javno-privatno partnerstvo

Reakcije i osvrti

Orco odlazi iz Hrvatske, Sunčani Hvar na prodaju - kome ostaju krediti za otplatu?

Orco odlazi iz Hrvatske?Današnji business.hr donosi članak pod naslovom Orco bez novca, odlazi iz Hrvatske kojim najavljuju vjerojatno prvu hrvatsku žrtvu svjetskog kraha tržišta nekretnina. Nažalost radi se o već toliko spominjanoj Orco Property Group za koju je sada svima jasno da nije bila najsretnije rješenje za strateško partnerstvo na Hvaru. Budući da je business.hr nedostupan on line onima koji nisu pretplatnici prenosim najzanimljivije dijelove teksta:
Orco Property Group, čini se, odustaje od ambicioznih planova u Hrvatskoj, a splitski je ured već zatvoren. Kako saznajemo, zagrebački će ured Orca raditi samo do kraja sezone, a desetak zaposlenika je već dobilo otkaze.
Od niza najavljivanih projekata, ostaje samo u Sunčanom Hvaru, i to zato što ga veže ugovor s hrvatskom Vladom, no kuloari bruje da će vjerojatno i to prvom prilikom prodati. Zbog nedostatka novca, pitanje je hoće li realizirati u ožujku potpisan ugovor o 100 milijuna eura vrijednom projektu javno-privatnog partnerstva turističkog kompleksa na Obonjanu. Te smo informacije dobili od dobro upućenih izvora bliskih Upravi, koji su inzistirali na anonimnosti.

Orco zbog novih projekata mora prodati pola milijarde eura vrijednu imovinu?

Kaže Erste Bank, a prenosi business.hr - Erste Bank: Orco zbog novih projekata mora prodati pola milijarde eura vrijednu imovinu. I onda kad se sve to poveže s akvizicjom na Obonjanu - eto ti na što se svodi cijela priča. Došli su na Sunčani Hvar, ušli u navodni JPP, a stvarnu privatizaciju, navodno uložili do 600 mil kuna (iako se vjerojatno radi o nešto nižim ciframa s obzirom na netransparentno izvješćivanje Orco Grupe, koje tolerira i Vlada i burza, kako kod nas, tako i u Češkoj, no zbog čega dionica već dugo uporno tone), da bi dobili dionice koje vrijede bar dva do tri puta više i sada bez svojih novaca hoće istu stvar ponoviti na Obonjanu. No čijim novcima - našim, odnosno investitora u Hrvatskoj. Model je jednostavan - Sunčani Hvar kupi Obonjan, onda radiš dokapitalizaciju Sunčanog Hvara što dobro zvuči. Ti s tom lovom umjesto Hvara gradiš Obonjan i svi na prvi pogled sretni i zadovoljni. Još tim potezom dodatno zakompliciraš JPP da ga nitko ne može raspetljati i opće veselje...

Sunčani Hvar - godinu dana poslije


Photo by Jutarnji list

Prije godinu dana CNN blog objavio je prve dokumente koji su dokazivali da od javnog privatnog partnerstva u Sunčanom Hvaru nema ni „J“ već da se radi o običnoj privatizaciji krajnje nepovoljnoj za grad Hvar, radnike Sunčanog Hvara i Hrvatsku. Usprkos objavljenim dokumentima, pa i kasnije objavljenom originalnom tajnom sporazumu dioničara iz kojih je posve vidljivo da će Orco na kraju izigrati Hvarane, u Vladi RH branili su JPP u Sunčanom Hvaru kao dobar model. Čak su se i u komentarima pojavili neki komentari navodnih radnika u Sunčanom Hvaru koji su branili Orco i takav model JPP-a jer da su radnicima povećane plaće, da se poslovanje Sunčanog Hvara pomaknulo i da su krenula ulaganja.

Ovih dana doznali smo iz povjerljivih izvora da se, na žalost, naša predviđanja iznesena ranije ostvaruju.

Samodoprinos i demokracija

Uvriježeno je mišljenje da danas živimo u demokraciji. Takvo mišljenje se temelji na razlici u odnosu na period prije 1990 godine, period koji se iz perspektive današnje "kolektivne svijesti" smatra kao nedemokratsko razdoblje. No, upravo zato što demokraciju nije prihvatljivo uzeti kao jednoznačno odredljiv pojam, jer demokracija označava više specifičnih sfera - političku, ekonomsku, socijalnu - i njihove pojedinačne ili zajedničke aspekte - proceduru, duh, volju, racionalnost, odgovornost itd., želim na jednoj simptomatičnoj povijesnoj usporedbi dokazati koliko je naše današnje (samo)shvačanje, da živimo u razdoblju demokratičnijem nego nekada, pogrešno odnosno ideološki (nad)određeno. Motiv za takvu usporedbu nalazim u potrebi da se specifični paradoksi i proturječja danas vladajuće neoliberalne ideologije osvjeste, jer koliko god se svaka ideologija po definiciji temeljila na isključivanju ili potiskivanju činjenica i argumenata koji ukazuju na njezinu nekonzistentnost ili paradoskalnost, toliko je bitno radi pozitivnih vrijednosti i ciljeva koje ona u vlastitoj idejnoj podlozi sadrži i deklarira, ukazati da se razlog njihovom neostvarivanju prvenstveno krije unutar nje same i onoga što logika njezinog "ideološkog polja" iskljućuje.

Osvojite besplatan EnerGO tretman!
Syndicate content Syndicate content