim što formalno nije, a de facto nam se baš i ne čini da je), nešto niže, na Savskoj i u studentskim domovima javlja se neviđeni revolt studenata. Još jednom, nekoliko tisuća ljudi i njihovih obitelji uvjerilo se da žive u banana državi i da napretka nema pa nema. Natječaj za mjesta u studentskom domu još jednom je uzburkao studentsku populaciju. Ruku na srce, kriteriji su oduvijek bili netransparentni i nelogični, ali ove godine situacija je kulminirala. Ove godine bodovni prag je za 10% (za gotovo 200 bodova) preskočio uobičajeni bodovni prag i ostavio doslovno tisuće nezadovoljnih studenata. Ipak, kao odraz u najmanju ruku zanimljive selekcije, problem je od strane medija popraćen jedino nezainteresiranošću.
Od 7300 mjesta u domovima, podjeljeno je njih niti 2700.
Moram reći da sam kao netko tko se bavi obrazovanjem za demokratsko građanskto zadivljena time kako su se srednjoškolci organizirali! Svaka čast, drago mi je zbog vas, i nas svih - konačno neka konstruktivna demokracija, a ne samo gunđanje sebi u bradu! I drago mi je da ste tako brzo dobili odgodu. Sigurno među vama ima različitih motivacija zašto ste to napravili, ali bitno da ste pokrenuli to da se u javnosti prilča o državnoj maturi.
Po medijima vidim da ljudi misle da će ih matura sve izjednačiti - ali upravo se to neće desiti. Pa razmislite malo, matura će vam samo pokazati koliko su dobro nastavnici pripremili učenike za odgovaranje pitanja na maturi. I onda će to Ministarstvu pokazati koje škole imaju "bolje" učenike, a koje "lošije". U Engleskoj imate na primjer to da nastavnici dobivaju plaće ovisno o tome kakve rezultate su postigli njihovi učenici. I onda ih uče za što bolje napišu test.
To je smisao državne mature, a ne ujednačavanje.
Isto, ljudi misle da je u naprednim zemljama uvjet upisa na fakultet isključivo uspjeh na državnoj maturi, odnosno da EU nešto uvjetuje.
Neovisni, ali ne i neutralni