Tagovi

Dvije ravnopravne Hrvatske, antifašistička i „blajburška“

Možete li zamisliti da neki njemački novinar od imena, u novinama od imena, onda kad njemačka kancelarka oštro i kritički progovori o nacističkoj prošlosti svoje zemlje prozivajući i osuđujući svaku pojavu ili svaki izgred neonacista, napiše da je ona svojim istupom teško uvrijedila nacističku Njemačku?

Naravno da ne možete zato što nacistička Njemačka ne postoji, promocija nacizma tamo, kao ni igdje drugdje, nije demokratsko pravo na drugačije mišljenje, a za negaciju holokausta se ide u zatvor.

Isto bih mogao napisati i da neki francuski visoki dužnosnik, predsjednik ili premijer, uvrijedi Višijevsku Francusku ili možda norveški uvrijedi Quislingovu Norvešku ili slovački premijer Tisovu Slovačku …

Nezamislivo, zar ne?

E ali u Hrvatskoj, ako ćemo vjerovati novinarki „Jutarnjeg lista“ Jeleni Lovrić, je to itekako moguće, ona se naime u svojoj kolumni „LINIJA ŽIVOTA“ pod naslovom:

MUTNI ŽIDOVSKI ETNOBIZNIS se nastavlja - s Vladom Zorana Milanovića?

Dnevnik Ljubo Ruben Weiss - Pet, 16/05/2014 - 02:37

Osoba godine: Željka Markić

Osoba godine: Željka Markić

pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

„Ovo je povratak RH u srednji vijek“.
„To je uskraćivanje prava manjina“.
„U nacističkoj Njemačkoj, najprije su došli po pedere, a onda su došli po vas. Mašući većinskom legitimacijom vršite teror, Gestapo metodom.“
„Cilj je da mržnja postane ustavna kategorija.“
„Referendum je oholokracija, a ne direktna demokracija. To je vladavina rulje!“
„Ustavni sud bi hitno trebao zaustaviti fašistički referendum!“
„Dolje komunizam!“
„Moj djed (Tito), bi bio PROTIV!“

„Referendum promiče ideološki fanatizam i ljudsku isključivost.“
„To je prljavi pokret.“
„To su loši ljudi koji bi naudili svome bližnjemu.“
„Društvom će zavladati mržnja i glupost.“
„Referendum promiče ideološki formalizam i ljudsku isključivost.“
„Otvara se uvođenje načela teološke države, zavladat će „orbanizacija“ RH!“
„To su zagovornici segregacije, obiteljsko pravo mora se utvrđivati u Saboru.“

„Radi se o diskriminatornome referendumu sa svrhom prebrojavanja.“

Opet o svjedocima prvog i drugog reda

Uskoro će biti punih šest godina otkako sam ovdje objavio svoj prvi dnevnik. Zvao se "Svjedoci prvog i drugog reda". Uspoređivao sam vjerodostojnost svedočenja Krunoslava Fehira, krunskog svjedoka protiv Glavaša i onog Ivana Drmića, saborskog zastupnika koji je svjedočio o krađi glasova na izbornom saboru HDZ-a na kojem je Ivo Sanader izabran za predsjednika stranke. Pošto su obojica vjerodostojnost svjedočenja gradila na činjenici vlastitog uvida u predmet svjedočenja, izrazio sam čuđenje što hrvatsko pravosuđe i javnost nisu imali isti odnos prema njihovim svjedočenjima. Kako znamo, Fehirovo je prihvaćeno a Drmićevo nije. Štoviše, pojedini analitičari su izjavljivali kako je krađa glasova na izbornom saboru stranke njena unutrašnja stvar. S vremenskim odmakom od skoro šest godina, vjerujem da će se mnogi složiti kako bi za Hrvatsku bilo bolje da je pravna država tad osporila Sanaderovo zauzimanje stranačkog trona.

Možda i ironijom sudbine, opet je Ivo Sanader u središtu priče o vjerodostojnosti svjedoka. Suprotno od prošli put kada je on osporavao vjerodostojnost svjedoka protiv sebe, danas se njegovi odvjetnici bore protiv onih koji žele osporiti vjerodostojnost njegovih svjedoka, točnije svjedokinje koja bi imala svjedočiti u njegovu korist. Koliko god da su javnost i hrvatsko pravosuđe tad bili na njegovoj strani, čini se kako bi ovaj puta sam mogao ispasti žrtva navike tih istih da vjerodostojnost svjedoka cijene u odnosu na poželjan ishod procesa. Onda se željelo da on ostane na čelu HDZ-a i države a sad ga se želi pod svaku cijenu osuditi. Kao što su rijetki onda insistirali da se Drmićevom svjedočenju prida važnost, još manje ih sad insistira da odgovarajuću težinu dobije svjedočenje Marike Tomljenović Kiprijanovski. Štoviše, tužiteljstvo i javnost će uprti da njenu vjerodostojnost kao svjedokinje sruše.

Nema demokracije bez korjenite izborne reforme ni bez mogu?nosti direktnog obra?anja pojedinca cijelom narodu

Vjerujete li politi?arima? Vjerujete li da danas postoji ikakva istinska demokracija? Mnogi SDP-ovci, HDZ-ovci, i drugi, rekli su (ali još nisu ostvarili), da se nama - nositeljima stanarskog prava u tzv. privatnim neuseljivim i drugim stanovima - moraju vratiti naša oteta prava, da moramo dobiti pravo na otkup svog stana. Jeste li ?uli da je Milanovi? to ikada ponovio, otkada je došao na ?elo SDP-a? (Za razliku od njega, Jadranka Kosor je to još davno rekla, i nedavno je ponovila. Sad još samo preostaje da se to i ostvari).
Ne bi bilo dovoljno da Milanovi? to jednom kaže, nego on i mnogi drugi moraju to stalno ponavljati, i stalno ?initi sve da se to ostvari. Ako oni to ne ?ine, što se može odatle zaklju?iti, osim da je strankama i strana?kim politi?arima stalo samo do njihovih osobnih interesa, i spremni su ignorirati i prekršiti sva?ija prava, svoja vlastita obe?anja, pravdu, i sve ostalo? Nismo uop?e zadovoljni ni s pojedincima iz HSS-a, HNS-a, i još nekima....

Nije nam jasno, kako to da su sve odgovorne osobe još uvijek na slobodi. Zašto se ne istraži, tko su glavni krivci, i zašto bar po koji od njih, koji je sve to zamislio i organizirao, nije ve? u (doživotnom) zatvoru? (Naime, mislimo da bi doživotni zatvor bio upravo adekvatna kazna za zlo?in koji se vrši nad nositeljima stanarskog prava i njihovim obiteljima, a koji se, po našem shva?anju, može usporediti s nekom vrstom genocida. Pri tome treba naro?ito uzeti u obzir upornost kojom se krši Ustav, me?unarodni ugovori, i naša neupitna prava, a što traje 14 odnosno 19 godina - od donošenja Zakona o najmu odnosno Zakona o prodaji stanova).
Postoji li ikakva istinska demokracija kod nas i u Europi, ili je to samo jedna velika obmana i predstava za naivni narod? Stranke su, izgleda, složne u svemu što ide u njihovu korist, i nije im važno ako to ide na štetu naroda. Ne radi se, jasno, samo o našim stanarskim pravima, nego i o pravima radnika, o otkazima, radu bez pla?e, mirovinama, zaduživanju države, prevelikim pla?ama politi?ara i mnogih drugih, itd. U kapitalizmu se smatra normalnim da se može mnogo zaraditi na principu ponude i potražnje (na pr., neki poduzetnik, trgovac, zubar, nogometaš, pjeva?ica, filmska glumica....), ali za djelima politi?ara (i još nekih) uop?e nema potražnje, nego oni jednostavno grabe sami za sebe koliko ho?e iz prora?una!
Kako se može nešto promijeniti, poboljšati?
Neophodno je, izme?u ostaloga, promijeniti na?in izbora, tako da se biraju pojedinci a ne stranke. - Vidi: Jutarnji list od 09. 08. 2008., "Don Ivo Grubiši?: Sit sam papirnatog i trona i oltara".
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2008,8,9,,129334.jl
Evo citata:
"Kod nas je i demokracija 'papirnata'. Piše, naime, u Ustavu da je Hrvatska, me?u ostalim, i demokratska država. Najobi?nija analiza ukazuje da se kod nas od demokracije nije dogodilo ništa, da smo 17 godina potrošili a da se nismo makli dalje od po?etka. ?ak se može postaviti pitanje: koliko su institucije države legalne i legitimne ako narod ne predlaže i ne bira izravno svoje zastupnike, nego mora zaokruživati strana?ke liste, a stranke odre?uju prioritete po politi?koj podobnosti a ne po sposobnosti. Mi trpimo ve? 17 godina tiraniju podobnih nad sposobnima"

45 lines iza kulisa 11. konvencije SDP-a

SDP_klinci
Jesu li njih dvojica budu?nost SDP-a?

Ivu Pukani?a i mene, veže za novinare neobi?na situacija. Umjesto da smo mi oni koji izvještavaju, obojica smo postali hodaju?e vijesti. Naravno, u mnogo ?emu se razlikujemo, pa i u sitnici da se Puki šepiri u pratnji policijskog osiguranja, a ja se svaki put štrecnem kad osjetim murju u blizini.

Istina, prvi SDP-ovci na koje sam u subotu naletio bili su povezani s policijom, a susret s njima bio je ugodan. Najprije me srda?no pozdravio Ranko Ostoji?, bivši ravnatelj policije, a potom za zdravlje pitao Šime Lu?in, bivši policijski ministar. Dakako, nisam mogao mimoi?i ni Zinku Bardi?, bivšu glasnogovornicu MUP-a koja me smjestila na novinarskom pultu uz samo oznaku imena i prezimena dok su drugi novinari sjedili na mjestima gdje su stajali natpisi njihovih redakcija.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci