Tagovi

Je li Andrej Plenković pobjednički ili gubitnički premijer

Iako Andreju Plenkoviću kao novom hrvatskome premijeru treba ostaviti 100 dana da pokaže svojim prvim potezima i mjerama u kojem pravcu namjerava na čelu Vlade i stožerne hrvatske stranke HDZ-a voditi Hrvatsku, neke njegove ocjene nameću pitanje je li on svjestan u kakvoj državi obnaša najvišu izvršnu dužnost. Najsvježiji primjer je njegova reakcija na izjavu srbijanskog premijeraa o imenovanju umirovljenog generala Ante Gotovine za posebnog savjetnika novog ministra obrane umirovljenog generala Damira Krstičevića

politički kršćanski socijalizam

POLITIČKI KRŠĆANSKI SOCIJALIZAM
vrijedno je opaziti i razumjeti...

socijalizam i fašizam u razlikama,

socijalizam proizvodi socijalno snošljivu kapitalističku NE jednakost u političkom međuOdnosu bogataša, siromaha, prosjaka,

fašizam proizvodi diktaturu naređenja (ili izvršenje ili kažnjavanje) za održivost kapitalističke NE jednakosti u političkom međuOdnosu bogataša, siromaha, prosjaka,

politička Njemačka i politička Rusija i prije (i danas) politički stvaraju politički rast i razvoj političke Europe,

dvije političke katastrofe (Ukrajina i Sirija) otvaraju planetarne inicijative da se pokrene politička legalizacija političkog kršćanskog socijalizma (nakon političkog komunističkog socijalizma)

izgledno je, da će politička Njemačka i politička Rusija politički legalizirati politički kršćanski socijalizam,

politička Njemačka (Merkel) i politička Rusija (Putin) svaka za sebe i svaka na svoj način trebaju za svoju egzistenciju politički kršćanski socijalizam u Europi,

zar baš?
ukratko, a bitno,

kapitalističko profitiranje proizvodi i formira bogataše, siromahe, prosjake,

Hrvatska projektom Baltik-Jadran-Crno More konačno izlazi iz „regiona“

Od stvaranja hrvatske države vanjska politika Zagreba vrludala je bespućima stvarnog položaja države koja je istodobno balkanska, mediteranska i srednjeeuropska, ali je bila i još je uvijek pod pritiscima velikih svjetskih i europskih sila koje na ovom području imaju geopolitičke interese. Sam se predsjednik Tuđman iako je gledao prema Europi u svojoj iluziji da bi Hrvatsku mogao vratiti u nekakve nove granice bivše banovine dao uvući u dugotrajnu ratno-pregovaračku igru sa Slobodanom Miloševićem kojemu je s druge strane jedini cilj bio da proširi granice Srbije prema Zapadu. Kad sam bio vanjskopolitički komentator „Slobodne Dalmacije“ jedan se američki univerzitetski profesor za posjeta Hrvatskoj 1992. godine u intervju čudio zašto se Hrvatska nije vezala za tzv. Višegradsku skupinu koju su tada činile Poljska, Čehoslovačka i Mađarska.

Merkel vs Tsipras 1: 0

Je li mogao što više napraviti? Je li uopće imao izbora? Je li nesrazmjer u odnosu snaga bio prevelik ili je problem bio u političkom neiskustvu i nedostatku hrabrosti.
Bilo kako bilo, Grčki premijer Tsipras na kraju se pokazao kao obični populista i demagog.
U povijesti će ostati zapamćen kao premijer koji je na najbrži i najbrutalniji način pogazio referendumsku volju svog vlastitog naroda i svojih vlastitih birača.
Istina i drugi su političari kroz povijest gazili volju naroda pa i sam narod ali ovako brzo, ovako direktno, doslovce sutradan, e to je novost čak i u okrutnom svijetu politike.
Grčki parlament je sa 229 zastupnika za izglasao nove mjere štednje koje je Grčki premijer Tsipras dogovorio s Njemačkom kancelarkom Merkel.
Da sam ja Grk koji je samo nekoliko dana prije glasovao protiv mjera štednje zasigurno bih bio jako ljut na premijera Tsiprasa.
Grčki premijer je od svojih birača i pristalica napravio obične budale.
Od početka svoga političkog puta Tsipras je obećavao da će prekinuti nepopularni program štednje a istovremeno zadržati zemlju u eurozoni.

Merkel i dvostruki standardi.

U Njemačkoj se vode žestoke debate oko ispravnosti uvedenih sankcija Rusiji. Jedni gorljivo podržavaju sankcije dok ih drugi žestoko kritiziraju.
U svojim javnim govorima Njemačka kancelarka opravdava sankcije prema Rusiji činjenicom da je Rusija prekršila međunarodno pravo. S te točke gledišta Merkel je potpuno u pravu, prisvajanjem Krima Rusija je prekršila norme međunarodnog prava.

Ali problem kancelarke je taj što nije dosljedna. I Amerika je svojim vojnim intervencijama ( okupacija Iraka, upotreba dronova itd ) prekršila međunarodno pravo ali se Merkel ne zalaže za uvođenje sankcija Americi. Priznavanjem Kosova Njemačka kancelarka i sama je prekršila međunarodno pravo.

Kršenjem prava gubi se mogućnost na njegovo pozivanje. Merkel ne može kritizirati Putina zbog kršenja međunarodnog prava a istovremeno i sama kršiti međunarodno pravo. Merkel ne može tražiti sankcije za Rusiji zbog kršenja međunarodnog prava a ne tražiti sankcije za druge zemlje koje isto tako krše međunarodno pravo.

Kancelarka Merkel vodi politiku dvostrukih standarda. Ono što je nekom dopušteno ( saveznicima, partnerima ) nekome drugom nije.

Problem "elita" ili problem sa "elitama" u 21. stoljecu

jovanka brozNije sad nesto strasno inovativno ono o cem zelim jutros pisati.. ni neka mudrost.. To je naprosto ono sto vidimo oko sebe svaki dan. Gomilu nekih cudaka, nalickanih, uredenih, polunakicenih, manje nakicenih, strasno "vaznih" osoba koji predstavljaju elitu 21. stoljeca. 

No njih ima puno. Ovo stoljece je proglasilo elitom nekog Modrica, Beckema, Milanovica, Merkelicu, unuka od kraljice prije nego li se rodio, nekog glumca iz Hollywooda koji je upravo zaradio basnoslovnu sumu samo na jednom filmu, nekog jappy-ja iz lijeve Tunguzije 187. kata brokerske kuce... Toliko ih ima raznih da je rijec "elita" postala potpuno neprimjerena, jer ona nikad nije bila rezervirana za takvo mnostvo.

I tu lezi citav problem. Logicki problem. Nema dovoljno onih koji nisu elita da bi se toliko velika elita mogla financirati. Nekakav Reza, elitni covjek proslog stoljeca, nije a'priori bio razlog opceg siromastva, jer za njega samog nije bilo problem osigurati bogatsvo.. No kad se oko Tita stvorilo mnostvo "elitnih" vise nije bilo moguce poplacati sve prohtjeve i zelje "novonadosle elite", cuvara "elite elita" od ranije.

Linić zna

Konačno!
Konačno je netko stao „na rep“ divljanju stranih i domaćih bankara nad ovim gladnim narodom. Linić je odlučio zaustaviti daljnju pljačku građana Republike Hrvatske i na tome mu čestitam.
Velika je šteta što se već davno prije nije pojavio netko dovoljno hrabar i pametan da prekine neviđeni bankarski teror i pljačku koja se ovdje događala godinama a naši su potkupljivi i ucjenjeni političari „mudro“ šutjeli.

Federativna Eurozona?

Potencijalni kolaps španjolske Bankie, težak 40 milijardi eura, bio je prošlog tjedna dovoljni povod za spekulaciju oko njemačkog "državnog udara" u Brusselsu. Prema pisanju Guardiana Njemačka je sklona stati iza ideje "federalne bankarske unije", kao alternative prijedlogu Hollanda o euro obveznicama - ukoliko prezadužene članice Eurozone i dalje žele držati glavu iznad vode. U ime najblaže rečeno "kontroverznog" spašavanja eura francuska Vlada i Europska komisija izrazile su snažnu podršku ideji "bankarske unije".

Prema mogućem nacrtu "bankarske unije" - 17 članica zemalja Eurozone trebaju se odreći fiskalnog suvereniteta (kontrole nad državnim proračunom i bankama) u korist Europske središnje banke (ECB) a za uzvrat "deponirati" sav nacionalni dug u "objedinjeni dužnički fond". Pred međunarodnim financijskim tržištima za otplatu dugova u roku od 25 godina "garantirala" bi - Njemačka. Fiskalnu politiku svih zemalja Eurozone - austerity i samo austerity - izravno bi preuzela ECB a za provođenje momentalnih i drastičnih sankcija bio bi nadležan Europski sud (European court of justice).

Kraj euro zone?

Dionice, nafta, euro i druga riskantna imovina pala je na svjetskim burzama nakon prvih rezultata izbora u Grčkoj, Njemačkoj i Francuskoj. Revolucija "austerity measures" je pojela svoju desničarsku djecu. Komentar Guardiana - "očajna noć za Angelu Merkel" nakon gubitka države Schleswig-Holstein; izbori zakazani u najvećoj saveznoj državi North Rhine-Westphalia za 13. svibnja očekivano donose pobjedu 50-godišnje Hannelore Kraft, "kćerke vozačice tramvaja" (Reuters). Socijalist François Hollande izbacio je iz igre desničara Sarkozya sa 53 posto glasova; grčka koalicija radikalne ljevice Syriza druga je najjača stranka u grčkom Parlamentu sa 16,77 posto glasova; desničarska ND ostaje pojedinačno najjača sa 18,85 posto glasova, ali sa padom od 14,6 posto (bez izgleda za koaliciju s radikalnom desnicom koja se protivi neoliberalnom fiskalplanu EU) dok je treća najjača stranka PASOK pao za čak 30,7 posto i osvojio tek 13,18 posto. Mjesta u parlamentu osvojila je i KKE - komunistička partija - i hardcore nacionalisti Golden dawn.

(pregled mandata u grčkom parlamentu: http://www.guardian.co.uk/news/datablog/interactive/2012/may/06/greece-e...)

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci