Milan Vuković

Groteska s velikim crnim mašnama

Europski sud za ljudska u Strasbourgu jednoglasno je presudio da je Krunislavu Olujiću uskraćeno pravo na saslušanje u razumnom roku i to zbog pristranih članova Državnog sudbenog vijeća koji su odlučivali o njegovom razrješenju. Suci također smatraju da je zahtjev DSV-a za isključenjem javnosti iz postupka bio bez pravnog temelja s obzirom da su optužbe protiv Olujića o navodnim seksualnim odnosima s maloljetnicima bile već iznesene u javnosti.

Na kraju presude suci iznose zanimljiv detalj: period od ŠEST GODINA, koliko je Ustavnom sudu trebalo da razmotri i odbije Olujićevu žalbu na rješenje o njegovom razrješenju s dužnosti, bio je predug da bi se suđenje moglo smatrati pravičnim! Treba napomenuti da Olujića po tim optužbama u Hrvatskoj nije nikada "procesuiralo" niti "kaznilo". S druge strane reakcija sudaca Ustavnog suda na presudu Upravnog suda o postupku izbora jednog od njih uslijedila je brzinom svjetlosti.

Znači, kada je riječ o jednom od njih – u našem slučaju kada je riječ o bivšoj administratorici u predstavništvu danske humanitarne udruge u vrijeme rata (a to je, znamo svi, odgovorna pravnička funkcija brojanja kutija humanitarne pomoći u nekom skladištu), mogu reagirati vrlo brzo, ali kada je trebalo nešto reći o sranju kojeg su svi zajedno po političkom diktatu priredili predsjedniku Vrhovnog suda (to očito za te odličnike u crnim togama i smiješnim leptir-mašnama nije neka značajna skladištarska funkcija) onda im treba šest godina? Ne zaboravimo da ti nosači toga i leptir-mašni imaju zanimljivu ulogu u svakom izbornom procesu i dobro ih je imati na svojoj strani.

Poučak Sirovine slavonske ravni

Ovih dana donesena je presuda po kojoj EPH mora isplatiti Branimiru Glavašu 116 tisuća kuna zbog teksta u kojem Jutarnji list optužuje Glavaša da pet godina nije platio alimentaciju. Pri tome se pozvao na izjave dvoje ljudi koji su na kraju opovrgli davanje bilo kakve izjave bilo kojoj novinarki, a najmanje novinarki Jutarnjeg lista. Kako se Jutarnji list oglušio na objavu isprike, Glavaš ih je tužio i tu tužbu dobio.

Zapravo radi se o cifri od 80 tisuća kuna plus zatezne kamate za nematerijalnu štetu nanesenu klevetom koja će se isplatiti pod prijetnjom ovrhe i tako omogućiti Branimiru Glavašu isplatu 75 tisuća kuna za iste štete nekadašnjem županu Ladislavu Bognaru. Bognara je Branimir Glavaš u svojim intervjuima nazivao lažnim svjedokom i majorom JNA kojemu je zadatak fabricirati optužbe protiv pojedinih sudionika Domovinskog rata. Vitez slavonske ravni, kako voli da ga zovi poltroni je jednostavno smetnuo činjenicu o Ladislavu Bognaru kao visoko rangiranoj vojnoj osobi zaslužnoj za uspješnu obranu grada Slatine od četničke agresije.

Članak 38 - Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli

Hrvatska se svakako može pohvaliti zanimljivim izborom sudaca Ustavnog suda.
Državno odvjetništvo je još 1999. zatražilo od MUP-a istragu o Vici Vukojeviću, aktualnom sucu Ustavnog suda, kojeg se tereti za silovanje Bošnjakinje u logoru Vojno kod Mostara, čije smo svjedočanstvo imali prilike čuti u emisiji HRT-a Latinica od 24. travnja prošle godine. Anonimno svjedočanstvo originalno je objavljeno u knjizi “Molila sam ih da me ubiju - Zločin nad ženom Bosne i Hercegovine” u srpnju 1999. u izdanju Centra za istraživanje i dokumentaciju Saveza logoraša BiH.

Milana Vukovića sigurno svi pamtimo po legendarnoj izjavi da se u obrambenom ratu ne može počiniti zločin.

Kratka povijest propasti hrvatskog pravosuđa

Sinoćnja emisija Otvoreno pod vodstvom Mislava Bage, ispala je kao jedan odličan kratki presjek povijesti propasti hrvatskog pravosuđa. Dovođenje Petra Kljajuća u studio pokazao se kao pun pogodak. Malo tko bi otvoreno priznao da je devedesetih kao sudac (koji je po ustavu navodno nezavisan od politike) išao po instrukcije na Pantovčak kod Tuđmana te u skladu s istima oslobađao razno razne zločince. Između ostalog Kljajić je i jedan od sudionika u akciji oslobađanja Antuna Gudelja, ubojice Josipa Reihela Kira.

Slobodna dalmacija: Neke sutkinje koje su u Vrhovnom sudu 1997. izvodile operaciju Gudeljeve amnestije, nakon 2000. sudjelovale su u njezinu poništenju. Odnosno, potpisale su "presudu" da je njihova odluka o Gudeljevoj amnestiji - bila protuzakonita

Syndicate content