Tagovi

Bezuvjetni temeljni dohodak, porez na imovinu, mirovinski sustav

Problem koji imam s porezom na imovinu jest taj što čovjek mora negdje živjeti a ako nema siguran prihod on može ostati bez ukupne imovine makar morao platiti i mali porez. Ako netko ima mirovinu od 1000 kn ili je nezaposlen to znači da bi ga porez na imovinu i skromnog stana mogao otjerati u toliku bijedu da postane beskućnik, a to bi lako iskoristili lešinari i jeftino pokupovali nekretnine te bi razlika između bogatih i siromašnih još i više porasla.
Također, postoji i mogućnost namještanja poreza pa onda netko treba platiti a drugi ne ili za nešto se plaća, a za drugo ne. Tu opet dolazimo u mutne vode s raznim pogodnostima, interesnim skupinama, iskrivljivanjima tumačenja zakona u kojima bi opet oni najsiromašniji i bez zaštitnika na visokim pozicijama nagrabusili.

Zato bi možda bilo dobro da se kombiniraju bezuvjetni temeljni dohodak i porez na imovinu. Pa neka je porez na imovinu 1% vrijednosti imovine. To bi značilo da bi se za stan koji vrijedi 500 000 kn platilo godišnje 5000 kn, a ako je bezuvjetni temeljni dihodak za zaposlene i umirovljenike 2000 kn znači da bi svaka osoba imala godišnji prihod od 24 000 kn te porez na nekretnine ne bi bio preveliki teret.

Lijep članak o penzićima

Prije tri godine se na internetu pojavio jedan tekst o mirovinama koji sažima više-manje sve što se može reći o tom problemu. Budući da sam malo zaostao, ja sam ga tek sada pročitao. Ukratko ću ga prepričati, pa ću malo komentirati iz naše hrvatske perspektive.

Izvor se nalazi ovdje, na engleskom: From Bismarck’s Pension Trap to the New Silver Workers of Tomorrow: Reflections on the German Pension Problem.

Dakle, Bismarck je bio njemački kancelar koji je smislio neke korisne stvari, npr. kako proširiti Prusiju, te pobijediti Austriju i Francusku, a između ostalog i mirovinski sustav. Takav sustav, osim Njemačke, imaju i još neke zemlje, uključijući i Hrvatsku.

Bismarck, je, opće je poznato, postavio doba za državnu mirovinu na 65 godina, iako je tada tek mali broj ljudi doživljavao takvu starost.

Autor članka, pisanog iz njemačke perspektive, postavlja šest pitanja:

  1. Zašto je Bismarck postavio dob na 65 godina? Zašto nitko nije povisio tu dob u 100 godina?
  2. Zašto smatramo da je povećanje životne dobi u posljednjih 100 godina samo povećanje razdoblja provedenog u mirovini?

Sanader razvlaščuje 2. Stup!

Evo je Sanader najavio da će građanima dopustiti da prebace novac iz 2. mirovinskog stupa u takozvani 1. mirovinski stup.

2. Mirovinski stup je oblik kasice prasice, a koje smo svi zakonom vezani ulaćivati, te tzv. društva za upravljanjem mirovinskim fondovima brinu i trude se da oplođuju taj novac. Novac u 2. mirovinskom stupu je +fizički+ novac, tj on postoji na računima.

Za razliku od 2. mirovinskog stupa, 1. mirovinski stup kao takav ne postoji.

Ono što se kod nas zove 1. mirovinski stup je zapravo mjesečni obračun davanja/plaćanja mirovinskih (obveznih) doprinosa i potraživanaja od strane umirovljenika. Razlika koja tu fali se nadoknadjuje iz državnog proračuna.

Iako je to zamišljeno kao dobrovoljno kretanje/mjenjanje iz 2. mirovinskog stupa, jer je taj kao zakazao, ovdje se radi o jednom najprimitivnijom potezu pljačkanja hrvatskih radnika.

Iako zamišljen kao dobrovoljan, prijelaz iz 2. u 1. stup je jedna najobičnija pljačka koja treba da održati sistem na životu do lokalnih izbora.

Ne razumijem smisao drugog stupa

Već sam koristio šansu da mi oni koji se bolje od mene razumiju kako stvari stoje u ekonomiji i poreznom sustavu objasne neke stvari pa ću to napraviti i sad. Ovaj tekst pišem da mi se objasne neke stvari koje mi nisu jasne u vezi s mirovinskom reformom i osnivanjem drugog stupa.

U reformu se išlo jer je, kako kažu, sustav temeljen na generacijskoj solidarnosti neodrživ. Drugi stup je osnovan s namjerom da kapitalizirana štednja omogući građanima sigurniju strarost.

Ono što me buni jest činjenica da se dosta novca iz drugog stupa ulagalo u državne obveznice. U reformu se išlo jer država nema dovoljno novca da podmiri obveze za mirovine, a onda novce iz drugog stupa koristi za zaduživanje. Na kraju ispada da opet država financira mirovine, ali i kamate na dug i mirovinske fondove i njihove managere.

Dio novca ide i u dionice na našoj burzi. Fondovi raspolažu s velikim iznosima pa me zanima koliko upumpavanja novca može izdržati naša burza? Koliko te velike količine novca pomažu našoj ekonomiji, rastu gospodarstva i zaposlenosti, a koliko špekulacijama i špekulantima.

Novi dnevnici

  1. HDZ napada, SDP uzvraća od aluzija komentara 0
  2. Prijelomna vijest: SDP kolektivno emigrira u Irsku! od MKn komentara 4
  3. Dvostruka mjerila i u Hrvatskoj policiji: branitelja ubiti smiješ, a kriminalca ne od ppetra komentara 19
  4. Koliko su slični KGK i IJ kao predsjednici države? od rodjen komentara 4
  5. Spor oko mimohoda kao puzajuća ustavna kriza od vkrsnik komentara 67
  6. Srnjak i žena koja to nije od drvosjek komentara 43
  7. Istria - terra dolente od Atomos komentara 15
  8. Dosta mi je više falsifikatora istine i vremena (nastavak) od Feniks komentara 80
  9. Dosta mi je više falsifikatora istine i vremena od Feniks komentara 24
  10. predsjednica opet razočarala od aluzija komentara 28
  11. Miljenićev poučak: Trebaju li političari počet bježati od građana? od sm komentara 65
  12. «De-photoshop-iranje» najvažnije rečenice za budućnost države* od rodjen komentara 4
  13. Ja sam zbunjen od drvosjek komentara 63
  14. "Antifašizam" Zorana Pusića kao borba protiv hrvatstva i demokracije od vkrsnik komentara 9
  15. Ministar V.Mornar dužan je postupati po rezoluciji Vijeća Europe i zaštititi školarce od ppetra komentara 35
  16. Četiri novosti iz energetike: Finska (nuklearna), Jordan (solarna), Italija (baterije), Kina (ugljen) od Zoran Oštrić komentara 12
  17. Dva presedana od bosancero komentara 7
  18. Bleiburg - mitovi i stvarnost od Weteran komentara 123
  19. «10 najvećih problema» i 10 najvećih uzroka teškoća države od rodjen komentara 0
  20. Makedonija ti daje ljubav i sne od 3103 komentara 13
  21. Komemoracija ili prije „komemoracija“ u funkciji povijesnog revizionizma od Feniks komentara 12
  22. blajburška tumačenja kako razumjeti od aluzija komentara 0
  23. Pola godine prije parlamentarnih izbora od Robert Hirc komentara 0
  24. Za posao u Pravosudnoj policiji, nazovi 098 477 911 Orsat Miljenić i Arsen Bauk sređuju stvar od ppetra komentara 46
  25. 17. svibanj 1945. – 17. Svibanj 2015. od otpisani komentara 41

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • bet
  • Bigulica
  • drvosjek
  • Elnino
  • Feniks
  • otpisani
  • Weteran
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 9
  • Gostiju: 33

Novi korisnici

  • efka
  • Saša Ceci
  • darkblueau
  • A jel
  • trigan