U prethodnih šest mjeseci smo se od prvog potpredsjednika Vlade Čačića naslušali toliko najava o velikim investicijama u svrhu pokretanju gospodarstva da bi vjerujemo svatko tko nije dovoljno upućen u slatkorječivu retoriku navedene osobe lako mogao zaključiti kako je realizacija onih prvo najavljenih već u punom zamahu. Ipak, na neki način je i sreća za građane Hrvatske u tome da već i mala djeca u vrtiću shvaćaju svu ozbiljnost, utemeljenost, a time i svu težinu riječi koje izađu iz usta prvog potpredsjednika Vlade RH.
Ne podržavamo nikakva okupljanja i pozive na nerede raznih naglo osviještenih pojedinaca i skupina koji su očito pod ingerencijom nekih političkih opcija koje po svemu sudeći poznajući dobro svoje kvalitete misle da demokratskim putem ne mogu osvojiti vlast u RH. Hrvatsku nismo krvlju stvarali i gradili 20 godina da bi ju sada u umjetno stvaranom kaosu rušili neki kojima očito demokratsko opredjeljenje nije političko sredstvo za traženje određenih društvenih promjena. Demokracija daje za mogućnost i pravo svakome na iskazivanje političkog promišljanja no to ne znači i pravo na anarhiju ili korištenje metoda kojima je cilj nasilno postizanje bilo kakvih političkih ciljeva.
Gotovo četiri godine na pollitici uz mnoštvo dnevnika i komentara koje sam napisao sve do nedavno nije dalo ni naslutiti da bi ikada mogao pomisliti da neki od sadržaja uklonim. Kako je u već nekoliko mojih i ili @penzićevih dnevnika bila riječ ili je dodirnut HSU u raznim kontekstima, redom negativnim a samim time i njegov predsjednik Silavno Hrelja, nekako sam i sam došao do zaključka kako su možda u pravu pollitičari koji kažu da sam sa napadima ipak „malo“ pretjerao.
Nije baš običaj da se već objavljeni dnevnik briše, pače ovi mi je prvi puta u doista dugom nizu godina uključujući i pisanje tijekom doba prije interneta, stoga ova odluka doista predstavlja presedan kada sam ja u pitanju.
Ne mogu kazati da na ovakvu odluku glede ovog dnevnika presudnu ulogu nisu odigrale i razne reakcije na ovom portalu, kako onih sa dobrim namjerama tako i posebno onih koji su ovakve dnevnike koristili isključivo da bi samo još malo potpirili nešto bi se moglo nazvati međupenzićki sukob…
Prošlo je više od 10 godina otkako se vodi dijalog između hrvatskog umirovljeničkog korpusa i vlasti, u najširem smislu te riječi, na temu jesu li i koliko "opljačkani" umirovljenici kroz postupke politike putem države i njezinih organa, u što se uključuje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, sve do pitanja koliki je, zapravo, dug umirovljenicima.
Na to pitanje za svo to vrijeme HZMO, kao kompetentan izvor, o tome se ne izjašnjava, ili se, u posljednje vrijeme, izjašnjavaju pojedinci koji samo zbunjuju javnost jer se njihove izjave kreću od tvrdnje da dug postoji i da ga treba vratiti, pa sve do toga da duga nema i da se umirovljenicima ništa ne duguje. To je zbunjujuće u toliko što to čini jedna te ista osoba, zavisno političkoj strukturi koja je na vlasti, pa se to i ne može smatrati kompetentnim izjavama, već samo govori o moralnom profilu i (ne)karakteru pojedinca.
Kako su se u promatranom razdoblju na vlasti smjenjivale tzv. lijeve i desne opcije i uvijek obećavale da će vratiti dug, u umirovljeničkom korpusu proširena je nevjerica u vlast, što sama vlast potvrđuje neispunjenjem danih obećanja.
Izborna kampanja je izgleda kod nekih već dobrano započela stoga i ne treba čuditi ako u tom kontekstu odnekuda „doleti“ i poneki biser sličnog sadržaja kojeg smo imali priliku pročitati danas, garnirano i sa ponešto prljavštine,… ta politika je to kazati će netko.
No da li je to baš tako, i što mislite treba li na to odmah reagirati????
Povod za ovaj dnevnik jest prvo današnja kolumna u jednim dnevnim novinama gdje kolumnistica gospoda Jelena Popović Volarić gradeći jednu svoju priču uzima kako sama kaže priču gospođe Branke Valentić glasnogovornice HSU-a koja je po vlastitoj priči bila grubo izvrijeđana nakon emisije hrvatska uživo. I sve to od strane dvoje ljudi odnosno gospodina Zlatka Klarića predsjednika ASH i Lazara Grujića predsjednika SU i koordinatora Bloka Umirovljenici zajedno sa kojima je gospođa Valentić i gostovala u navedenoj emisiji.
Poštovane kolege pollitičari, dragi prijatelji, simpatizeri, ljudi dobre volje, u ime Stranke umirovljenika i BLOK-a „Umirovljenici zajedno“ svima vama želim uspješnu i radosnu nadolazeću 2011. godinu.
Nakon što smo prošle godine konačno uspjeli udružiti gotovo sve političke udruge i stranke umirovljeničke preferencije postignuvši koalicijski sporazum o zajedničkom nastupu na slijedećim parlamentarnim izborima započeli stvarajući tako sada već svima prepoznatljiv brand BLOK „Umirovljenici zajedno“. Mnogo truda i sredstava je u ovaj naš projekt uloženo stoga nas sve provedene ankete ne bez razloga svrstavaju na čvrsto treće mjesto političkih opcija u Republici Hrvatskoj sa konstantnim rastom naše popularnosti.
Samo ljudi inteligencije na razini onih perjem prekrivenih mogu tako uporno kokodakati i vrijeđati ne bi li tako uspjeli dezinformirati javnost svojim sada već doista potpuno stupidnim izjavama.
Pripisivati HSU-u ili bilo kojoj osobi ili stranci zasluge za povrat duga umirovljenicima bilo bi najblaže rečeno osporavanje mnogih koji su svojim samozatajnim radom doprinijeli da Ustavni sud donese odluku kojom je u Domu za starije i nemoćne u Maksimiru premijerka Jadranka Kosor na simboličan način predala poštanske uplatnice umirovljenicima označivši tako početak isplate ovogodišnje rate povrata duga za kojeg je kao što znate u slijedeće tri godine u proračunu planirano izdvojiti još oko 1,8 milijardi kuna.
Kada je prije nešto više od devet godina u ondašnjoj eri vladavine šestorke ili popularno nazvane Račanove Vlade HNS najavio otvaranje 200 tisuća novih radnih mjesta nekako je istovremeno „krenula“ i ona famozna akcija „S faksa na posao“. Kako je to završilo zajedno sa onih 200 tisuća novih radnih mjesta dobro je poznato svima no ipak nitko ni slutiti nije mogao da bi neki od ondašnjih aktera devet godina kasnije, a doduše sada i malo promijenjenog sastava (i imena) došli na novu, moram priznati još genijalniju ideju koja glasi „S faksa u mirovinu“.
Hrvatsku čeka grčki sindrom! Na putu smo u sigurnu propast! Tonemo sve dublje! Nema nam spasa! Jeli ovo najnesposobnija hrvatska Vlada ikada? ….. su samo neki od naslova u raznim medijima ili pak dijelovi iz mnoštva napisanih ili izgovorenih rečenica ovih dana. Još nam samo nedostaje da neki dežurni katastrofičar trenutno stanje u RH proglasi pretpotopnim, a Hrvatsku samom Atlantidom….
No što se doista događa?
Ako samo malo zagrebemo po našoj stvarnosti iliti hrvatskoj političkoj zbilji u tili čas na vidjelo izlaze mnoge činjenice koje će se poput bumeranga nekima od sadašnjih aktera vrlo brzo i svom silinom vratiti i razbiti o glavu.
Zanimljivo je ovih dana bilo gledati slušati ili pak pročitati što su sve novinari i „novinari“ rekli u svezi posljednje pulsove ankete o trenutačnom rejtingu stranaka, kao i za sada poznatih koalicija koje se spremaju za parlamentarne izbore.
Kako je sa profesionalne, dakle i etičke točke gledišta sasvim normalno da se prema svom poslu novinari, kao u ostalom i svi drugi, ponašaju i djeluju (pišu, govore….) nepristrano odnosno objektivno, a u ovom slučaju je riječ o anketi pulsa, u ovom dnevniku ću odmah na početku javno zahvaliti svima koji su to odradili profesionalno, ali ipak obzirom na okolnosti posebno dotaknuti ono što je doista u suprotnosti sa etikom i profesionalizmom. Dakako da nemam namjeru prozivati ovog ili onog jer će se i onako sami prepoznati u tekstu, no ono što i kako rade je nešto što je u najmanju ruku krajnje nekorektno.
