Tagovi

Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS

Posljednji politički događaji, a posebice stvaranje koalicije HDZ-HNS, samo su dokazali da je Hrvatska ušla u dugotrajnu političku krizu koja je u stvari počela padom Oreškovićeve Vlade kad je prvi put morala svojim autoritetom koji proizlazi iz ustavnih ovlasti intervenirati predsjednica Republike. Treba podsjetiti da je višedesetljetnu idilu smjene na vlasti HDZ-a i SDP-a poremetila pojava Mosta nezavisnih lista. Otada pa unaprijed više ništa ne može biti isto kao što je to bilo u posljednja dva desetljeća vladavine dvije vodeće stranke. Stvaranje koalicije HDZ-HNS samo je vrhunac dosadašnje stranačke prostitucije na hrvatskoj političkoj sceni. Ni jedna ni druga od dvije vodeće stranke, naravno s izuzetkom apsolutne premoći HDZ u prvim godinama stvaranja države, više ne mogu vladati a još manje učinkovito upravljati bez satelita.

Opet loš ulazak u kampanju: Brkićev gaf ili namjerno bacanje klipova pod noge Plenkoviću?

Najveća hrvatska politička stranka baš nema sreće. Po drugi put veoma loše ulazi u kampanju za parlamentarne izbore, odnosno događa joj se da već u startu sama upropaštava svoj glavni izborni adut.

Na prošlim im je izborima džoker trebao biti gospodarski program njemačkog IFO instituta o kojem su u javnosti uporno gradili sliku kao da Hrvatsku može brzo izvući iz krize, a onda su u svrhu njegove prve javne prezentacije pozvali Hansa Wernera Sinna koji je gostujući na RTL-u između ostalog otkrio kako nema ni govora o brzim rezultatima, odnosno da se prvi značajniji efekti mogu očekivati tek za pet do deset godina. Pošto je to period duži od jednog mandata, u vodu su pale sve priče Tomislava Karamarka o tome da će se oporavak zemlje dogoditi već u prvoj i drugoj godini nakon što dođe na vlast. Dodatno otežavajuća okolnost za stranku je bila ta što glavnu Karamarkovu predizbornu tezu nije poljuljao suparnički tabor, osporavanja s te strane su uvijek očekivana i nemaju ni izbliza toliku težinu, nego ju je srušio sam IFO institut, dakle tvorac materijala za kojeg smo kasnije doznali da je zapravo samo studija na temelju koje tek treba izraditi konkretni program.

Brkić nehotice otkrio tajnu: HDZ-ova nova retorika je u funkciji parlamentarnih izbora

Kao što ljudi mijenjaju odijela ovisno o prigodi i potrebi, ako je suditi prema riječima Milijana Brkića izrečenim nakon što je održao govor na splitskome skupu Europske pučke stranke, HDZ mijenja retoriku jer im je to nužno za uspjeh na parlamentarnim izborima. Ne radi se dakle o tome da stranka mijenja politička uvjerenja koja je godinama promicao Tomislav Karamarko ili da su na Trgu žrtava fašizma konačno shvatili koliko je za Hrvatsku u 21.stoljeću pogubno neprestano vraćanje u povijest ne bi li se nekako revidirao i uljepšao sramotni period NDH, nego je „novo evanđelje“ isključivo u funkciji izbora na kojima se očekuje da će birači HDZ-u ispostaviti račun za sve što smo prolazili u proteklih pola godine. Recentno ispitivanje javnog mnijenja je otkrilo da se rejting te stranke srozao na vrlo niske grane, nalazi se na razini tek nešto višoj od 20%, i da je SDP kao stranka ostvario prednost od skoro 10%. Bio bi to signal za uzbunu svakoj stranci pa uopće ne čudi što HDZ-ovi prvaci pokušavaju sve ne bi li se nekako vratili u utrku za vlast. Jer tamo se ne zavaravaju, HDZ s dosadašnjim svojim politikama i ljudima koji su bili u prvome planu nema nikakvih izgleda za uspjeh. Međutim, ono što zabrinjava i otvara niz pitanja koja se tiču budućnosti ne samo te stranke već i Hrvatske, lakoća je s kojom se otvoreno najavljuje, nakon ovih Brkićevih riječi imamo puno pravo sumnjati, pokušaj obmane birača:

„Ja uvijek apeliram na budućnost i ono što ćemo ostaviti djeci i unucima, naravno ne zanemarujući ono što smo prošli. Treba uvažavati učenje iz prošlosti, ali prestanimo je uljepšavati: ona je takva kakva jest. Ovakva retorika nije u funkciji unutarstranačkih izbora - ali jest u funkciji parlamentarnih. Sve je u njihovoj funkciji.“

Hoće li središnja tema prijevremenih izbora biti Zoran Milanović ili gospodarski rezultati i reforme?

Središnja figura prijevremenih parlamentarnih izbora ili, bolje je reći, glavna tema oko koje će se lomiti koplja ne samo nositelja izbornih lista nego i javnosti, mogao bi biti, barem prema onome što dolazi iz tabora Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista – nitko drugi doli Zoran Milanović. Ali ne kao predsjednik najveće oporbene stranke koja bi, izgledno je, od jeseni ponovno mogla doći na vlast ili zbog toga što ta stranka u svom programu nudi nešto sporno i po građane loše, nego kao osoba koju se pod svaku cijenu treba spriječiti da opet postane premijer. Povoda za takav zaključak je više.

Kao prvo, HDZ je već nakon ostavke Tomislava Karamarka rekao da će iznjedriti kandidata koji će stranci donijeti pobjedu i spriječiti tako da se SDP i omrznuti im njegov predsjednik vrate na vlast. Nešto ekstremniji HSP AS je neuvijeno nudeći HDZ-u nastavak partnerstva istu poruku poslao kroz apel da se izborom novog lidera vodeće stranke Domoljubne koalicije ne dozvoli povratak komunista na vlast. Govoreći o kandidatu koji će, sve je vjerojatnije, naslijediti Tomislava Karamarka, HDZ-ovi prvaci su u više navrata isticali kako se Andrej Plenković itekako ne samo može nositi sa Zoranom Milanovićem, već ga i s lakoćom pobijediti. I doista, takav kakav je, diplomatski uglađen i elokventan, HDZ-ov se europski parlamentarac uistinu može nadmetati u svakoj političkoj disciplini s Milanovićem. Jednako su obrazovani, prošli su diplomatska usavršavanja i imaju solidno međunarodno iskustvo, a obojici je jednako odbojna i strana rigidna desnica. Osim toga, obojica zazivaju izravna javna sučeljavanja kako bi dokazali superiornost nad suparnikom.

I poslije Karamarka Karamarko: Bez promjene cijelog vodstva, HDZ se nema čemu nadati

Tomislav Karamarko je nepovratno otišao s čela stranke, to je politička činjenica, no njegovo je nasljeđe još itekako vitalno. Ono osim rigidno desnih političkih stavova koji su često izazivali zgražanje u dijelu domaće i međunarodne javnosti obuhvaća cijelu mrežu suradnika uz pomoć kojih se Karamarko uspeo na čelno mjesto u stranci i održavao se na njemu usprkos očitom neuspjehu na posljednjim parlamentarnim izborima i već rečenoj politici koja je udaljila HDZ od birača centra. Bivši predsjednik je stranku premrežio kadrovima iz obavještajno-policijskog i vojnog miljea. Oba donedavna tajnika (Brkić i Čuljak) su odavno već egzemplari, a doslovce u posljednjim satima svog mandata Karamarko je u članstvo stranke primio još Josipa Buljevića, također istaknutog bivšeg obavještajca. Samo neupućeni i naivni to mogu smatrati slučajnošću i nevažnim. Nekoliko je argumenata za tvrdnju kako se Karamarko još nije u potpunosti predao političkoj sudbini i da baš poput prethodnika Sanadera vjerojatno želi iz sjene povlačiti konce, odnosno iz pozadine upravljati strankom.

Hoće li se HDZ uskoro odreći i trećeg predsjednika stranke?

Ultimatum kojeg je Božo Petrov uputio Karamarku, da sam odstupi s položaja prvog potpredsjednika vlade ili će podržati prijedlog za njegov opoziv, do krajnjih je granica zaoštrio odnose na svim frontama. Ne radi se više samo o sukobu HDZ-a i MOST-a, neki partneri unutar Domoljubne koalicije također dvoje o tome trebaju li do kraja ostati s Karamarkom na kapetanskom mostu broda već dobrano izbušenog trupa. Najveća hrvatska politička stranka je do sada čvrsto stajala iza svog predsjednika, takve su barem bile službene izjave koje su dolazile u javnost, no i tu je izgleda došlo do nekih promjena. Da se naslutiti iz načina na koji je Milijan Brkić odgovorio na pitanje kako će se o aferi očitovati HDZ. Rekao je samo kako vjeruje da će Povjerenstvo za sukob interesa donijeti „pravednu i pravičnu odluku“, a stranka da će se očitovati tek nakon toga. Prije je, sjećamo se, bilo u sličnim prilikama nemoguće čuti išta drugo osim bezrezervne potpore i to ne samo od Brkića u vezi Karamarka nego i ranije, kad su članovi HDZ-a komentirali druge vođe (Ivu Sanadera, Jadranku Kosor) – dok ih se nisu odrekli. U tom bi smislu Brkićeva izjava mogla biti vrlo znakovita.

Može li HDZ postati moderna proeuropska demokršćanska stranka?

Nemoć najvišeg tijela predstavničke vlasti manifestirana u petak prilikom glasovanja o ionako previše rijetkim prijedlozima Vlade RH otvorila je pitanje opstojnosti državne vlasti ustrojene nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Već treći tjedan zaredom, vladajuća većina nije u stanju pokazati da više postoji. Iako jedni na druge prebacuju odgovornost za činjenicu da je tomu tako, jasno je tko odgovara za to da svaki put kada je potrebno u Hrvatskom saboru bude najmanje 76 vladajućih zastupničkih ruku. Božo Perov je osigurao nazočnost svih zastupnika MOST-a, dok Tomislav Karamarko i Milan Bandić nisu, što nije smetalo pojedincima koji su unutar Domoljubne koalicije zaduženi za nabacivanje blatom da odgovornost za stanje pokušaju natovariti na njegova leđa.

Teško ga je nazvati svijetlom točkom u mraku koji sve više obavija vladajuće, još manje nezamjetnog Gordana Jandrokovića ili Davorina Mlakara koji su podnijeli ostavke na potpredsjednička mjesta u HDZ-ovom zastupničkom klubu, ali Ivan Šuker je ipak taj koji je prvi iz redova Domoljubne koalicije javno priznao nemoć vladajućih da se okupe u dovoljnom broju. S obzirom na način postupanja s onima koji pokazuju znakove defetizma u najvećoj hrvatskoj političkoj stranci, Šukerov je istup do sada neviđeni presedan. Kako će se odraziti na njegovu osobnu političku sudbinu, vidjet ćemo, no znak je da se unutar HDZ-a ipak događaju procesi o kojima se u javnosti samo nagađalo.

Brkićev ultimatum je Karamarkov udar na Oreškovića

Predlaganje Milijana Brkića za funkciju ministra branitelja ispočetka se činilo samo kao Karamarkov pokušaj potpune kompromitacije MOST-a i njihovog prava na veto u kadroviranju, no kad je Brkić najavio da će premijeru Oreškoviću postaviti svoje uvjete za prihvaćanje ministarske časti, postalo je jasno da se njegovom kandidaturom želi postići i više od toga. Pravi bi cilj, za Karamarkovu političku sudbinu strateški važan, mogao biti udar na Premijera koji sve više pokazuje da ne želi biti samo puki izvršitelj tuđih nauma. Odbijanjem da odmah i bez razmišljanja supotpiše smjenu Dragana Lozančića, otkazao je poslušnost Kolindi Grabar Kitarović, a smjenom Mije Crnoje unatoč javnom protivljenju Tomislava Karamarka, poslao je jasnu poruku i stranci koja ga je predložila za čelnika izvršne vlasti. Dok je u slučaju predsjednice države Oreškovićeva želja da pokaže samostalnost u odlučivanju tek udar na njezin ego, za Karamarka je takvo njegovo ponašanje daleko opasnije. Mandat Grabar Kitarović nije ugrožen i traje još dovoljno dugo da se neposredno izabrana predsjednica oporavi od Oreškovićeve pljuske i pokaže građanima sve što zna i može učiniti za njihovu dobrobit, ali Karamarko svoj uskoro mora braniti i tek se izboriti za ostanak na čelu stranke. Izgubi li taj položaj, dovesti će si u pitanje čak opstanak u politici pa je razumljivo i potpuno očekivano da će učiniti sve kako bi izbjegao sudbinu svojih prethodnika.

Guranjem Brkića za ministra, Karamarko nastoji potpuno imobilizirati MOST

Nakon što je jedan Karamarkov ministar morao odstupiti zbog svojih nemoralnih radnji, neke od njih će možda dobiti i pravosudni epilog, mnoge će začuditi zbog čega na Crnojino mjesto sad gura kandidata za kojim se također vuku repovi. Štoviše, da je Crnoja nedostojan funkcije saznalo se tek nakon njegovog imenovanja, dok javnost za Brkićeve probleme zna od ranije. Opće je poznato da je Milijan Brkić prepisao većinski dio svog diplomskog rada na Policijskoj akademiji, o tome nema nikakvog spora, a koji prate crnu kroniku znaju i da se ime njegove supruge spominjalo u aferi Karlovačka banke. Nemoguće je s toga da Tomislav Karamarko nije znao za te probleme, a ipak je Brkića predložio za časnu ministarsku dužnost. Odgovor na pitanje zašto, nemoguće je dati bez sagledavanja šire slike političkih odnosa i stanja unutar HDZ-a i Domoljubne koalicije.

Borba za funkcije: Hoće li Oreškovićeva vlada opstati ili su izvjesni novi izbori?

Analizirajući što znači odluka Predsjednice RH o razrješenju Dragana Lozančića, postavili smo pitanje radi li se o običnoj borbi za premoć ili o nečemu mnogo ozbiljnijem. Pitali smo se i ne služi li taj iznenadni potez Kolinde Grabar Kitarović kao paravan za nešto drugo, odnosno da je mamac koji bi trebao zaokupiti javnost kako ne bi obraćala pažnju na ono što se događa u pozadini političke scene. U utorak navečer je objavljena vijest o prekidu pregovora između predstavnika Domoljubne koalicije i MOST-a, odnosno sastanka njihovog Vijeća za suradnju na kojem su trebali dogovoriti kriterije za raspodjelu funkcija u ministarstvima i javnim poduzećima. Kako su također izvijestili mediji, suprotno najavama iz koalicije, još nije određen novi ministar branitelja. Nije održan ni drugi sastanak Vijeća za suradnju, a do četvrtka kad se održava sjednica Vlade je trebalo dati prijedloge za imenovanja. Neimenovani izvori u javnost plasiraju sve više Informacija da mlađi partner u vlasti traži više položaja nego je definirano temeljnim sporazumom o suradnji, što iz MOST-nije demantirano. Zbog toga se čini kako je nova vlast na mnogo većoj kušnji nego to želi javno priznati.

Novi dnevnici

  1. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 7
  2. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 29
  3. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  4. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 6
  5. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 24
  6. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  7. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  8. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  9. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  10. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  11. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0
  12. Ustaško-revijalna komponenta proslave „Oluje“ izmještena iz Knina u Slunj od Feniks komentara 7
  13. Hrvatska je narodna demokracija, u čemu postoji kontinuitet posljednjih 45 godina od Zoran Oštrić komentara 14
  14. Godina 1941. za nas još nije završila, dok je za svijet godina 2050. već započela od Zoran Oštrić komentara 8
  15. ŠEFovi i paraŠEFovi od aluzija komentara 0
  16. Stanje Hrvatske Politika od AlexD komentara 0
  17. Sad je već sigurno: bliži se kraj ere benzinskih automobila od Zoran Oštrić komentara 26
  18. ŠEF NE MORA... a zašto zločesto nešto uradi od aluzija komentara 0
  19. gramatika ŠEFizma (vladavine ŠEFova) od aluzija komentara 1
  20. Krstičević i MORH, programom proslave"Oluje"napadaju Predsjednicu i hrvatske branitelje od ppetra komentara 2
  21. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  22. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 1
  23. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 13
  24. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  25. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK