Tagovi

Lov u mutnom: Afera će biti sve dok ne odlučimo kakvu poljoprivredu želimo

Dok se još pouzdano ne zna je li u postupku dodjele sredstava iz EU fondova za poljoprivredu uistinu bilo ogromnih nepravilnosti, nalog da se provjere pritužbe onih koji nisu dobili novac je jako daleko od toga, gurati tezu o ozbiljnom kriminalu mogu samo neozbiljni, nedovoljno upućeni u problematiku i oni koji tu imaju neki svoj osobni ili drugi interes. Naravno, kao dar s neba je priča došla HDZ-ovim simpatizerima i spin doktorima koji mjesecima muku muče kako da fokus s neproduktivne, gotovo nefunkcionirajuće vlade i, prošlog tjedna, aferom „Konzultantica“ teško kompromitiranog Tomislava Karamarka prebace u dvorište suprotnog tabora. Umjesto da prvo dobro prouče karakter primjedbi i vide odstupa li što od zakona i odgovarajućih pravilnika koji su doneseni u legalnoj proceduri i na koje nitko osim onih koji se zalažu za drugačiju strategiju poljoprivredne proizvodnje nije imao primjedbi, politikanti i mediji zaraženi virusom senzacionalizma pohitali su dati vlastiti doprinos generiranju još jedne u beskonačnom nisu afera koje truju i guše hrvatsko društvo. Jasno je da svaku sumnju treba istražiti, ali tako da oni kojima je to posao mogu raditi u miru, a ne uz hajku, navijanje i pritiske s bilo koje strane.

S cesnjakom u novu hrvatsku buducnost

..eto .. doslo na moje.. ipak ce cesnjak biti nasa buducnost..

Od pred nekih cetiri godine pomalo gnjavuckam ljude pricajuci o glavnom poljoprivrednom proizvodu Hrvatske. Svi se smiju slusajuci moju agrar-bussines pricu, misleci kako se samo salim, ali ...doslo vrijeme da se i ministarstvo poljoprivrede RH pocne baviti tom idejom.
Naime, cini mi se da buducnost hrvatske poljoprivrede lezi u cesnjaku kao nasem standardnom prehrambenom artiklu, autohtonom maltene. Cesnjak je nesto kao "sir i vrhnje", skoro da raste na crveno bijele kockice, a mi to stalno zanemarujemo...

„Ubiti ?u se u ?obankovi?evu uredu“

„Ubiti ?u se u ?obankovi?evu uredu“

Prije nekih 6-7 mjeseci u HVIDR-a Županja došao je jedan o?ajan ?ovjek, dragovoljac, invalid bez ruke, tražiti pomo?. Kako sam se zatekao u blizini predsjednik HVIDR-e me zamolio da poslušam probleme ?ovjeka pa ako imam kakav prijedlog da ?ovjeku i pomognemo. ?ovjek po?me svoju pri?u :

Da u EU jednog dana

Da u EU jednog dana

Kako se približavamo ulasku u EU sve je više ljudi koji ve?inom zbog sadašnje loše gospodarske situacije u Hrvatskoj zagovaraju NE u EU.
Proces približavanja Hrvatske i EU ozbiljnije po?inje od tre?eg sije?nja 2000 godine dolaskom koalicijske vlade a poslije isti kurs zadržavaju i ostale naše vlade. U tom procesu smo do danas potrošili desetke milijardi kuna što naših novaca što novaca iz EU kao podrške procesu pridruživanja. Postavlja se pitanje koje smo sektore gospodarstva pripremili za ulazak u EU ili bar napravili potrebne korake da gospodarstvo raste i napreduje ulaskom Hrvatske u EU.
1. U poljoprivredu smo uložili cca 30 milijardi kuna poticaja, potpora, kredita po povoljnim kamatama a efekti su nam slijede?i :
Uvozimo hrane oko 15 milijardi kuna tj. u vrijeme velikih ulaganja pove?ali smo uvoz. Cijena hrane nam je na 94% prosje?nih cijena u EU 27 te nam je to najve?e postignu?e u procesu pristupanja.

Kupili biste poljoprivredno zemljište? e ne može

Ovaj dnevnik je jedan od prvih u nizu od onih u kojem ?e pisati (nažalost): rekao sam vam

originalno objavljeno 3.12. 2008.

Pro?itavši novi prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu morao sam napisati par redaka o istom jer neke stvari jako bodu u o?i.

1. kažnjavanje vlasnika poljoprivrednog zemljišta koji isto ne obra?uju
2. davanje neobra?enog poljoprivrednog zemljišta u zakup bez pristanka njihovih vlasnika
3. pravo prvokupa od strane države/davanje u zakup.
4. U svrhu provo?enja novog zakona osnovala bi se nova hrvatska Agencija za poljoprivredno zemljište.

I dok je sam tekst zakona napisan na prvi pogled profesionalno i lijepo želio bih ukazati na to što ?e taj zakon, ako se izglasa, zna?iti u praksi. Vjerujem da svakog normalnog ?ovjeka u posjedu pa i najmanjeg komadi?a poljoprivrednog zemljišta, a to obuhva?a stotine tisu?a ljudi u Hrvatskoj, treba biti strah za njihovo vlasništvo. A pravo vlasništva je jedno od temeljnih ljudskih i ustavnih prava. Isto kao što su poduzetni?ka i tržišna sloboda po tom istom ustavu temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

Hrvatski izvoznici i proizvo?a?i u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru - neiskorišteni potencijali

Za ovaj segment gospodarstva, a to je proizvodnja/izvoz u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji koja je u stalnom padu ili se održava na životu skupim bankovnim kreditima, potrebno je što hitnije napraviti kratkoro?nu strategiju oporavka i povezivanja svih u lancu koji imaju proizvodne kapacitete i mogu stvarati dodane vrijednosti u izvozu.
Da bi stvar bila jasnija, niže je pregled hrvatskih izvoznika i proizvo?a?a u prehrambenom sektoru prema vrsti robe, odnosno razvrstanih prema carinskoj tarifi; podaci se mogu na?i na stranicama HGK.
Informacije su nažalost ne ažurirane i kao takve ne upotrebljive za strane investitore, ali i za sve one koji se bave analizama i ispitivanjima tržišta.

O zelenoj salati

Hrvatski san je oduvijek bio refleksija života sa filmskog platna, holivudskih zvijezda ili eventualno kakve evropske kraljevske obitelji.
Uvozni?ki lobiji osvanuli su s po?etkom stvaranja hrvatske države kada su fantomske tvrtke dobivale nevjerojatne ugovore za opskrbu vojske i ve?ih državnih potroša?a u hrani, pi?u i cigaretama, a automobila po potrebi i osobnim željama. Iz tog razdoblja potje?u naši veliki i uspješni poduzetnici poznati u zemlji i inozemstvu. Neki su i danas toliko traženi da je za njima raspisana me?unarodna tjeralica. No, to sada više nije bitno. Njihov zajedni?ki nazivnik je ratno profiterstvo i siva ekonomija djeljivo s mnoštvom nula. Ne važno je tako?er dali su bili ili još uvijek jesu visoko pozicionirani politi?ari ili voza?i na ?etiri kota?a, jer neki od njih danas lete, i time su ostvarili hrvatski san.

Kruh, gnoj i suze

Čitam na index.hr kako je Petrokemija najavila poskupljenje umjetnih gnojiva za 44%.

Piše tamo kako poljoprivrednici kažu da umjetno gnojivo ima učešće u cijeni proizvodnje i do 40%.

Ako je tomu tako, onda nas očekuje novi val poskupljenja poljoprivrednih proizvoda. A poljoprivredni proizvodi su, uglavnom, hrana. Poljoprivredni proizvod je i pšenica od koje se pravi kruh. Imat ćemo, znači, još skuplji kruh.

Unatoč nedavnim osnivanjem povjerenstava koja će spriječiti nova poskupljenja, a koja je osnovala Vlada na čelu sa premijerom doktorom Ivom Sanaderom II, kruh će nam, eto, opet poskupiti. A još zanimljivije od toga je da je Petrokemija u (pazi sad) državnom vlasništvu.

Povrće? Ma koga briga za to!

Potaknut Potjehovim postom o stanju u poljoprivredi, pišem o jednom užem i zapostavljenom djelu poljoprivrede, povrću.

Mali uvod, da steknete osnove o temi...

Poticaji za uzgoj povrća su uvedeni tek 2004te i to za dvije kategorije:
-povrće (1250kn/ha)
-povrće za industrijsku preradu (3000kn/ha)

Neupućeni bi rekli kako je to dovoljno i primjereno za nesto poput povrća, ali bi se prevarili. Jako prevarili :)

Svi pričaju o tome kako bi farme sa sto hektara bile produktivne, a nitko ne priča kako bi poljoprivredno imanje od jednog hektra na kojem su plastenici i u kojem se uzgaja plasteničko povrće donosilo više novaca od 100 ha pšenice! Oni koji se kuže u to šute i trpe postojeću situaciju, a većina građana to ne shvaća i priča se samo o pšenici i kukuruzu, a povrće tko jebe...

Privatizacija i radničko dioničarstvo: Radnici DIOKI-ja i Petrokemije prevareni, ali možda ipak profitiraju

Naime, radnici nekad povezanih poduzeća u vlasništvu Ine dobili su jasnu poruku – ili ćete izabrati dionice Ine ili one Petrokemije i Diokija kao naknadu za «minuli rad» / U takvoj je trgovini s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom sudjelovao i Stožer za obranu Petrokemije. Dakle, upravo oni koji bi trebali štititi interese radnika, ovakvim su se dealom zapravo okrenuli protiv njih / Prema planu Ministarstva poljoprivrede u sljedećih nekoliko godina potrošnja gnojiva u Hrvatskoj trebala bi se udvostručiti, a imajući u vidu izvozna tržišta susjednih zemalja u kojima postoji velik potencijal razvoja poljoprivrede, dobrom izvoznom strategijom prihod kutinske kompanije bi se mogao znatnije uvećati.

Najkomentiraniji članci