liberalizam

Zbogom, o lijepa, o draga, o slatka slobodo

«U ovoj zemlji, ako je prodamo, neće kosti naše mirno počivati»

Ivan Mažuranić, govor u Hrvatskom saboru 8. 07. 1861.

Gledajući zadnje zasjedanje Hrvatskoga sabora, idiličnu atmosferu i konsenzus vlasti i oporbe oko promjene Ustava, kojima se nastoji onemogućiti moguće NE naroda, čovjek se gotovo nostalgično sjeti ratnih vremena i Vlade nacionalnoga spasa, vremena kada su naši ljudi krvarili da bi izborili Hrvatsku. No, ovo jedinstvo vladajućih i oporbe danas nije podijeljeno s hrvatskim narodom i umjesto da imamo referendum o prevažnom pitanju promjene Ustava, imamo manipulaciju pravom.
25% birača plus 1 glas biti će dostatni za ulazak u EU. Iz glasovanja su pritom prvi puta isključili dijasporu koju su uvijek spremno koristili na svim parlamentarnim i predsjedničkim izborima. U preambulu Ustava žele unijeti sve nacionalne manjine, valjda iz dodvoravanja našoj novoj naddržavi, iako reciprocitet ne postoji u zemljama gdje su Hrvati manjina.

Ustajte vi zemaljsko roblje

Opće me je sram povedati da sam 1990.g. ustupil dobro plačeno radno mjesto drugoj osobi (naravno da i drugi moraju živeti) ali ne zato kaj sam oslobodil mogućnost nekemu za egzistenciju već zbog tega kaj sam se stavil na raspolaganje “domovine” i tak sve do 2001.g. Kak vojnik domovine glej ćuda, ostal sam živ, a zerica mi je falila. Veliju mi deca denes kaj s diplomami od vrat do vrat tajkunskih hodiju – oče uznositi, daj ti nam poveć u ćem si ti to kak akademski građanin participiral zadnjih 20 let. A ja, gledim sve one svoje papirnate dokaze o znanju – da bi reč rekel i suzu spustil. Kaj bi god rekel bilo bi bljutavo...

Iluzija demokracije: Vrijeđanje ateističkih osjećaja

Tekst ovog dnevnika je uklonjen jer je autor dnevnika prestao sudjelovati u kolaborativnom blogu pollitika.com te je prilikom napuštanja bloga sa sobom ponio svoja autorska djela.

Temeljem pravila pollitika.com autori tekstova zadržavaju autorska prava na svoje tekstove te s njima mogu slobodno raspolagati. S obzirom da autor ovog dnevnika ne raspolaže autorskim pravima na komentare korisnika koji su sudjelovali u raspravi ispod dnevnika ne bi bilo korektno iskoristiti jedinu moderatorsku ovlast koja je dana korisnicima: brisanje cijelog dnevnika i cjelokupnog sadržaja ispod njega.

Umjesto toga, uklonjen je tekst dnevnika, a komentari su ostavljeni.

Autor se ispričava korisnicima čiji su konstruktivni doprinosi na ovaj način ostali bez konteksta.

Za informacije i tekstove koji su originalno objavljeni ili preneseni na pollitika.com autora je moguće kontaktirati preko matičnog bloga.

Opinioiuris, studeni 2009.

Sloboda govora: što je to zapravo?

Tekst ovog dnevnika je uklonjen jer je autor dnevnika prestao sudjelovati u kolaborativnom blogu pollitika.com te je prilikom napuštanja bloga sa sobom ponio svoja autorska djela.

Temeljem pravila pollitika.com autori tekstova zadržavaju autorska prava na svoje tekstove te s njima mogu slobodno raspolagati. S obzirom da autor ovog dnevnika ne raspolaže autorskim pravima na komentare korisnika koji su sudjelovali u raspravi ispod dnevnika ne bi bilo korektno iskoristiti jedinu moderatorsku ovlast koja je dana korisnicima: brisanje cijelog dnevnika i cjelokupnog sadržaja ispod njega.

Umjesto toga, uklonjen je tekst dnevnika, a komentari su ostavljeni.

Autor se ispričava korisnicima čiji su konstruktivni doprinosi na ovaj način ostali bez konteksta.

Za informacije i tekstove koji su originalno objavljeni ili preneseni na pollitika.com autora je moguće kontaktirati preko matičnog bloga.

Opinioiuris, studeni 2009.

Kolektivni individualizam

Evo, za predah od silnog jotovanja i od dnevno-političkih tema, jedan dnevnik malo generalnijeg zahvata. Radi se o odnosu individulanog i kolektivnog u društvenom razvoju.

Mantra koju ponavljaju zagovornici neokrnjenog liberalizma – pa i oni u Hrvatskoj - podrazumijeva minimalizaciju uloge države u svakodnevnom životu pojedinaca i čitavog društva. Logika koja stoji iza toga jest shvaćanje da se samo u takvim uvjetima potencijali svakoga pojedinca, pa i društva u cjelini, mogu slobodno razvijati nesputani kolektivizmom kojega neminovno donosi razgranata država. To u praksi znači ukidanje uplitanja države i njene direktne angažiranosti u širokom spektru aktivnosti - obrazovanje, zdravstvo, briga o ostarjelima i djeci, nezaposlenost, mirovine, itd. - i njihovo prebacivanje u sferu privatnog. Jer, reći će liberali, jedino što proizlazi iz prisutnosti države u tim sferama jest lijenost, ovisnost i stvaranje mentaliteta stada.

Ako se Mi možemo organizirati možete i Vi

Taj transparent sam primjetio danas na dnevniku, u rukama jednog srednjoškolca. I taj transparent mi je potvrda onog što odavno mislim, ali nijedan mediji ili tzv. politički analitičar se ne usudi izreći. Narod je bijesan i dio svojih frustracije prenosi na svoju djecu, djecu koja nisu uškopljena, djecu koja imaj muda, djecu kojoj se sviđaju revolucije..........promjene, MOGUĆNOST IZBORA . Djecu kojoj mladost daje naboj, naboj koji vodi u promjene, djecu koja gleda svijet daleko bistrijim očima. Jer na kraju krajeva šta vas boli kurac šta će biti sutra, kad ovo danas kurca nevalja. Prema tome, vi stariji, nemojte samo prenosit svoje frustracije na mlađe , pomozite im...... "I vi se možete organizirati". I promjeniti nešto. Netko će tada ostati kratkih rukava, netko možda i nastradati, ali ako se ovako nastavi dalje svi ćemo ostati u najmanju ruku gladni.

Disciplina mašte na klizalištu napretka

Opredjeljenje za naviknutim uspjesima i napredovanjima se ne može opustiti, iako otpora praktički nema. I u tako potpunoj pobjedi snalaženja treba još više, i kada se situacija kontrolira. Jer prilično brojne elitne jedinice su turbo liberalne, protiv stege a i malo reda. Ovo nam je naša borba dala, što imamo Tita za maršala. Kada je kucnuo trenutak, maršal se je odužio - na poticaj mašiniste Brežnjeva je nakon 1971.g. uveo stegu i čistke a potom na poticaj Nixona izražen u vidu novca je dao zabavu. Bez maršala nema stege a bilo kakav red je davno prevladani niži stupanj razvitka.

Od tada sve do sada liberalizam sirovo hara. Stega i red nemaju nikakve šanse med elitnim divizijama, dok sitni zub vapi za tim i njemu se ipak malo udobrovolji. Glavna tehnologija je snalaženje, spoj imotske i boljševičke sa dodacima raznih drugih, što se sve zajedno zove sposobnost (snađi se druže, snađi se gospodine; sposobni i nesposobni).

Žvaka i suverenitet

Žvaka je ono što u ustima premeće američki vojnik kada ga slikaju u dominantnoj figuri naspram iračke bijede, ono što djeca lijepe ispod školskih klupa, ono to u zabrinutoj odsutnosti s dva prsta rasteže student u čekanju na ispit...

„Žvaka“ u šatro govoru je pojam kojim se označava razgovaranje bez značajnog uticaja.

Suverinitet (državni)
označava potpunu vlast (jurisdikciju) nad određenim terirorijem koju provodi „suveren“. U suvremenim uređenjima Ustav i Sabor su provodioci suvereniteta.

Suverenitet (ekonomski)
označava utjecaj države na usmjeravanje kredita, kamatne stope, vlasništva banaka i na slobodu kretanj međunarodnog kapitala. Ekonomski suverenite se u konačnici ogleda u zadovoljstvu građana kvalitetom života ili (drastičnije) brojem studenata koji namjeravaju poslije studija napustiti zemlju.

Pitanja o suverenitetu

FREEDOM FIGHTER is coming to town !!!

O lijepa,
o draga,
o slatka slobodo

pjevao je Gundulić u svojoj Odi slobodi još u Dubrovačkoj republici prije par stotina godina.

Kako to samo lijepo zvuči!
Čitajući te stihove obuzmu me osjećaji koje ne mogu i ne znam opisati. Valjda u tome i jest ljepota poezije ...

Syndicate content