Tagovi

Andrijin križ (ili Priča o križu, vjeri, novcu i moći).

Andrija i križa
Mjesto gdje se nalazi Andrijin križ označava mjesto obaveznog zaustavljanja.
Odnos ljudi prema religiji je suptilan i ambivalentan. Vjera je ustvari osjećaj, pa kad god se zametnu rasprave o vjeri (tako i vjerskim simbolima, ceremonijama, statusima isl.) stvari skreću prema strastima, a strasti vode u sukobe, pa čak i ratove. Vjerska povijest je puna vjerskih ratova koji su se vodili radi raznih političkih interesa, ali i političkih sukoba koji su se oblačili u vjersko ruho. Najpoznatiji je bio Tridesetogodišnji rat koji je u ime križa i vjere opustošio cijelu Europu.

oćemo više sjahat s tog lika?

ja bih da mi netko nešto objasni. što će se to esencijalno bolje desiti sa hrvatskom kada se konačno otarasimo zlog mesića? koliko je meni razvidno; ostat će nam šukeri, šeksovi i vice vukojevići, bahati premijeri u bijegu, mutava opozicija na infuziji, nevažne male stranke koje si umišljaju da su važne, kurjak i onaj drugi će se i dalje iz inozemstva smijat pravosuđu i svima nama, gnjila država će i dalje gnjiliti od korupcije, nepotizma, grabeža i svih ostalih kriminalnih varijanti iskorištavanja položaja a vlada će naše novce i dalje programirati za sulude gluposti kojima će si nastojati osigurati glasove, lova će iz proračuna dalje u potocima curiti na sve strane, mi koji radimo ćemo i dalje osim za bake pumpati i za one koji sa 35-40 godina sjede u mirovini a raditi mogu, i dalje će se utajivati porez kako god se može i tkogod stigne i porezna nikad nikoga neće pitat odakle mu vila od 500 kvadrata i zatamnjeni terenac od činovničke plaće a država će se i dalje ponositi prestrašnim brojem administrativnih tijela kojih se možda i može riješiti ali zaposlenike ne smije otpustiti nego preraspodijeliti na druga radna mjesta.

Teško vrijeme

Ljudi jednako preuveličavaju i sreću i nesreću, a nikad nismo ni tako sretni ni tako nesretni kako se govori, rekao je još pred 150 godina slavni Honoré de Balzac, duhovni začetnik europskog realizma.

I doista, danas, kad je hrvatsko društvo suočeno s brojnim zabludama o uspješnosti naše ekonomske politike, ne treba paničariti već „spustiti loptu na zemlju“ i povlačiti racionalne poteze.

Bespuća hrvatske neozbiljnosti

Ovaj dnevnik se bavi razmišljanjima koliko se država treba miješati u situaciji nastanka financijske krize, te koliko nam je u razdoblju od nastanka Hrvatske koristila ili štetila konstantna ekonomska politika.

Trebaju li vlade ublažavati porast cijena imovine ne bi li smanjile vjerojatnost financijske krize? Treba li središnja banka postati „zajmodavatelj u krajnjoj nuždi“ u situaciji kad kriza likvidnosti posljedično dovodi i do krize solventnosti? U takvoj situaciji spriječava se jaka deprecijacija valute koja zbog nelikvidnosti uzrokuje val stečajeva. To opet uzrokuje rast nezaposlenosti, pad kupovne moći, pad izvoza, pad uvoza, manje ubranih poreza u državnoj blagajni.

Kroz povijest je bilo mnogo primjera kad su vlasti odlučile ne intervenirati, ali su na kraju ipak promijenile odluku. Opća pravila da bi država uvijek trebala intervenirati ili nikad ne intervenirati jednako su pogrešna, no bavljenje financijskim krizama ostaje uvijek veliki suvremeni problem.

Koliko jos mozete?

Danas je 01.08.2009. godine, PDV nam je 23%, uveden je krizni namet, turisticka sezona ce podbaciti, sve u svemu ne pise se dobro. Prica se da bi predsjednik Mesic ostao na Pantovcaku jos jednu godinu, da bivsi premijer Sanader i dalje se cuje sa ministrima a i nedavno je snimatelj dobio otkaz radi majce na engleskom jeziku.

Ovim kratkim dnevnikom zelim se osvrnuti na svoje prijasnje dnevnike, te zaobici politiku. Ajmo malo pricati o ljudima, o narodu koji trenutno zivi u ovom stanju. Cjelo vrijeme se pitam, koliko ovaj narod moze trpiti? Trpili su madjarski hegemonizam, srpski hegemonizam, trpili su sve i svasta,no nisu se predali. Problem je sto sad trpe od svojih.

18.08.2008.- http://pollitika.com/sta-sad-samo-se-znate-buniti-cmizdriti-zaliti

14.01.2008.- http://pollitika.com/kamo-dalje

„Rebalansiranje“ protiv znanosti, iskustva drugih i zdravog razuma

Upravo pobjegli predsjednik Vlade dugo nas je obmanjivao uvjeravanjem kako će Hrvatska ostati po strani od globalnih zbivanja, pa je kriza neće zahvatiti ili će je samo neznatno okrznuti.
Zabavljao nas je „zlim“ Slovencima prikazujući ih kao glavni hrvatski problem.
Ljudi od struke su znali da Hrvatska ne može ostati po strani i da će doći do produbljivanja krize, koja će neminovno iz financijske prerasti u gospodarsku, a Vlada nije imala i nema program za ublažavanje posljedica koje će kriza generirati kroz gubitak radnih mjesta, smanjenje kupovne moći, a onda nemogućnost punjenja državnog proračuna o kojem opet ovisi i školstvo i zdravstvo, plaće i mirovine i ..... sve.

Državni proračun 2009. donesen je na način kao da krize nema.
Uspaničeni pobjegli predsjednik Vlade, kad je vidio da je vrag odnio šalu, oformio je pri Vadi savjetodavni tim stručnjaka, koji nije i bojim se da neće moći pomoći, ne radi nedostatka volje i znanja, već radi ograničavajućeg djelovanja politike.
Vlada bi možda i prihvatila neke ideje i prijedloge, samo kad bi na Savjet mogli prebaciti i svu odgovornost.

Odgovori kolegama blogerima na pitanja o fiskalnoj i monetarnoj politici

U prošlom dnevniku pisao sam o fiskalnoj i monetarnoj politici. Kao reakciju dobio sam više privatnih pitanja, pa sam zbog opsežnih odgovora odlučio sve staviti u novi dnevnik.

U ovom dnevniku pisat ću o ustroju Europske središnje banke i HNB, te o njihovim strukturama, ciljevima i zadacima, kao i o nekim inicijativama Znanstvenog društva ekonomista oko rješavanja aktualne gospodarske recesije u Hrvatskoj.

Također ću se osvrnuti i na fiskalnu politiku unutar zemalja Europske monetarne unije i Hrvatske.
Prvi dio dnevnika je više edukativni, a namjera mi je jasno istaknuti kakvu monetarnu politiku vodi ESB, a kakvu HNB, a u drugom dijelu iznijet ću i svoja razmišljanja.

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA sastoji se od Savjeta guvernera (između ostalog formulira monetarnu politiku Eurozone), Izvršnog odbora (implementira monetarnu politiku i provodi regulatorne odluke) i Generalnog savjeta (doprinosi sustavu nadzora i koordinaceije ESB-a).
Ciljevi monetarne politike EU su održavanje stabilnosti cijena u srednjem roku uz nisku stopu inflacije od oko 2%, podupiranje gospodarske politike unije, visoka zaposlenost i održiv neinflacijski rast.

Povratak u realnost

Samo se cuju crne vijesti, a na zalost premalo prijedloga za skupljanje love.Raspravlja se kome treba uzeti vise, a kome manje.OK ima tu i nesto dobro:
Prvi put primjecujem da ljudi razumijevaju koliko je ozbiljna situacija.Jos prije 5-6 mjeseci vecina nije ni sanjala sve ovo.Lokomotiva naseg razvoja koja se kretala u 5 brzini ( 3 km na sat) se polako zaustavlja ali.... na nizbrdici.
Uppppppppppps jako nezgodno!
Uzrok je sasvim jednostavan: u pec lokomotive se vise nema sto ubaciti:Zadnja je skurena INA.Trebao je biti i HEP ili nesto drugo, ali paralelna svjetska kriza nas je sprijecila da i njega spalimo na putu u nove pobjede.( I jos veci dug)
Putnici se polako dizu i razmicu zastore i kuze da se zbiva zastoj sa laganim proklizavanjem lokomotive u nazad.Tu i tamo koja kapljica znoja niz zabrinuta cela...
Imamo prvi element:
PREPOZNAVANJE REALNOSTI
Prave krize jos nema, ali ima sve vise nelikvidnosti, ali nas ni kriza sad vise nece zateci na spavanju.
I to je dobro.

Hrvatska: Banana Republika Ili Zemlja U Banani?

U Hondurasu, digla se velika frka oko banana Chiquita.

Banane su naime veoma važan faktor za tu zemlju.

Demokratski izabrana vlada predsjednika Manuel Zelaya-e, povisila je plafon najnižeg mogućeg osobnog dohotka za 60%.

Prošla su samo dva tjedna, i vojska je srušila vladu.

Je li ovo povezano sa velikim naporima koje su uložile multinacionalne kompanije da se povuče zakon o minimalnom osobnom dohotku, za sada nije poznato.

Poznato je samo da se Chiquita obratila za pomoć obratila ustanovi "Honduras National Business Council" kako bi se na vrijeme zaustavili uzroci, bog te pito čega osim Kalimerove nepravde.

Inače, plantaže banana Chiquita se opisuju kao koncentracijski logori. Radno vrijeme je od 6.30 ujutro, do 19.00 navečer.

Radničke ruke gore u gumenim rukavicama na visokim temepraturama.
Mnogi od njih imaju samo 14 godina.

Pod vodstvom Sam "Banana Man" Zemurray-a, Chiquita posluje s bananama od početka 20 stoljeća.
Zemurray je jednom prilikom izjavio: "U Hondurasu, jedan magarac je skuplji od jednog člana parlamenta".
Još je od dvadesetih godina prošlog vijeka Honduras počeo ovisiti o milosti i nemilosti ove velike tvrtke.

Fiskalna i monetarna politika na hrvatski način

Višegodišnja politika ulaganja u one društvene skupine koji su zapravo potencijalni birači umjesto u kvalitetne programe za poticanje gospodarstva daje i odgovarajuće (loše) rezultate. U ekonomiji se malo toga događa slučajno. Ako vučeš poteze paušalno, nerespektirajući struku, nego s jednim okom gledaš papir na kojem nabacuješ zakonske prijedloge, a s drugim gledaš kroz prozor da vidiš tko ti je došao protestirati, ni ne možeš očekivati nikakav kvalitetan pomak.

Novi dnevnici

  1. O difuziji odgovornosti i trik pitanje od gale komentara 0
  2. Kad je u pitanju istina Josipović i Milanović su isti od vkrsnik komentara 0
  3. Okivanje Hrvatske u broncu ... od Feniks komentara 0
  4. Stožer traži jednog kandidata za vukovarskog gradonačelnika, nije bitno koji je, samo da je iz HDZ-a od StarPil komentara 3
  5. Razvodnjavanje navodnjavanja od magarac komentara 2
  6. jednoVlašće sirovo diskreciono od adfilantrop komentara 0
  7. Kliring od magarac komentara 16
  8. Prozirna inicijativa predsjednika Josipovića za novi Ustav od vkrsnik komentara 19
  9. Digitel, Predstečajna nagodba, Cenzura od Papar komentara 7
  10. Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe od Zoran Oštrić komentara 14
  11. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 30
  12. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 25
  13. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 78
  14. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 2
  15. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 15
  16. I meni je žao od magarac komentara 41
  17. Never Never Land od Kvarner komentara 37
  18. stega bye bye od 2573 komentara 32
  19. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 159
  20. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 59
  21. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  22. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  23. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  24. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  25. KAKO SPOJITI SLOMLJENO? (MORBIDAN NAROD) - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 19

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Red Cavalry
  • Zoran Oštrić

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 21

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf