Tagovi

Treba li nam država?

Ukratko, neki misle da ne treba.

Posljednjih godina, zapravo od pada realnog socijalizma, učestale su kritike poretka, države, kapitalizma, zapravo, “zapadnog načina života”, ali s vrlo malo konkretnih prijedloga za nešto drugo.

Zajedničko svima je protivljenje autoritetu, plaćanju karata u javnom prijevozu, poreza, pohađanju škole, korištenju javnih usluga itd. Sve te kritike imaju u osnovi ideologiju a ne racionalne argumente, a zasnivaju se skoro uvijek na individualizmu: kolektiv je zlo, društvo je loše, a naročito je zlo država.

Zašto otkazujem podršku 22.O

Prosvjedi 15.O su prošli.

Na valu bunta što su financijske institucije prokockale ljudima živote i ušteđevine, bez da je itko odgovarao, osim poreznih obveznika, nastao je pokret 15.O. Jako dobar početak masovnog udruživanja, jer su se ljudi okupili oko očitog problema.

No, kako stvari obično idu, kada se nešto opako pokrene, moćnici učine sve da pokret ne ojača. Shema kojoj sam osvjedočio i koju su ložili i svjetski mediji i veliki svjetski intelektualci, prebacila je bunt sa očitog, na bunt ideološkog.

Ljevica vs desnica ili poštenje vs lopovluk?

Ovaj dnevnik će mnogi shvatiti kao perfidni propagandni uradak protiv HDZ-a ili za Kukuriku koaliciju. No, smatram da nije važno tko će što misliti, već je važno iznijeti svoju percepciju političke arene u Hrvatskoj, podijeliti je s drugima i izložiti kritici. U predizborno vrijeme štošta može sličiti na smišljenu propagandu, ali čvrsto sam uvjeren da kao građanin koji promišlja politiku, a nije član niti jedne političke stranke već samo simpatizer, imam pravo na iznošenje vlastitih stavova i mišljenja, ma o kojem se vremenskom razdoblju radilo.

Ne postoji simetrija između ekstremne desnice i radikalne ljevice

SVI NA ULICE!

Muči me danas prehlada, boli glava, ali želim napisati nešto, što smatram važnim u kontekstu Prosvjednog antivladinog pokreta 2011 (PAP-2011).

Upadljivo je prisustvo ekstremne desnice, koja pokušava preuzeti kontrolu nad cijelim pokretom. S druge strane, veliki transparneti čine svima uočljivo sudjelovanje nekoliko radikalnih lijevih grupa.

Za učene, ali površne analitičare, neodoljiv je izazov da ih izjednače, mudrujući kako u situaciji političke nestabilnosti inače marginalne ekstremne grupe ljevice i desnice traže svoju šansu.

Međutim, među njima postiji bitna razlika. Gledano povijesno, iako su komunisti (boljševici, lenjinisti) i fašisti primjenjivali slične metode i izgradili, nažalost, slične sustave (totalitarizam), idejne razlike su dalekosežne. O tome sam svojedobno pisao u članku O bitnoj razlici komunizma i fašizma.

Napad bojom na HDZ- priopćenje "Radničke borbe" i komentar

Večernji list jutros javlja:

Stranačke prostorije vladajuće stranke ponovno su se našle na udaru. Naime, ulazna vrata sjedišta HDZ-a u Zagrebu i Karlovcu danas su osvanula zalivena crvena bojom. Nepoznata osoba ili više njih crvenom je bojom zalila ulaz u prostorije HDZ-a u središtu Karlovca, ploču s natpisom stranke, a zaliveni su i okolni stakleni prostori na kojima se nalaze slike lokalnih stranačkih dužnosnika.

Nepoznati "umjetnik" svoj trag je ostavio i u središnjici HDZ-a u Zagrebu, na Trgu žrtava fašizma. Pretpostavlja se da su se incidenti dogodili tijekom noći ili u ranim jutarnjim satima jer je boja još uvijek svježa.

Nakon što je obavljen očevid, čistačice su krenule u čišćenje.
.

Večernji još nema informaciju o tome kakva je poruka. Možda nisu dobili e-mail, koji je noćas u 03:40 poslan na razne adrese, s adrese radnicka_borba@yahoo.com. Prenosim ga u cjelosti.

Lijevo i desno protiv EU

Protiv ulaska u Europsku uniju u Hrvatskoj uglavnom javno govori desnica. Nedavno je HSP službeno iznio "euroskepti?ki" stav. Znatan dio javnosti nepovjerljiv je prema EU, pa to može biti pametna taktika u predizbornoj kampanji.

?itao sam me?utim, proteklih nekoliko dana, tematski blog u ljevi?arskom "Zarezu", 16 stranica pod zajedni?kim naslovom "S onu stranu Schengena : Europska unija - politi?ka ekonomija i demokracija". Niz autorica i autora obra?uju razne aspekte današnjeg ustrojstva i tendencija u Europskoj uniji, te utjecaja ulaska na Hrvatsku (brodogradnja, poljoprivreda). Zajedno, daju zaookruženu lijevu euroskepti?ku poziciju.

?esto se spominje kako podjela na lijevo i desno gubi smisao. Ali ona je ovdje vidljiva u bitno razli?itom usmjerenju argumentacije (kao što je uostalom vidljiva i u lijevim i desnim argumentima "za").

Treba li se odre?i demokracije?

Ovo sam prvo objavio kao komentar uz dnevnik StarPila U potrazi za izgubljenim glasa?ima. Stavio sam zatim na svoj blog, pa kako se radi o klju?noj dilemi za Hrvatsku danas, objavljum ovdje i kao poseban tekst (uz male promjene). Smatram bitnim, da svi znamo što je u igri. Nasuprot sadašnjoj nezadovoljnavaju?oj demokraciji, snažne su reakcije da oblike demokracije treba reducirati, a ne širiti. Ja sam se se u posljednjim godinama vladavine jednostrana?ja borio za više demokracije, pa se ni sad ne želim toga odre?i.

Kao kod svih društava u krizi, javljaju se i u Hrvatskoj danas kritike postoje?eg demokratskog sustava. S obzirom da je taj sustav demokratski (s mrljama, ali zadovoljava formalne kriterije), javljaju se i ideje da je u samoj demokraciji problem.

Tre?i blok... Tre?i put... ljevica i zeleni

Tekst koji proslije?ujem duži je od uobi?ajenog, a i po formi je zahtjevniji za ?itanje. Napisan je kao politološka analiza i opremljen fusnotama. Objavio sam ga na svojem blogu u nastavcima, a ovdje ga prenosim cjelovito. Svjestan sam da ?e ve?ina komentara biti "na prvu loptu" i negativna. Ne samo zato, jer ve?ina stalnih diskutanata ovdje nisu ni zeleni ni ljevi?ari, nego i zato jer, iako ne toliko drasti?no kao na forumima, mnogi nisu sposobni za artikuliranu diskusiju, nego samo ponavljaju svoje JUOSP (Jednostavne Univerzalne Odgovore na Sve Probleme). "Treba samo slušati MMF i sve ?e biti riješeno", "Trebaju samo pravi domoljubi do?i na vlast", "Trebaju samo svi prihvatiti u?enje Mahariši Maheš Jogija" isl.. Ima, istina, toga i na ljevici i me?u zelenima, ne pori?em. :( Mi koji pokušavamo I misliti I djelovati, ?esto smo u nezahvalnoj situaciji.

Da se Hrvati pitaju, što bi odabrali?

Ovih dana svjedo?imo da Hrvatima ništa nije toliko bitno kao vlastiti nov?anik. Budimo realni, kolektivni ugovori o kojima sindikati pokušavaju provesti referendum se ne ti?u uvjeta rada u ?eli?anama, rudnicima ili znojenja u utrobama brodova. U 90% slu?ajeva radi se o radu u grijanim uredima, a ako imate sre?e i hla?enima ljeti. Ti?e se sigurnosti posla, ali još više ?istog novca -- boži?nica, uskrsnica, regres, dar za djecu... to nisu bonovi za tjedan dana odmora u odmaralištu državnih namještenika, ve? skoro uvijek keš.

Ne zaboravimo, radi se skoro isklju?ivo o državnim namještenicima. Ja sam se davno pozdravio s boži?nicom, i naravno nisam se bunio (dolaskom krize je bilo jasno da slijede otkazi ili smanjenje pla?a!) ali ja radim u privatnoj firmi. Poznajem ljude kojima kasni pla?a mjesec-dva, ali i oni rade kod privatnika. Oni radnici iz Pevca vjerojatno nisu dobili regres za ovo ljeto, ali oni su radili za Pevca, a ne za Jacu.

Hrvati nisu uspjeli skupiti ni blizu dovoljnog broja potpisa da bi se održao referendum u ulasku u NATO. Dakle nov?anik je mnogo važniji od vojnih pitanja. Kladim se da ?e vrlo sli?no biti i za EU.

Molotovljev koktel za Ustav RH

Spaljeni Ustav
Mnoštvo je aktualnih tema ovih dana u Hrvatskoj, a približno im je proporcionalna samo šutnja koja o njima vlada. Ima pravo kolega @sm, koji ih nabraja (Eutanazirana Pollitika.com) i konstatira kako se o njima vrlo malo ili gotovo ništa ne govori posljednjih mjeseci, barem ne na na?in da bude zamije?eno i ima odre?enu relevantnost.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci