Predlažemo da se registrirate na pollitika.com. Registracijom možete koristiti cijeli niz funkcionalnosti; praćenje kreiranja novih sadržaja i čitanje sadržaja koji je vidljiv samo registriranim korisnicima.
Na pollitika.com dnevno se kreira cijeli niz novih tema i ostave stotine komentara; jedino registracijom možete pratiti što je pročitano a što ne i gdje se sve događaju diskusije.
Evo! Gledao sam danas Stankovića! Sve nam govore Vaše zadnje rječi i zadnji pogled u ekran, da stvarno svjesno lažete! Moj gospodine Čehok Vi stvarno imate grižnju savjesti, ali jedno 15 % savjesti i ništa više. Kao prvo da rasčistimo nije mi namjera Vas vrijeđati i spuštati se na nivo budale, nego Vas potaknuti na razmišljanje koliko Vama god to ne odgovaralo. Čitam Anića pod riječ etika jer Vi ste dr. etike koliko ja znam "1. učenje o moralu i moralnoj praksi 2. ponašanje u skladu s pravilima morala". Evo definicije za moral " 1. ukupnost načela u sudovima, ponašanju i u odnosima među ljudima koja se nameću savjesti pojedinaca ili zajednice, a u skladu su sa općim pravilima o dobru, 2. svijest o dužnosti, spremnost i volja za preuzimanje i izvršavanje zadataka."
Drago mi je da je moj post Fiat justitia ruat caelum izazvao toliko pažnje, reakcija pa i strasti, ali me istovremeno rastužuje, pa se nekako osjećam dužnim da još jednom akcentiram neke detalje, koji se možda iz tog teksta i u ovom trenutku baš ne vide jasno:
Politički sustav unutar kojeg živimo je rađen za neke druge prilike, za neke druge osobe i njihova očekivanja i fikcije. Taj sustav, nekada krojen po mjeri nacionalnih „divova“ i spasitelja, danas proizvodi goleme abnormalnosti koje hitno treba mijenjati. Osjećam velikui tugu da se iz ovih izbora nije iznjedrila ni svijest o takvoj potrebi, niti snage koje bi to svjesno i savjesno odradile.
Da li je hrvatsko društvo bolesno“!? Odgovor na ovo pitanje bi se navodno trebao iskristalizirati na bliskim izborima, jer sve državne strukture i društvene institucije čekaju izborne rezultate, mada smo skoro svakodnevno izloženi apsurdu pomanjkanja kriterija u društvenom ponašanju i djelovanju. Kako su izbori tu potrebno je istaknuti bolesnu dimenziju kojoj se lijek nažalost može naći samo u izboru hrabrih, moralnih i neopterećenih osoba (kojih u Hrvatskoj ipak ima dosta!).
Klaić toliko toga navodi kao objašnjenje što sve ulazi u pojam moral da ga je ovdje nemoguće u cijelosti citirati. A nas zanima ovdje samo ona definicija koja kaže da je moral „ispravnost, poštenje, čestitost, krepost, vrlina, uopće – etika“.
Da li su moral i politika povezani ?
Kad je 1993. Vice Vukojević u Frankfurtu priredio prikazivanje onog famoznog filma o Bruni Bušiću razvila se nakon toga zanimljiva diskusija. Don Živko Kustić se usprotivio tom i takvom načinu javnog klevetanja ljudi te je rekao (citiram po sjećanju) da to nije moralno. Vukojević mu je odgovorio da on nije razmišljao o moralu nego da je razmišljao politički.
Sad se bu neko opet zapital: Kaj taj gastarbeiter nema drugog posla nek kritizirat. No vjerujte mi to kaj bim napisal je sve slučajno doznato i to baš danas. Kak su mediji puni jučerašnjeg nevrjemena, tak je isto i tragedija u Sloveniji spomenuta. Ima mrtvih a i nestalih. Prijatelj mi veli, Marijan odi idemo na Savu izgleda da se je izlila. Nije mi trebal dva put reči, mi na bicikle i na nasip. Voda je došla do nasipa i kak je tekla se vidlo da nije Sava zašla van nego Sutla. Mi po nasipu prema Sutli i gle stvarno zašla je iz korita i po malo natapa polja. Dobar dio več zrele kuruze je pod vodom.
U Hrvatskoj nije rijedak slučaj da pojedinac iz nekog razloga promijeni stranku ili kako je to sada popularno nazvati „stranački dres“. Ako se usput radi o pojedincu na nekoj funkciji koji za samog trajanja mandata mijenja stranku onda je to javnosti po nekom pravilu prezentirano kao klasična trgovina mandatom, dakle kao nešto politički i moralno neprihvatljivo. Zanimljivo je da gotovo nikada nismo čuli kako je pojedinac promijenio „stranački dres“ radi toga jer ga je u stvari svojom nedoslijednom politikom izdala njegova dojučerašnja stranka. Uostalom, zar se već svi puno puta niste zapitali i u mislima tražili objašnjenje po pitanju: zašto bi neko uopće trebao ili morao biti „vjeran“ jednoj stranci cijeli svoj život?
Dne 01.03.2007 je Večernji list objavio komentar pod naslovom HDZ dijeli SDP gdje stoji:
“HDZ je odredio kojim će putem. Knjiga metodističkog svećenika Vincenta Pealea „Moć pozitivnog mišljenja“ iz 1952. godine, proglašena je novom Biblijom HDZ-a, i odredit će, kažu poznavatelji, njihovu kampanju, jer će se pozitivnim mišljenjem pokušati suprotstaviti aferama i udarcima sa svih strana“.
Slično je objavio i Nacional , Glas Slavonije, Glas Koncila, Slobodna Dalmacija , pa čak i DugiRat.Com .
La compravendita dei voti! - Kupoprodaja glasova!
Povirivši na web stranice susjeda Talijana da vidimo rezultate rješenja nedavne krize vlasti, a naročito kako je doživljena kroz perspektivu stranke „Italia dei valori“ („Italija zemlja vrijednosti“ koja je dio vladajuće koalicije), i njenog karizmatičnog lidera Antonia Di Pietra (ministra u Prodijevoj vladi lijevog centra) - naleti se na „deja vue“ atmosferu
Da li obavještajci trebaju prije svega biti džentlmeni?
Jeste li čuli za književnika John Le Carré-a i njegovog junaka Smileya, lika iz špijunskih romana (Smješko - kad se prevede na naš jezik)
- Lacon ima samo taj crveni kaštel i osjećaj kršćanske etike, koja mu ne obećava nikakvu nagradu osim viteštva, poštovanje njegovih kolega, dobru mirovinu, i nekoliko dobrotvornih počasti u Gradu.(iz „Šeprtlja, krojač, vojnik, špijun“ 1974)
- Moramo živjeti bez simpatija, zar ne? To je naravno nemoguće. Mi djelujemo jedni protiv drugih sa svom okrutnošću, ali naravno nismo takvi, mislim…. nitko ne može biti stalno u sjeni; mora jednom izići …. razumijete li što hoću reći?“ (iz „Špijun koji je izišao iz sjene“ 1965) „
Albert Einstein je jednom rekao da je „moralnost od najveće važnosti, no ne za Boga, nego za nas“. Georges Bataille je također izjavio: da „bit moralnosti je stalno propitivanje morala jer u ljudskom životu je odlučujuće neprestano istraživati razloge suprotstavljanja dobra i zla“. Moralno pitanje je bit egzistencije suvremenog čovjeka izgubljenog u globalizacijskim interesima (koji jedinku i njegove potrebe posve zapostavljaju). Moralnost je jedina njegova nada. To je uvijek bila dimenzija monopolizirana od crkve (kao izrazito etičke ustanove), zadatak koji se često i olako zapostavljao mada je uvijek trebao biti okosnicom njenog javnog djelovanja.
Jedna elementarna nepismenost događa se i stvara na razinama određenih osobnosti, kasnije se reflektira na raznim razinama. Svaki čovjek nosi sa sobom svoje traume koje potiskuje.
Osjećaj veće važnosti potpomognut pozicijom moći, svijest koja je još duboko pod traumama socijalizma i komunizma, plus dodatak rata, nezrelost demokracije, politička, javna nepismenost, razdvajanje politike i morala, iako je otac demokracije prije dvije i pol tisuće godina kazao da je to jedan te isti pojam, i ako nema ovog drugoga (morala) demokracija postaje vrlo loš oblik ljudske i pravne vladavine. Sve to opet ima svoju cijenu koja je opet svima jasna.
