Tagovi

Liberali u globalnoj defanzivi: Može li preživjeri eko-socijalno-liberalna sinteza?

Godina 2016 bila je, piše The Economist a prenosi telegram.hr, Loša godina za liberale.

Zapitah se, ne prvi put naravno, jesam li i ja, i u kojem smislu riječi, liberal? Problem je višestrukost termina; u originalnom tekstu u Economistu piše »a certain kind of liberal«. Ne ulaze dublje u tipologiju, što je razumljivo za kratki, prigodničarski novinski tekst.

Liberal ste »ako vjerujete u otvorenu ekonomiju i otvorena društva, gdje se potiče slobodna razmjena dobara, kapitala, potiču se razmišljanja ljudi i njihove ideje, i gdje zakoni štite ljudska prava i temeljne slobode«.

OK, ja vjerujem u ovako navedena načela, dakle sam liberal (neke vrste). (Ta načela ipak ne pokrivaju sva moja uvjerenja. A oni koji u to vjeruju, mogu se itekako razilaziti i svađati u mnogo posebnih pitanja.)

Odgovornost liberala

Na jesen se neće održati ponavljanje izbora, održat će se nešto više. Da stvar odvedemo i malo dalje, neće se održati ni samo novi hrvatski izbori, održat će se nešto više.

Možda se sve čini tiho i možda je sumnjiva odsutnost barikada na cestama, ali odvija se jedna revolucija u kojoj će biti neusporedivo važnije kako će se ponašati i što će učiniti građani svake one zemlje u kojoj se ta revolucija ne spriječi/zaustavi/blokira/iznevjeri... Jednostavnije, u kojoj ta revolucija neće svojim propadanjem osnažiti fašizam.

Ordoliberalizam i ekološko-socijalna tržišna ekonomija: najbolji uzori za Hrvatsku

Jesam li socijalist? Pa, osobno se tako ne izjašnjavam, ali ovisi o definiciji. (Naravno, ako riječ koristite kao etiketu, do definicija vam nije stalo. :no: ) Prije bih rekao, ako baš moram, da sam "socijalni liberal". (Ne, nije "drveno željezo", kako su neki tvrdili još 1989. kad se osnivao Socijalno-liberalni savez; pojam postoji još od prije 1SR.)

Bernie i AngelaU ekonomiji, zalažem se za optimalnu kombinaciju tržišne, državne i društvene regulacije: tri mehanizma odlučivanja o ekonomskim problemima (proizvodnja, raspodjela i potrošnja). U svakom društvu postoje sva tri mehanizma u raznim kombinacijama.

Konzervativci i liberali u Hrvata

Opozicija konzervativno-liberalno kod nas se koristi prvenstveno imajući na umu kulturlološka opredjeljenja, a ne odnos prema ekonomiji (kultura = sve, što nije ekonomija). To se često kod nas označava kao "svjetonazorska pitanja", što je zavaravajuće, jer razlike svjetonazora itekako su vidljive i u ekonomskim koncepcijama.

Političke orijentacije u 2 dim (Bagić 2011)Ta kulturološka polarizacija može se izraziti i terminima "tradicionalističko" vs. "permisivističko", da se izbjegne višeznačanost pojmova (pogotovo "liberalizam", koji može označavati političku ili ekonomsku orijentaciju). Treba li u prvom planu biti održanje tradicionalnih vrednota (često pregnantno izraženo trojnom parolom: "obitelj, vjera, domovina") ili dozvoljavanje i poticanje osobne slobode, pluralizma, samostalnog izbora vrednota.

Bagra

Na političkoj sceni Rusije još od kraja 80-tih egzistira jedna kasta (mislim da je to fakat najbolji izraz), koja se i u ozbiljnim i u manje ozbiljnjim današnjim analizama smješta pod opšti pojam liberala.
No neke buduće (al' pravo) ozbiljnije analize moraće ipak da je detaljnije i obrade i definišu i tako na taj način još više obogate spektar već odavno hipergeneričkih pojmova liberala i liberalizma.

Odmah da se razumijemo liberali u Rusiji nikada nisu bili omiljeni i vjerovatno su najveću šansu imali na prelazu iz 80-tih u 90-te godine prošlog vijeka ... no pročerdali su je.

Međutim iako su oni, narodski rečeno, prdnuli u čabar, to se za liberalizam ne može reći ... barem ne za neke njegove premise, koje možemo naći u programima raznih partija, bez obzira da li su one pozicionirane desno ili lijevo.

Situacija je takva da sa liberalnog švedskog stola u Rusiji u posljednje vrijeme uzima svako šta hoće i i zatim to i koristi kako i kada hoće. Jedan regionalni funkcioner LDPR-a objasnio mi je to ovako:
"Pa mi smo i marksizam rusificirali, a da to ne uradimo sa liberalizmom."

Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza?

Ovaj dnevnik namjenjen je jednako i poklonicima i protivnicima tržišta. Ovim prvima da protrese njihov kristalni dvorac izgradjen na navodno najprirodnijim temeljima logike i morala, a drugima da uvide uzaludnost i beznadnost svog protivljenja tržištu. U tekstu, koji btw. nije moj, nego je (gotovo) prepisan od filozofa Ole Thyssena, profesora na Institutu za management, politiku i filozofiju (Copenhagen Business School), lijepo se iz ptičje perspektive analizira pojam tržišta u najširem smislu, njegova veza s demokracijom i slobodom, te njegova sveprisutnost i implikacije po dobru i po zlu. Najvažniji je zaključak o gabuli u kojoj smo se (zbog tržišta i slobode kojoj stremimo) kao svjetsko društvo našli, i o nepostojanju (barem ne na vidiku) rješenja koja bi Svijet izvukla iz te gabule.

Povratak Radimira Čačića: o ideologijama, kumovima, populizmu i klasnoj borbi (1)

Edit: dodao sam nekoliko rečenica, koje sam bio zaboravio objavljujući prvu verziju teksta. - 29. lipnja u 12:40.

U današnjem "Jutarnjem listu", tjedni prilog "Magazin", objavljen je vrlo zanimljiv intervju s Radimirom Čačićem. Novinar je Viktor Vresnik.

Radimir ČačićNajavljen je na naslovnici "Magazina" kao njegov "prvi veliki svjetonazorski intervju"; u nadnaslovu se objavljuje "veliki povratak na političku scenu u raspadu", a naslov je "Hrvatska mora prestati biti talac stranaka". (On i osniva stranku, ali njegova je oštrica prvenstveno usmjerena protiv profesionalnih političara, protiv "politokracije").

Sloboda za ljude ili sloboda za novac?

Moj fb prijatelj Davor Huić, koji sebe zove "libertarijancem" (prenoseći naziv skovan u SAD za radikalne pobornike slobodnoga tržišta), u svojem fb statusu oduševljeno je pohvalio komentar Denisa Kuljiša na mrežnom sjedištu zurnalisti.com "Feudalci i revolucionari protiv demokracije".

Javna rasprava 30.01.2007Kuljiš je popizdio jer je Teodor Celakoski dobio uglednu međunarodnu nagradu za svoju aktivnost u kampanji "Prava na grad" za zaštitu Cvjetnoga trga i Varšavske ulice, 2007.-2012. godine. O Kuljiševom denuncijantskom stilu i plaćeništvu za javnu promociju privatnih interesa neću trošiti riječi. Prenosim, uz promjene i dopune, što sam pisao na fb statusu Huića, za kojeg ipak vjerujem da se zalaže za neka načela.

Rješenja (bez ideologije)

Ajmo onda bez ideologije, racionalno i objektvino sagledati koji su problemi u državi i kakva rješenja objektivni i racionalni ljudi predlažu.

Po onome šo možemo čuti u medijia i od ljudi oko nas, gotovo da postoji konsenzus oko toga da imamo prevelike troškove, a premalo investicija.
Rezanjem troškova smanjujemo rashode i raconaliziramo potrošnju na razumnu mjeru.
Investicijama povećavamo zaposlenost, prihode građana, poduzetnika i države te povećavamo cjelokupno bogatstvo zemlje

Znači ako hoćemo naći prava rješenja trebamo uvidjeti što je to trošak pa onda te troškove rezati i na njima štediti.
Također ako ćemo izići na pravi put potrebne su nam investicije koje će donijeti zaposlenja i prihode, zato njih treba poticati i olakšati posao investitorima.

Eto to izgleda potpuno razumno i neideologizirano, a sad idemo istim putem dalje u pojedinačne primjere slijedeći postavljena pravila pa da vidimo do čega će nas dovesti.

Dentalni turizam

Dentalni turizam dovodi do zaposlenosti i povećanja turističkog prometa. Dentalni turisti će trošiti više novca kod nas, a ovako možemo i produžiti turističku sezonu.

Uništiti Robina Huda

- Ja se slažem sa vama g. Rerden. Ali ja sam izabrao jednu specijalnu misiju.
Ja sam u potrazi za čovjekom, kojeg hoću da uništim. On je istina umro prije mnogo vjekova, ali sve dok u ljudskom pamćenju ne bude izbrisana posljednja uspomena na njega, ovaj svijet neće postati mjestom dostojnim života.

- A ko je taj čovjek?

- Robin Hud.

(Ayn Rand, Atlas Shrugged)

Poglavlje o Rusiji, u svojoj knjizi The Age of Turbulence: The Adventures in a New World, Alen Grinspen počinje susretom u MMF-u sa tadašnjim Putinovim savjetnikom Andrejom Ilarijonovim.

Grinspen piše kako mu se Ilarijonov obratio sa slijedećim pitanjem:"Da li bi mogli, kada slijedeći put dođete u Moskvu, da sa mojim prijateljima i sa mnom porazgovarate o Ejn Rend?"

Novi dnevnici

  1. Vrh HDZ-a provodi sotonističko- rušilačko uništenje HDZ-a, preko pomno planiranih lokalnih afera, tempiranih za lokalne izbore od ppetra komentara 8
  2. Agro Korov uništava hrvatske njive od aluzija komentara 0
  3. Vrijeme je za istinu od Feniks komentara 24
  4. Izvanredni parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji 8. lipnja od Zoran Oštrić komentara 2
  5. porezna sjekira od aluzija komentara 0
  6. ŠEF tko je... od aluzija komentara 0
  7. Zeleno-lijeva koalicija u Zagrebu od Zoran Oštrić komentara 0
  8. Peticija protiv porezne reforme-protiv Poreza na nekretnine hrvatskih građana od ppetra komentara 17
  9. Plenković, čovjek od slame od Mucke komentara 14
  10. Ćirilica u Vukovaru od acinum komentara 7
  11. djevojka... puteno je prvi put... od aluzija komentara 0
  12. Komentar križnog puta i Rimu od petarbosni4 komentara 0
  13. novčani promet kupaca od aluzija komentara 0
  14. DORH i pravosuđe su osnovni i najteži problem Hrvatske, koji zajednički produbljuju MOST i najdetuđmanizatorskiji vrh HDZ-a od ppetra komentara 8
  15. Agrokor je potvrdio... ŠEFovanje ŠEFova je potrošeno od aluzija komentara 0
  16. USA i Rusija u ŠEFovskom sukobu od aluzija komentara 0
  17. imati svoj... zaključak od aluzija komentara 0
  18. afere, skandali, zločini - crna kronika od aluzija komentara 0
  19. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 0
  20. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 3
  21. Igra (valjda) počinje, ishod neizvjestan od Feniks komentara 25
  22. ŠEFovi hoće tehnoMudrolije bez radnika od aluzija komentara 0
  23. Vrijeme "svirke" je isteklo, valja "sviralu za pas zadjenuti" od Feniks komentara 16
  24. konstante ŠEFizma... NE zaboraviti od aluzija komentara 0
  25. Za Agrokor- napad na RH odabrali su trenutak-u kojem RH ima za "premijera" jedača srpske čokoladice iz ruke četnika Vučića od ppetra komentara 30

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 32

Novi korisnici

  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500
  • mAjAdrK1IO
  • F1