Tagovi

I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime

Sutra se u Montrealu sastaju ministri zaštite okoliša 30 najjačih svjetskih gospodarstava. Diskutirat će o daljim mjerama za ograničavanje globalnog zagrijavanja i suzbijanje klimatskih promjena. To je jedan od ključnih sastanaka, koji prethodi slijedećoj Konferencija UN o klimi (COP23) u Bonnu, u studenom i prosincu o.g..

Ovo je prvi sastanak nakon što je predsjednik SAD Donald Trump u lipnju objavio povlačenje iz Pariškog sporazuma, sklopljenog 2015..

17-09-13-Kanada-EU-KinaRanije ovog mjeseca u Montrealu je održana 46. sjednica Međunarodne porote za klimatske promjene (IPCC), stručnog tijela koje savjetuje državnike. Sastaje se dvaput godišnje, uz sudjelovanje predstavnika 195 zemalja. Oni pripremaju šesti izvještaj o procjeni (assessment report) o tome što će se događati s klimom. Taj izvještaj treba biti objavljen kroz dvije godine.

Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik?

Jedna važna stvar, koja se dogodila ovih dana a prošla s vrlo malo pažnje svjetskih medija.

Rusija prodala petinu nacionalne naftne kompanije

Dok se u Hrvatskoj prepucavamo oko moguće prodaje dijela HEP-a, Rusija je brzo i bez buke prodala 19,5% divovske državne naftne kompanije Rosneft za 10,2 milijardi eura. To je trijumf za Vladimira Putina protiv zapadnih sankcija. (Bloomberg, 7. prosinca 2016.)

Rosneft je najveća svjetska naftna kompanija po proizvodnji. Zajedno s kompanijom Gazprom, koja ima monopol na izvoz prirodnoga plina, čini dva krunska dragulja ruske države.

Ono što je neobično u takvim operacijama, jest da nije jasno tko je stvarni kupac, piše Reuters 25. siječnja.

Donald Trump je uspješno promovirao SAD kao drugu svjetsku silu

Moja generacija živjela je do svojih zrelih godina u svijetu podijeljenom između dva bloka, okupljenih oko dvije velesile. Kad sam imao 32 godine, jedan od blokova se neočekivano, preko noći, raspao.

Nastao je svijet u kojem je ostala samo jedna velesila, plus koloplet drugih značajnih sila. Mic-po-mic je Kina, koja je na početku tog razdoblja bila tek najveća zemlja Trećeg svijeta (i nakon pokolja na Tien-an-menu izgledalo da ulazi u razdoblje nestabilnosti pa će otići putem SSSR-a), izrasla je do statusa velesile.

Na početku godine u kojoj navršavam 60, dogodio se novi nagli obrat (iako je njegovo približavanje godinama bilo uočljivo). Točka preokreta iz teorije uređenog kaosa, prelaz kvantitete u kvalitetu, nagla promjena strukture globalnih odnosa. U Sjedinjenim Američkim Državama je na vlast došao predstavnik proletarijata, te je u desetak dana razmontirao postojeću strukturu.

Komunistička Kina brani načela slobodne trgovine : što će biti s “globalizacijom”?

Otvaranje komunističke Kine međunarodnoj trgovini početkom 1980-ih, pod pravilima koja su diktirala najveće kapitalističke sile, bilo je jedan od ključnih događaja koji su kreirali proces "globalizacije"; taj pojam korišten je i ranije, ali je u širokoj upotrebi od 1990-ih.[1]

General Agreement on Tariffs and Trade (GATT), sklopljen je 1947.; iz njega je 1994. nastala Svjetska trgovinska organizacija (WTO), kojoj je Kina pristupila 2001.. Cilj GATT i WTO bilo je i ostalo osiguranje slobodne globalne trgovine, uz minimalizaciju carina i drugih prepreka. Sklopljeno je više od trideset multilateralnih ugovora koji se odnose na trgovinu robom i uslugama i intelektualna prava.

Uspješna strategija Kine u doba globalizacije

kina-uvoz-sirovinaGlobalizacija je 1990-ih izgledala kao strategija koja svima donosi korist: rast trgovine pomoći će svima, kao što plima jednako podiže male čamce i velike brodove.

Kina je maksimalno spretno iskoristila izlazak na svjetsko tržište s proizvodima desetaka milijuna jeftinih, spretnih i discipliniranih radnika. Prihodi su uspješno ulagani u razvoj gospodarstva ("socijalistička tržišna ekonomija"). Kina je najviše pridonijela seljenju industrije iz najrazvijenijih zemalja u "novoindustrijalizirane" (izranjajuća gospodarstva, "emerging economies").

Najrazvijenije su zemlje zadržale prednost u visokim tehnologijama i globalnim financijama; ali i to dolazi u pitanje. Grupa BRICS i na tom planu počinje izazivati dominantnu grupu G7 (do 11 najvećih svjetskih gpospodarstava, sedam su članice G7, a četiri BRIC). Djelujući unutar G20, WTO i drugih multilateralnih organizacija, one razvijaju i vlastite organizacije i projekte.[2]

Sud u Africi osudio megakompaniju iz SAD da plati 75 milijadi dolara globe!

Sažetak: Čadski sud osudio je konzorcij, na čelu s naftnim divom ExxonMobil, da plati 816 milijuna USD neplaćenih obaveza prema državi, te uz to i 75 milijardi USD globe. To je potez u složenoj igri oko eksploatacije nafte u Čadu, koja traje od 2000. godine. Politička nestabilnost režima na čelu s autoritarnim predsjednikom i građanski rat protiv islamista doveli su do usmjeravanja velikog djela prihoda za oružje i vojsku, umjesto u razvoj. Značajna je, s nejasnim posljedicama, i kineska prisutnost.

Izvorno objavljeno na blogu Ekološka ekonomija

cad-2015-ndamena-sredisnja-dzamijaNaftni konzorcij, na čijem je čelu ExxonMobil, osuđen je od suda u Čadu da plati 76 milijardi USD, zbog neplaćene naknade za prava rudarenja (royalties). Dug iznosi 816 milijuna USD, a sud je tome dodao globu od rekordnih 75 milijardi USD.

Šesnaest godina suradnje i sporova

Komentator "Financial Timesa" ističe da je globa viša nego ukupni troškovi koje je BP imao zbog nesreće s izlijevanjem nafte na Deepwater Horizon (62 milijarde USD), te je sedam puta veća od bruto društvenog proizvoda Čada 2015. g. (10,9 milijardi USD).

Čad ima velike ekonomske probleme zbog pada cijena nafte od 2014.. Tijekom 2015. proizvodili su 120.000 barela nafte dnevno.

Suradnja Njemačke i Kine: ekonomija ispred politike, između ekologije i monete

U nedjelju 12. lipnja je u Beijingu održana zajednička sjednica užih kabineta kineske i njemačke vlade. Mrežno sjedište globaltimes.cn objavljuje komentar iz pera Michaela Claussa, njemačkog veleposlanika u Bejđingu: Germany-China ties must prove their mettle

16-06-13- Kinesko-njemački susretNjemačka i Kina, dvije zemlje koje su među rijetkima sa stalnim suficitom u trgovini s ostatkom svijeta, imaju vrlo intenzivnu ekonomsku suradnju. Ovo je deveta posjeta kancelarke Angele Merkel Kini. U pratnji državne delegacije su i brojni poslovnjaci, uključujući generalne direktore kompanija Volkswagen, BMW, Siemens, Airbus, Daimler AG idr..

Američka vanjska politika

U našim medijima i javnosti široko je rasprostranjena rasprava vezana uz Američku vanjsku politiku. Sama činjenica da mi aktualno raspravljamo o Američkoj vanjskoj politici, najbolji je pokazatelj koliko je Amerika globalno jaka i utjecajna zemlja.

Primjerice, kada se u Americi održavaju predsjednički izbori, cijeli svijet manje-više prati izbore i potajice se nada da će njihov favoriti pobijediti na izborima.

Naravno, razlozi zašto ostatak svijeta prati Američke izbore kriju se u tome da od Američke politike ne ovise samo životi Amerikanca, već životi velikog broja građana širom svijeta.

Čim se u domaćoj javnosti pokrene rasprave o Američkoj vanjskoj politici, odmah na vidjelo iziđu velike podjele oko ispravnosti odnosno štetnosti te politike.

Na jednoj strani imamo kritičare koji  Ameriku optužuju za sva zla ovoga svijeta. Njihove kritike često idu ka teorijama zavjere, gdje se sva odgovornost za sve svjetske probleme jednostavno pripisuje najmoćnijima, u ovom slučaju Americi.

S druge strane imamo razne grupe liberala koji idealiziraju Ameriku preko svake mjere, te nalaze nelogična opravdanja za sve što Amerika čini.

Centralni komitet CK KP Kine priprema 13. petogodišnji plan

U Pekingu se održava plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Kine. Tema rasprava je 13. petogodišnji plan razvoja, za razdoblje 2016.-2020.. Kako javlja kineski portal na engleskom globaltimes.cn, plenum (zatvoren za javnost) je posvećen definiranju ekonomske "nove normalnosti" za slijedećih pet godina. [Ovdje prepričavam tekst, a u uglatim zagradama dajem svoje opaske.]

Novinska agencija Xinhua je u lipnju objavila da će 13. petogodišnji plan biti ključni period za kineski cilj građenja "comprehensively well-off society" [fraza koju mi je teško prevesti s engleskog].

"Nova normala" je označena pomakom ka nešto sporijem rastu i nadogradnji ekonomske strukture, rekao je predsjednik Si Đinpin u studenome 2014..

Hrvatska projektom Baltik-Jadran-Crno More konačno izlazi iz „regiona“

Od stvaranja hrvatske države vanjska politika Zagreba vrludala je bespućima stvarnog položaja države koja je istodobno balkanska, mediteranska i srednjeeuropska, ali je bila i još je uvijek pod pritiscima velikih svjetskih i europskih sila koje na ovom području imaju geopolitičke interese. Sam se predsjednik Tuđman iako je gledao prema Europi u svojoj iluziji da bi Hrvatsku mogao vratiti u nekakve nove granice bivše banovine dao uvući u dugotrajnu ratno-pregovaračku igru sa Slobodanom Miloševićem kojemu je s druge strane jedini cilj bio da proširi granice Srbije prema Zapadu. Kad sam bio vanjskopolitički komentator „Slobodne Dalmacije“ jedan se američki univerzitetski profesor za posjeta Hrvatskoj 1992. godine u intervju čudio zašto se Hrvatska nije vezala za tzv. Višegradsku skupinu koju su tada činile Poljska, Čehoslovačka i Mađarska.

Četiri novosti iz energetike: Finska (nuklearna), Jordan (solarna), Italija (baterije), Kina (ugljen)

Ovo su ozbiljne političke teme, kojima bi se i Hrvatska trebala baviti, a ne Tito, Bleiburg, čardaklije i vojna parada.

  • Finska TVO odustaje od gradnje reaktora Olkiluoto 4
  • Solarna elektrika u Jordanu od 6,1 US centi/kWh
  • Integracija solarnih i vjetra sa spremnicima energije u Italiji
  • Kina znatno smanjila potrošnju ugljena

Finnish TVO scraps nuke reactor plans over EPR delays

Finska elektroprivredna kompanija TVO objavila je prošle srijede da odustaje od plana gradnje novog nuklearnog reaktora Olkiluoto 4.

Razlog su velika kašnjenja i prekoračenja troškova u gradnji reaktora Olkiluoto 3, tipa EPR, kojeg grade Areva i Siemens. Taj reaktor počeo se graditi 2005, predviđeno puštanje u pogon bilo je 2009., a sad se planira 2018., uz više nego dvostruko povećanje troškova i sudski spor između TVA, Areve i Siemensa o podmirenju tri milijarde eura prekoračenja.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci