Tagovi

Bezuvjetni temeljni dohodak, porez na imovinu, mirovinski sustav

Problem koji imam s porezom na imovinu jest taj što čovjek mora negdje živjeti a ako nema siguran prihod on može ostati bez ukupne imovine makar morao platiti i mali porez. Ako netko ima mirovinu od 1000 kn ili je nezaposlen to znači da bi ga porez na imovinu i skromnog stana mogao otjerati u toliku bijedu da postane beskućnik, a to bi lako iskoristili lešinari i jeftino pokupovali nekretnine te bi razlika između bogatih i siromašnih još i više porasla.
Također, postoji i mogućnost namještanja poreza pa onda netko treba platiti a drugi ne ili za nešto se plaća, a za drugo ne. Tu opet dolazimo u mutne vode s raznim pogodnostima, interesnim skupinama, iskrivljivanjima tumačenja zakona u kojima bi opet oni najsiromašniji i bez zaštitnika na visokim pozicijama nagrabusili.

Zato bi možda bilo dobro da se kombiniraju bezuvjetni temeljni dohodak i porez na imovinu. Pa neka je porez na imovinu 1% vrijednosti imovine. To bi značilo da bi se za stan koji vrijedi 500 000 kn platilo godišnje 5000 kn, a ako je bezuvjetni temeljni dihodak za zaposlene i umirovljenike 2000 kn znači da bi svaka osoba imala godišnji prihod od 24 000 kn te porez na nekretnine ne bi bio preveliki teret.

Lijep članak o penzićima

Prije tri godine se na internetu pojavio jedan tekst o mirovinama koji sažima više-manje sve što se može reći o tom problemu. Budući da sam malo zaostao, ja sam ga tek sada pročitao. Ukratko ću ga prepričati, pa ću malo komentirati iz naše hrvatske perspektive.

Izvor se nalazi ovdje, na engleskom: From Bismarck’s Pension Trap to the New Silver Workers of Tomorrow: Reflections on the German Pension Problem.

Dakle, Bismarck je bio njemački kancelar koji je smislio neke korisne stvari, npr. kako proširiti Prusiju, te pobijediti Austriju i Francusku, a između ostalog i mirovinski sustav. Takav sustav, osim Njemačke, imaju i još neke zemlje, uključijući i Hrvatsku.

Bismarck, je, opće je poznato, postavio doba za državnu mirovinu na 65 godina, iako je tada tek mali broj ljudi doživljavao takvu starost.

Autor članka, pisanog iz njemačke perspektive, postavlja šest pitanja:

  1. Zašto je Bismarck postavio dob na 65 godina? Zašto nitko nije povisio tu dob u 100 godina?
  2. Zašto smatramo da je povećanje životne dobi u posljednjih 100 godina samo povećanje razdoblja provedenog u mirovini?

Sanader razvlaščuje 2. Stup!

Evo je Sanader najavio da će građanima dopustiti da prebace novac iz 2. mirovinskog stupa u takozvani 1. mirovinski stup.

2. Mirovinski stup je oblik kasice prasice, a koje smo svi zakonom vezani ulaćivati, te tzv. društva za upravljanjem mirovinskim fondovima brinu i trude se da oplođuju taj novac. Novac u 2. mirovinskom stupu je +fizički+ novac, tj on postoji na računima.

Za razliku od 2. mirovinskog stupa, 1. mirovinski stup kao takav ne postoji.

Ono što se kod nas zove 1. mirovinski stup je zapravo mjesečni obračun davanja/plaćanja mirovinskih (obveznih) doprinosa i potraživanaja od strane umirovljenika. Razlika koja tu fali se nadoknadjuje iz državnog proračuna.

Iako je to zamišljeno kao dobrovoljno kretanje/mjenjanje iz 2. mirovinskog stupa, jer je taj kao zakazao, ovdje se radi o jednom najprimitivnijom potezu pljačkanja hrvatskih radnika.

Iako zamišljen kao dobrovoljan, prijelaz iz 2. u 1. stup je jedna najobičnija pljačka koja treba da održati sistem na životu do lokalnih izbora.

Ne razumijem smisao drugog stupa

Već sam koristio šansu da mi oni koji se bolje od mene razumiju kako stvari stoje u ekonomiji i poreznom sustavu objasne neke stvari pa ću to napraviti i sad. Ovaj tekst pišem da mi se objasne neke stvari koje mi nisu jasne u vezi s mirovinskom reformom i osnivanjem drugog stupa.

U reformu se išlo jer je, kako kažu, sustav temeljen na generacijskoj solidarnosti neodrživ. Drugi stup je osnovan s namjerom da kapitalizirana štednja omogući građanima sigurniju strarost.

Ono što me buni jest činjenica da se dosta novca iz drugog stupa ulagalo u državne obveznice. U reformu se išlo jer država nema dovoljno novca da podmiri obveze za mirovine, a onda novce iz drugog stupa koristi za zaduživanje. Na kraju ispada da opet država financira mirovine, ali i kamate na dug i mirovinske fondove i njihove managere.

Dio novca ide i u dionice na našoj burzi. Fondovi raspolažu s velikim iznosima pa me zanima koliko upumpavanja novca može izdržati naša burza? Koliko te velike količine novca pomažu našoj ekonomiji, rastu gospodarstva i zaposlenosti, a koliko špekulacijama i špekulantima.

Novi dnevnici

  1. Nekulturno o kulturi od drvosjek komentara 0
  2. Svijet je različit , naučimo više o njemu i više ćemo poštivati druge ljude i nacije od Busola komentara 6
  3. Dostojanstvo branitelja od Zlatno doba kap... komentara 15
  4. „Naše crpilište dobiva uskoro novog vlasnika iz Engleske, a oni su izrazili želju za čistim računima....“ – Wyatt Earp od ppetra komentara 10
  5. Za konkretne politike, a ne političarenje od Zoran Oštrić komentara 8
  6. Crtica o posrbicama, Turudiću i zakonima protiv budala od MKn komentara 35
  7. Nešto o anketama javnog mnjenja (popularnost stranaka) od Zoran Oštrić komentara 3
  8. Hrvati boluju granice između Hrvata od aluzija komentara 1
  9. Jugoslaven protiv jugoslavena - sindrom Đure G. od StarPil komentara 20
  10. HDZ-ova vlada i prolovi od Scarface komentara 6
  11. RH zašto gomila rashod bez pokrića? od aluzija komentara 3
  12. 50 nijansi ljubičice bijele od Weteran komentara 49
  13. Udba i kos zajedno protiv naoružavanja Hrvatske od drvosjek komentara 5
  14. pisari naređuju čitačima kako moraju živjeti od aluzija komentara 2
  15. Pomrčina sunca/Sjednica sabora od leptir komentara 1
  16. Europska Unija pred velikim izazovima od mario121 komentara 4
  17. Tito najzad na silaznoj putanji od drvosjek komentara 163
  18. Novi svjetski poredak od petarbosni4 komentara 38
  19. Kolinda protiv Tita. od Papar komentara 247
  20. Minusi i plusevi nove predsjednice od vkrsnik komentara 32
  21. stand up državica-hdsdpz od leptir komentara 1
  22. Branitelja više nema. Trebaju nam GRADITELJI! od Zoran Oštrić komentara 120
  23. Dijete kao industrijski proizvod – roba na tržištu! od otpisani komentara 93
  24. T. Karamarko objasnio T. Karamarka od aluzija komentara 1
  25. NEOPHODNO JE VAŽNO DA SE PRAVDA NE SAMO VRŠI, VEĆ I DA SE VIDI! od SVAGOR komentara 10

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • boltek
  • otpisani

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 23

Novi korisnici

  • BertK
  • SVAGOR
  • ziherica3
  • Justine Weber
  • Živko