Tagovi

630 milijuna kuna je tek mrvica prema 34,6 milijardi dolara opljačkanih iz Hrvatske

Najnovija korupcijska afera s ukradenim zlatom i eurima iz sjedišta policije u Zagrebu te istraga koja tvrdi da se radi o pranju novca povezanom s peruanskom narkomafijom samo je vršak velike korupcijske sante s kojom je Hrvatska suočena od samog stvaranja države. Po najnovijem izvješću američke insituticije „Global Financial Integrity“ koja prati tijekove prljavog novca u cijelom svijetu iz Hrvatske je od 2004. do 2013. godine izneseno čak 34,6 milijardi dolara ilegalno stečenog novca. Analizom podataka o međunarodnoj razmjeni i bilanci plaćanja GFI je utvrdio da se iz Hrvatske u prosjeku godišnje izvuče 3,5 milijardi dolara "prljavog" novca, koji je stečen raznim kriminalnim aktivnostima kao što su izbjegavanje plaćanja poreza, korupcija, trgovina drogom, prostitucija. Prema tom iznosi Hrvatska je na 40. mjestu od ukupno 149 zemalja obuhvaćenih analizom

Hrvatska projektom Baltik-Jadran-Crno More konačno izlazi iz „regiona“

Od stvaranja hrvatske države vanjska politika Zagreba vrludala je bespućima stvarnog položaja države koja je istodobno balkanska, mediteranska i srednjeeuropska, ali je bila i još je uvijek pod pritiscima velikih svjetskih i europskih sila koje na ovom području imaju geopolitičke interese. Sam se predsjednik Tuđman iako je gledao prema Europi u svojoj iluziji da bi Hrvatsku mogao vratiti u nekakve nove granice bivše banovine dao uvući u dugotrajnu ratno-pregovaračku igru sa Slobodanom Miloševićem kojemu je s druge strane jedini cilj bio da proširi granice Srbije prema Zapadu. Kad sam bio vanjskopolitički komentator „Slobodne Dalmacije“ jedan se američki univerzitetski profesor za posjeta Hrvatskoj 1992. godine u intervju čudio zašto se Hrvatska nije vezala za tzv. Višegradsku skupinu koju su tada činile Poljska, Čehoslovačka i Mađarska.

Mladen Bajić kao jedan od glavnih uzroka visokog stupnja korupcije u Hrvatskoj

U izvješću o radu državnih odvjetništava što ga je Saboru prije dva dana podnio glavni državni odvjetnik Mladen Bajić najmanje je bilo riječi o širokoj korupciji kao najvećem zlu hrvatskog društva i države.

Milorad Pupovac igra se s vatrom već 20 godina, a ne Vlada

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac u Vukovaru je nakon posljednjih zbivanja oko dvojezičnih natpisa priprijetio hrvatskima vlastima da se „ne igraju s vatrom“. Odmah treba kazati da je to vrhunski cinizam samozvanog lidera srpske etničke zajednice u Hrvatskoj, jer otkako je Hrvatska ušla u krvavi proces osamostaljenja od Jugoslavije pa sve do današnjih dana onaj tko se igra s vatrom je upravo Milorad Pupovac.

Zašto šute Milanka Opačić, Branko Grčić, Siniša Tatalović i drugi „ugroženi“ hrvatski Srbi

Preporuka:
svim jugonostalgičarima, velikosrbima, komunjarama i ostalim nickovima na specijalnoj misiji na pollitika.comu požurite s minusima da ovaj dnevnik, kojemu ne možete parirati ni jednim argumentom jer ste ideološki zaglupljeni, što prije nestane s ovog portala. Uostalom za to već imate veliko iskustvo, ali malu pamet.
stojte mi dobro.

Nedavna izjava saborskog zastupnika i predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca nakon oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču kako „budućnost Srba danas, kad sve podsjeća na rane devedesete, u Hrvatskoj ovisi u prvom redu o jačanju njihove institucionalne, razvojne i identitetske politike“ u nizu posljednjih događaja potenciralo je ponovno rješavanje srpskog pitanja u Hrvatskoj.

Kandidatura Srbije za EU i hrvatski interesi

S dosta „povuci-potegni“ Europska komisija je prošlog tjedna odobrila Srbiji status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. U posljednjem trenutku kad se samo očekivao pristanak svih 27 članica organizacije Rumunjska, ali i Litva, odbile su dati svoj pristanak. Važno je, a za hrvatske interese ima poseban značaj, da su Rumunji stavili prigovor kako Republika Srbija ne poštuje prava nacionalnih manjina, u ovom slučaju rumunjskih Vlaha koji u Srbiji čak ni nemaju status manjinske nacionalnosti. Pod pritiskom velikih igrača, pri čemu je odlučnu ulogu odigrala Njemačka, Rumunji su popustili, pa je tako Srbija u godini kad je čekaju parlamentarni izbori dobila više za Europu, a manje za samu Srbiju, toliko željeni status kandidata. Naravno, od statusa kandidata pa do otvaranja pregovora i konačno potpisivanja pristupnog ugovora proći će više godina. Bez obzira na tu okolnost, treba sagledati kakve posljedice približavanje Srbije Europskoj uniji nastaju za Hrvatsku na ovom prostoru.

Europska Unija: Opasnost za nacionalnu državu i nacionalni identitet?

Tekst koji ćete pročitati predstavlja slobodni prijevod i prilagodbu eseja kojeg je još 2003. godine napisao Andrius Bielskis, litvanski intelektualac i filozof, današnji direktor Instituta za Kritičku Misao DEMOS.

http://www.demos.lt/english/about.htm

Dakle radi se o godini uoči pristupanja Litve EU, gdje je, slično kao i u Hrvatskoj, usprkos inicijalno širokoj narodnoj podršci priključenju, vladala zbunjest zbog zbog ulaska u jednu političku zajednicu kratko vrijeme nakon sticanja žudjene samostalnosti. Ta zbunjenost izazivala je negativne osjećaje prema EU medju Litvancima i vodila do usporedbi EU s omraženim Sovjetskim sistemom – slično kao što se u Hrvatskoj pojavljuju usporedbe EU s Jugoslavijom. Andrius Bielskis u svom tekstu istražuje motive koji stoje iza takvih osjećaja i objašnjava kako EU može pomiriti moderni nacionalizam s nadnacionalnim strukturama Unije.

Banket...

Je li ta zemlja dio Istoka? Ili je dio zapadne, katoli?ke civilizacije?

Kroz sve povijesne neda?e, mjene vlasti i sustava, ta zemlja se uspjela sa?uvati, ali je njen teritorij sada mnogostruko manji od njenog najve?eg opsega.

Nakon nejasnih po?etaka, u srednjem vijeku postaje neovisna, a potom ulazi u personalnu uniju sa susjednom ve?om zemljom sli?ne kulture ali sasvim razli?itog jezika. Plemstvo govori oba jezika, a dokumenti su ionako na latinskom. Prava plemstva su regulirana dokumentom zvanim Pacta Conventa, ali nesloga plemstva slabi državu. U 16. stolje?u dolazi do procvata literature. I danas pišu vlastiti jezik latinicom s posebnim znakovima (?, š, ž).

Stolje?ima je ve?inski katoli?ka, ali na razme?i s pravoslavljem.

Slava i mo? opadaju napadom Turaka, kad se teritorij jako smanjuje, a zajedni?ka država dobiva ulogu "vanjskog zida" - antemurale christianitis. Nakon bitke kod Be?a Turci se polagano povla?e, ali uskoro na scenu dolaze velike sile i raspar?avaju državu izme?u sebe. Usprkos tome u 19. stolje?u dolazi do nacionalnog bu?enja i preporoda.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci