Tagovi

Indoktrinati vs demokrati

Indoktrinati vs demokrati

Osobno ljude politički prvenstveno razlikujem po gornjem principu. To što se često slažem s nekim indoktrinatom više nego s demokratom i dalje mi dotičnu osobu politički ne čini prihvatljivim političkim partnerom. S druge strane demokrat različitog mišljenja moj je politički i ideološki partner.

Što je to indoktrinat?

Indoktrinat je osoba koja je usvojila određenu političku doktrinu. Bio to libertarijanac, komunist, nacionalist, religijski fanatik, nebitno. Vrlina indoktrinata je univerzalna.

Indoktirnat je siguran da je u pravu.

I to sve izvrsno funkcionira do trenutka pokretanja javne rasprave.

U javnoj raspravi indoktrinat čini nekoliko ozbiljnih pogrešaka:

1. uzima svoju mentalnu mapu /svoju perspektivu/ zdravo za gotovo
2. ignorira činjenicu da netko tko nije prošao isti proces indoktrinacije ima različitu mentalnu mapu
3. često nije uopće niti svjestan postojanja različitih mentalnih mapa
4. plasira argumente na temelju osobne mentalne mape koji su tada po prirodi stvari promašeni

Demokracija, svjetonazor većine, javno mijenje i bistrenje javne scene

Uvijek kada je posrijedi neslaganje između institucionalne Crkve i vladajuće političke elite, najčešće se i vrlo rado povlači argument „svjetonazora većine“. Nakon brojnih drugih, posljednji je primjer uvođenja u škole spolnog odgoja. Kako to vide predstavnici Crkve, „u demokratskom je društvu nezamislivo da se škola koristi za nametanje ikoje ideologije i da se vjerničkoj većini koja prelazi 92% hrvatskih građana nameće svjetonazor manjine. Njihova je logika jasna, ogromna većina građana se izjasnila da su vjernici pa je s toga razumljivo i samo po sebi jasno da zato dijele i svjetonazor institucije koja ih okuplja. Nedovoljno obrazovanima i onima koji su navikli nekritički prihvaćati sve što čelnici te institucije govore, takva se logika može učiniti ispravnom i s jednakim će žarom u raspravama koje vode koristiti argument svjetonazora većine. Koji razmišljaju (i) svojom glavom, razmislit će o tome je li takva logika baš ispravna i može li se doista govoriti o tome da svi deklarirani vjernici ili barem većina njih dijeli isti svjetonazor.

Bahatost i osvetoljubivost političara kao sudbina - o Sanaderu i "sanaderovštini"

Dogodilo se to prije oko četiri godine - u primljenoj e-pošti našla se jedna „ljubazna“ poruka: „Zašto vi Weiss pišete negativno o predsjedniku HDZ-a i premijeru Ivi Sanaderu!? Kako vas nije sram što to radite?“ Poruka je bila potpisana sa „Petar Preradović“ i bilo je jasno da mi se nije javio pjesnik i austro-ugarski časnik i da se radi o anonimnom prosvjedu zbog mojih kritičkih kolumni o Sanaderu, objavljenih na lokalnom portalu. Poruku je imala i elemente prijetnje, ali nisam je prijavio policiji. Ovih dana čuli smo: KRIV JE! Nepravomoćna kazna: 10 godina zatvora.
ZA LJUDE DOBRIH NERAVA
Napisao sam već u prethodnom dnevnkiku („Kome Čačić i Milanović prodaju maglu??II, 15.11. 2012.), komentirajući prijenos ostavke na sve državne dužnosti PPVRH-a Radimira Čačića:

Predsjednički kandidat interneta

Ovo ide za ekipu koja nije zadovoljna Josipovićem, naravno. Aktivističku scenu koja je ljuta na establishment, koja vidi snagu u narodu. I mudrost isto tako.

Pitanje za ekipu: Možemo li mi pronaći kandidata koji će biti toliko dobar, da bismo bili toliko motivirani da glasamo za njega, umjesto za Josipovića. I da ga otfuramo u drugi krug.

Na prošlim izborima imali smo tako samo kandidate establishmenta. Možda pokoji padobranac, ali bez šire političke podrške, znači nebitan lik.

E sad. Kada bismo hipotetski mogli pronaći svog kandidata, taj ne bi bio iz establishmenta, a imao bio širu podršku. Znači nešto što još nismo vidjeli.

No, vjeruje li netko od vas da mi možemo naći takvog kandidata koji će biti bolji od kandidata establishemnta? Od Ive Josipovića?

Ivo Josipović je čisto usputno govoreći, dobio 32,4% od 44% izašlih na izbore u prvom krugu. Iliti 14,3% ukupne glasačke populacije. Ne zvuči toliko puno.

Zatvaranje JOTa, javna rasprava i dobra komunikacijska praksa

Kako otvoren sustav može biti zatvoren? I jeli onda taj sustav zapravo zatvoren?

Možemo to reći, no logika otvorenosti ipak ostaje.

Poveznica je jednostavna logika liberalizma, a to je netolerantnost prema netolerantnom. Ili pak osnovna logika slobodnog softvera – nemješivost slobodnog i zatvorenog koda.
Preciznije, tek distanciranjem od svojeg suštinskoga antipoda, liberalizam postaje politička opcija, a slobodni softver održiv projekt.

Dok procesi nisu jasno distancirani od svojih antiteza, isti nemaju razlučenu suštinu i de facto ne postoje. Ista stvar je i sa jotom. Tek distanciranjem od zatvorenog ideološkog sustava, JOT postaje živa politička opcija.

Što JOT politički definira, osim medija javnog, otvorenog, transparentnog komuniciranja? Preciznije, koje su posljedice takvog javnog, otvorenog i transparentnog komuniciranja?
Zbog medija koji osigurava jednakost sudionika političke rasprave, svako postavljanje malog pijedestala osobne uzvišenosti i nejednakosti, praktično se pokazalo neodrživim u sustavu JOTa. Princip komunikacije kroz sustav nejednakosti predstavlja kontraindikaciju za slobodni komunikacijski sustav kakav je JOT.

Mogu li Pirati ne biti JOT?

Komunjarska jednoobraznost u glavama HDZ-a

Blog se preselio na novu adresu:

aleksandar-hatzivelkos.from.hr

Ovaj upis možete pak naći na ovom linku

Vremenom ću sve dnevnike preseliti na novu adresu, no blog na pollitika.com ne namjeravam brisati, u prvom redu radi komentara koji ipak predstavljaju tuđe uloženo vrijeme i mišljenje - čime, smatram, nemam pravo raspolagati.

Nadam se da se i dalje čitamo.


O filozofiji demokratskoga relativizma

Ono što se često pogrešno interpretira jeste da se ideji demokracije pristupa tehnički, kao pravo većine (50%+1), što samu suštinu demokracije duboko podriva i uzrokuje čestu smjenu formalnog demokratskoga sistema drugim sistemima i to što je apsurdno kroz samu formalnu demokraciju.

Tako se danas praktički svaka stranka i osoba formalno samoproglašava demokratskom, te tako obezvrijeđuje njezinu snagu , preciznije ukazuje na slabu definiranosti samoga pojma.

Suština demokracije je u filozofskom relativizmu iz kojeg proizlaze i vrijednosti demokracije (sloboda govora, jednakost, opća participacija). To znači da osoba koja priznaje demokraciju u startu priznaje i svoje neznanje, odnosno daje za mogućnost drugoj strani da je u pravu unatoč osobnom neslaganju.

Osobe pak koje znaju da su po definiciji u pravu (po bilo kojem slučaju), prirodno teže ka antidemokratskom, autoritarnom filozofskom sustavu, te one po definiciji hine demokratičnost.

Ustavni sud - pogled iznutra na javnu raspravu

U ponedeljak je Ustavni sud održao savjetodavnu sjednicu na kojoj je tema bila propitivanje ustavnosti Zakona o izboru zastupnika (tj. točnije, Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona) te Ustavnog zakona o pravima manjina. Ta sjednica je najavljena još prije mjesec dana (kada sam na svom blogu uputio i kritiku što je uopće trebalo toliko vremena da taj zahtjev za ocjenom ustavnosti ugleda svjetlo dana), a jučer smo imali priliku čuti što razne strane u ovom ustavno-pravnom konfliktu misle o temi, te na koji način argumentiraju svoje pozicije. Moram priznati da sam ostao razočaran upravo razinom argumentacije (što, u retrospektivi, zapravo i nije čudno). Pogotovo zato što se radi o temi koja će u bitnome utjecati na naredni izborni ciklus, i to na više razina – ukidanjem promjena izbornog zakona izgubio bi se i velik dio opravdanja za namjeru promjene izbornih jedinica. To je zbog toga što se posljednjim izmjenama izbobornog zakona glasači svih manjina uklapaju u izborno tijelo (više nema 12. izborne jedinice), te se pored "fantomskih" birača, biračima manjina potencira nejednolik raspored birača po izbornim jedinicama.

Prije nego li pređem na vlastite dojmove i komentare, naveo bih medijske izvore u kojima više ili manje detaljno možete pročitati što se na Ustavnom sudu govorilo. Po mom mišljenju, najiscrpniji je tekst Andreje Žapčić na t-portalu, Novi list donosi standardno dobar tekst Nataše Božić, a izdvojio bih još i tekst sa HRT-a, prvenstveno radi video priloga iz emisije Hrvatska uživo, u kojoj možemo čuti desetminutni razgovor sa Miloradom Pupovcem (a koji sadrži elemente spina na koje ću se posebno osvrnuti).

Participativnost pollitike

Jedna od tema u kojima rijetko sudjelujem na pollitika.com jesu dnevnici koji se bave upravo sa pollitika.com. "Kamo idemo?" "Organizirajmo se!" "Dokle smo došli?" "Koji je smisao?" i slično... Tu smo gdje jesmo, i to mi koji jesmo. I biti ćemo tu, svaki za sebe, dok sami nalazimo svoj razlog i smisao u tome. A kad i to prođe, jednostavno će, baš to - proći. Utoliko iznimno cijenim dosljednost i integritet vlastitih stavova koje je svojim tihim odlaskom potvrdio @opinioiuris. No daleko od toga da je zato svaka samoreferirajuća tema na pollitika.com nepotrebna. Dapače, danas baš mislim pisati o jednoj.

Već je nekoliko puta u komentarima ne nekoliko različitih dnevnika spomenut novitet koji se navodno priprema portalu - mogućnost autora dnevnika da moderiraju komentare na svojim dnevnicima.

Novi dnevnici

  1. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 2
  2. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 68
  3. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 74
  4. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 17
  5. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 31
  6. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 30
  7. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  8. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  9. Delanec od pravednik vz komentara 22
  10. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  11. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 75
  12. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 39
  13. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 39
  14. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 24
  15. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 15
  16. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 64
  17. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 15
  18. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  19. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  20. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  21. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  22. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  23. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  24. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  25. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • boltek
  • ppetra
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 19

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko