Tagovi

I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime

Sutra se u Montrealu sastaju ministri zaštite okoliša 30 najjačih svjetskih gospodarstava. Diskutirat će o daljim mjerama za ograničavanje globalnog zagrijavanja i suzbijanje klimatskih promjena. To je jedan od ključnih sastanaka, koji prethodi slijedećoj Konferencija UN o klimi (COP23) u Bonnu, u studenom i prosincu o.g..

Ovo je prvi sastanak nakon što je predsjednik SAD Donald Trump u lipnju objavio povlačenje iz Pariškog sporazuma, sklopljenog 2015..

17-09-13-Kanada-EU-KinaRanije ovog mjeseca u Montrealu je održana 46. sjednica Međunarodne porote za klimatske promjene (IPCC), stručnog tijela koje savjetuje državnike. Sastaje se dvaput godišnje, uz sudjelovanje predstavnika 195 zemalja. Oni pripremaju šesti izvještaj o procjeni (assessment report) o tome što će se događati s klimom. Taj izvještaj treba biti objavljen kroz dvije godine.

Kako sam prošao u Maksimiru?? (cvijetak berem, kaznu plaćam!)

Jesen stiže, Dunjo moja…Bere se grožđe, brežuljcima se ore pjesme berača grožđa, beru grožđe i predsjednik, i diplomati, kruške padaju, žute, zrele, vilijamovke, uskoro će i lješnjaci, pa kukuruzi..njih treba brati. Eh, kako smo nekada kao gimnazijski razred išli u branje kukuruza!?? I dragu sam jutrom vozio na biciklu, bez kacige na glavi. I šumorila su polja kukuruza te jeseni. A danas??
Šećem tako Maksimirom, sunce grije, lijepo mi je…I spazih jedan cvijetak, u dilemi ubrati ili ne… Pristalica sam da se cvijeće ne bere, uzgaja se samo u lončanicama... Ali, na toj maksimirskoj livadi ne ugledah odavno tako lijepog cvijetka, boje da padneš u nesvijest, i hop, uberem ga. Nisam ni dva metra dalje otišao kad osjetim na ramenu položenu ruku! I grobni glas:
„Hej, gospodine znate li da je to zabranjeno!? Ili, imate li dozvolu za branje cvijeća u prirodi?? U šumama, u parkovima, uz rijeke?? „
„Molim kako, ne razumijem..!“ zagrcnem se uplašen.
Odmah se hvatam za džep, provjeravam imam li novčanik sa sobom…
„Nemam dozvolu, žao mi je!", kažem.
„Nemate dozvolu, a berete cvijeće. E, neće ići. Morate platiti kaznu!“ grmi oštrooki.

Potvrda američkog diplomata: Britanci odgovorni za Srebrenicu

Ono što se dosad samo naslučivalo u novinskim komentarima i analizama da su blokadu vojnog djelovanja protiv Srbije u NATO-u provodili Britanci, sada je nakon 16 godina pokolja u Srebrenici potvrđeno iz visokog američkog diplomatskog izvora.

Američki diplomat Robert Hunter koji je bio veleposlanik SAD-a pri NATO-u u razdoblju 1993-98. odgovarajaći u uglednom Financial Timesu na jedno pismo britanskog zapovjednika Unprofora generala Sir Michaela Rosea konstatirao da Velika Britanija snosi velik dio odgovornosti za pokolj u Srebrenici, jer je bila jedina članica NATO-a koja se sustavno u ratnim zbivanjima na području bivše Jugoslavije protivila uporabi zračne sile protiv Srbije. Tek nakon masakra u Srebrenici Britanci su popustili, pa je uz pomoć zemaljskih vojnih uspjeha Hrvata i Bošnjaka NATO bombardiranjem zaustavio srpska osvajanja.

Politički potres u Kanadi

3. svibanj 2011. godine je dan koji će ostati upamćen kao jedno od sramotnijih poglavlja u povijesti hrvatskog novinarstva. Pri tome, naravno, ne mislim na nešto tako trivijalno kao što je Branka Slavica kao dobitnica nagrade za novinara godine. Stvar je daleko ozbiljnija, odnosno jučerašnji dan je jedan od onih dana kada hrvatski novinari i mediji *nisu* uradili ono što im je dužnost, odnosno svrha postojanja - informiranje javnosti o važnim događajima u svijetu.

A jedan od tih važnih događaja su bili izbori za Dom komuna kanadskog federalnog Parlamenta. Uz par časnih izuzetaka (među koje spada portaloko.hr) niti jedan od vodećih listova ili hrvatskih portala se o tome nije usudio niti našao za shodno objaviti čak ni protokolarnu crticu.

Salmoni

Navodno je znanstveno dokazano da u cjelokupnom zivotinjskom carstvu ribe imaju najmanju kolicinu mozga. Imajuci u vidu tu znanstvenu tvrdnju racunam da ni znanstvenici nisu bezgresni. Nemojte se zacuditi i odmah me kuditi zbog ove moje bahatosti vec izvolite pogledati primjer:

U Kanadi su mozda najrasprostranjenija i najcijenjenija riba salmoni (lososi). Ima ih nesto preko deset vrsta koje se medjusobno razlikuju se po velicini i tezini. Zivotni vijek im je tri do pet godina. Hrane se planktonima. Izlegu se u slatkim vodama, u uscima potoka ili rijeka.
Cim malo ojacaju napustaju mjesta u kojima su se izlegli i u potrazi za hranom odlaze u hladna mora. Znaju doploviti cak do Greenlanda gdje provedu veci dio zivota. Kad predosjete da im je smrt blizu odlucuju se na povratak u svoje potoke ili rijeke. Zenke u njima izlegu jaja, muzjaci ih oplode, a nekoliko dana poslije oplodnje, oboji ugibaju. Znaci, na tako dugacak put polaze kako bi na istim mjestima na kojima su izlegli ostavili podmladak i poslije toga pomrli.

And now something completly different...

... danas mi netko gurnuo link i rekao pogledaj, bez komentara. Pogledah i s početka se čudim o cemu to on priča, ali što je išlo prema kraju... Pogledajte sami...

Vjerujem da ćete se sada malo zainteresirati i gdje je taj Quebec u Kanadi, pa kakve veze Srbi imaju s Kanadom i obratno.

Stipina detudjmanizacija

S obzirom sto autor pojma, tj. inovator "detuđmanizacije" ni do današnjega dana nije u stanju odgovoriti što podrazumijeva pod tim pojmom, računam stoga, a na osnovu mnoštva žalosnih događaja, da je taj izraz postao sinonim za dekroatizaciju Hrvatske. Zbog toga, eto, pri razmišljanju često postavljam pitanje, i sebi i drugima:

Dokle je tigla "detuđmanizacija", odnosno dekroatizacija?

Kada bi “detuđmanizacija” bila usmjerena na eliminiranje anomalija u hrvatskoj gospodarskoj sferi, dao bih mu aplauz, ali njeno usmjeravanje u političku, energično osuđujem.

Priličan broj hrvatskih političara snosi moralnu i političku odgovornost, jer su podlegli pritiscima iz vana i prihvatili formulu po kojoj je Hrvatska jednako kriva za rat kao i Srbija. Svjetski moćnici neumorno izvlače i danonoćno upotrebljavaju iz svog instrumentarija instrumente kojima smeta postojanje bilo kakve Hrvatske. Među važnijim instrumentima je Haaški sud.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci