Tagovi

o?emo više sjahat s tog lika?

ja bih da mi netko nešto objasni. što ?e se to esencijalno bolje desiti sa hrvatskom kada se kona?no otarasimo zlog mesi?a? koliko je meni razvidno; ostat ?e nam šukeri, šeksovi i vice vukojevi?i, bahati premijeri u bijegu, mutava opozicija na infuziji, nevažne male stranke koje si umišljaju da su važne, kurjak i onaj drugi ?e se i dalje iz inozemstva smijat pravosu?u i svima nama, gnjila država ?e i dalje gnjiliti od korupcije, nepotizma, grabeža i svih ostalih kriminalnih varijanti iskorištavanja položaja a vlada ?e naše novce i dalje programirati za sulude gluposti kojima ?e si nastojati osigurati glasove, lova ?e iz prora?una dalje u potocima curiti na sve strane, mi koji radimo ?emo i dalje osim za bake pumpati i za one koji sa 35-40 godina sjede u mirovini a raditi mogu, i dalje ?e se utajivati porez kako god se može i tkogod stigne i porezna nikad nikoga ne?e pitat odakle mu vila od 500 kvadrata i zatamnjeni terenac od ?inovni?ke pla?e a država ?e se i dalje ponositi prestrašnim brojem administrativnih tijela kojih se možda i može riješiti ali zaposlenike ne smije otpustiti nego preraspodijeliti na druga radna mjesta.

Teško vrijeme

Ljudi jednako preuveli?avaju i sre?u i nesre?u, a nikad nismo ni tako sretni ni tako nesretni kako se govori, rekao je još pred 150 godina slavni Honoré de Balzac, duhovni za?etnik europskog realizma.

I doista, danas, kad je hrvatsko društvo suo?eno s brojnim zabludama o uspješnosti naše ekonomske politike, ne treba pani?ariti ve? „spustiti loptu na zemlju“ i povla?iti racionalne poteze.

Bespuća hrvatske neozbiljnosti

Ovaj dnevnik se bavi razmišljanjima koliko se država treba miješati u situaciji nastanka financijske krize, te koliko nam je u razdoblju od nastanka Hrvatske koristila ili štetila konstantna ekonomska politika.

Trebaju li vlade ublažavati porast cijena imovine ne bi li smanjile vjerojatnost financijske krize? Treba li središnja banka postati „zajmodavatelj u krajnjoj nuždi“ u situaciji kad kriza likvidnosti posljedično dovodi i do krize solventnosti? U takvoj situaciji spriječava se jaka deprecijacija valute koja zbog nelikvidnosti uzrokuje val stečajeva. To opet uzrokuje rast nezaposlenosti, pad kupovne moći, pad izvoza, pad uvoza, manje ubranih poreza u državnoj blagajni.

Kroz povijest je bilo mnogo primjera kad su vlasti odlučile ne intervenirati, ali su na kraju ipak promijenile odluku. Opća pravila da bi država uvijek trebala intervenirati ili nikad ne intervenirati jednako su pogrešna, no bavljenje financijskim krizama ostaje uvijek veliki suvremeni problem.

Koliko jos mozete?

Danas je 01.08.2009. godine, PDV nam je 23%, uveden je krizni namet, turisticka sezona ce podbaciti, sve u svemu ne pise se dobro. Prica se da bi predsjednik Mesic ostao na Pantovcaku jos jednu godinu, da bivsi premijer Sanader i dalje se cuje sa ministrima a i nedavno je snimatelj dobio otkaz radi majce na engleskom jeziku.

Ovim kratkim dnevnikom zelim se osvrnuti na svoje prijasnje dnevnike, te zaobici politiku. Ajmo malo pricati o ljudima, o narodu koji trenutno zivi u ovom stanju. Cjelo vrijeme se pitam, koliko ovaj narod moze trpiti? Trpili su madjarski hegemonizam, srpski hegemonizam, trpili su sve i svasta,no nisu se predali. Problem je sto sad trpe od svojih.

18.08.2008.- http://pollitika.com/sta-sad-samo-se-znate-buniti-cmizdriti-zaliti

14.01.2008.- http://pollitika.com/kamo-dalje

„Rebalansiranje“ protiv znanosti, iskustva drugih i zdravog razuma

Upravo pobjegli predsjednik Vlade dugo nas je obmanjivao uvjeravanjem kako ?e Hrvatska ostati po strani od globalnih zbivanja, pa je kriza ne?e zahvatiti ili ?e je samo neznatno okrznuti.
Zabavljao nas je „zlim“ Slovencima prikazuju?i ih kao glavni hrvatski problem.
Ljudi od struke su znali da Hrvatska ne može ostati po strani i da ?e do?i do produbljivanja krize, koja ?e neminovno iz financijske prerasti u gospodarsku, a Vlada nije imala i nema program za ublažavanje posljedica koje ?e kriza generirati kroz gubitak radnih mjesta, smanjenje kupovne mo?i, a onda nemogu?nost punjenja državnog prora?una o kojem opet ovisi i školstvo i zdravstvo, pla?e i mirovine i ..... sve.

Državni prora?un 2009. donesen je na na?in kao da krize nema.
Uspani?eni pobjegli predsjednik Vlade, kad je vidio da je vrag odnio šalu, oformio je pri Vadi savjetodavni tim stru?njaka, koji nije i bojim se da ne?e mo?i pomo?i, ne radi nedostatka volje i znanja, ve? radi ograni?avaju?eg djelovanja politike.
Vlada bi možda i prihvatila neke ideje i prijedloge, samo kad bi na Savjet mogli prebaciti i svu odgovornost.

Odgovori kolegama blogerima na pitanja o fiskalnoj i monetarnoj politici

U prošlom dnevniku pisao sam o fiskalnoj i monetarnoj politici. Kao reakciju dobio sam više privatnih pitanja, pa sam zbog opsežnih odgovora odlu?io sve staviti u novi dnevnik.

U ovom dnevniku pisat ?u o ustroju Europske središnje banke i HNB, te o njihovim strukturama, ciljevima i zadacima, kao i o nekim inicijativama Znanstvenog društva ekonomista oko rješavanja aktualne gospodarske recesije u Hrvatskoj.

Tako?er ?u se osvrnuti i na fiskalnu politiku unutar zemalja Europske monetarne unije i Hrvatske.
Prvi dio dnevnika je više edukativni, a namjera mi je jasno istaknuti kakvu monetarnu politiku vodi ESB, a kakvu HNB, a u drugom dijelu iznijet ?u i svoja razmišljanja.

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA sastoji se od Savjeta guvernera (izme?u ostalog formulira monetarnu politiku Eurozone), Izvršnog odbora (implementira monetarnu politiku i provodi regulatorne odluke) i Generalnog savjeta (doprinosi sustavu nadzora i koordinaceije ESB-a).
Ciljevi monetarne politike EU su održavanje stabilnosti cijena u srednjem roku uz nisku stopu inflacije od oko 2%, podupiranje gospodarske politike unije, visoka zaposlenost i održiv neinflacijski rast.

Povratak u realnost

Samo se cuju crne vijesti, a na zalost premalo prijedloga za skupljanje love.Raspravlja se kome treba uzeti vise, a kome manje.OK ima tu i nesto dobro:
Prvi put primjecujem da ljudi razumijevaju koliko je ozbiljna situacija.Jos prije 5-6 mjeseci vecina nije ni sanjala sve ovo.Lokomotiva naseg razvoja koja se kretala u 5 brzini ( 3 km na sat) se polako zaustavlja ali.... na nizbrdici.
Uppppppppppps jako nezgodno!
Uzrok je sasvim jednostavan: u pec lokomotive se vise nema sto ubaciti:Zadnja je skurena INA.Trebao je biti i HEP ili nesto drugo, ali paralelna svjetska kriza nas je sprijecila da i njega spalimo na putu u nove pobjede.( I jos veci dug)
Putnici se polako dizu i razmicu zastore i kuze da se zbiva zastoj sa laganim proklizavanjem lokomotive u nazad.Tu i tamo koja kapljica znoja niz zabrinuta cela...
Imamo prvi element:
PREPOZNAVANJE REALNOSTI
Prave krize jos nema, ali ima sve vise nelikvidnosti, ali nas ni kriza sad vise nece zateci na spavanju.
I to je dobro.

Hrvatska: Banana Republika Ili Zemlja U Banani?

U Hondurasu, digla se velika frka oko banana Chiquita.

Banane su naime veoma važan faktor za tu zemlju.

Demokratski izabrana vlada predsjednika Manuel Zelaya-e, povisila je plafon najnižeg mogu?eg osobnog dohotka za 60%.

Prošla su samo dva tjedna, i vojska je srušila vladu.

Je li ovo povezano sa velikim naporima koje su uložile multinacionalne kompanije da se povu?e zakon o minimalnom osobnom dohotku, za sada nije poznato.

Poznato je samo da se Chiquita obratila za pomo? obratila ustanovi "Honduras National Business Council" kako bi se na vrijeme zaustavili uzroci, bog te pito ?ega osim Kalimerove nepravde.

Ina?e, plantaže banana Chiquita se opisuju kao koncentracijski logori. Radno vrijeme je od 6.30 ujutro, do 19.00 nave?er.

Radni?ke ruke gore u gumenim rukavicama na visokim temepraturama.
Mnogi od njih imaju samo 14 godina.

Pod vodstvom Sam "Banana Man" Zemurray-a, Chiquita posluje s bananama od po?etka 20 stolje?a.
Zemurray je jednom prilikom izjavio: "U Hondurasu, jedan magarac je skuplji od jednog ?lana parlamenta".
Još je od dvadesetih godina prošlog vijeka Honduras po?eo ovisiti o milosti i nemilosti ove velike tvrtke.

Fiskalna i monetarna politika na hrvatski na?in

Višegodišnja politika ulaganja u one društvene skupine koji su zapravo potencijalni bira?i umjesto u kvalitetne programe za poticanje gospodarstva daje i odgovaraju?e (loše) rezultate. U ekonomiji se malo toga doga?a slu?ajno. Ako vu?eš poteze paušalno, nerespektiraju?i struku, nego s jednim okom gledaš papir na kojem nabacuješ zakonske prijedloge, a s drugim gledaš kroz prozor da vidiš tko ti je došao protestirati, ni ne možeš o?ekivati nikakav kvalitetan pomak.

Institucionalna kriza IX – Politi?ar, politikant ili državnik!

Samo nebo zna

Eto dogurao sam i do devetog nastavka – što zna?i da sam bio više uporan nego vidovit - jer je samo naivnima današnja kriza bila nešto neo?ekivano! Svaka kriza uz loše i zaoštrene gospodarske prilike nužno komplicira ukupnu društvenu klimu, koja se nužno negativno prenosi na kvalitetu me?uljudskih odnosa. Tako je posvuda ve? dobrano prisutna „navija?ka!“ nervoza (o?ito i na ovom portalu), koja, uz rastu?e siromaštvo, nesigurnost i neizvjesnost skre?e naglaske s bitnih stvari ka preživjelim ideološkim nabojima. Kad bi se stvari potpuno zapustile uskoro bismo se mogli na?i u unutarnjim sukobima.

Da su takve opcije mogu?e pokazuje nekoliko stvari kojima smo zadnje vrijeme svjedo?ili:
• Posljednji lokalni izbori su bili prezagušeni porukama o takozvanoj opasnosti od „komunizma“ (mada je ovaj kolabirao sam od sebe i više se ne može vratiti);

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci