pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Hrvatska je prema prvom članku Ustava: socijalna država u kojoj narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Vlast u Hrvatskoj pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.

Dakle vlast pripada narodu, a ne političkim strankama ili pojedincima. Izabrani predstavnici naroda dužni su obnašati vlast u interesu naroda. Isti ti predstavnici dužni su poštivati Ustav i zakone RH.
Jedna od temeljnih odredbi ustava je ravnopravnost državljana. Svaka neravnopravnost dovodi do diskriminacije. Diskriminacija može biti na temelju:rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnoga stanja, po­ro­dičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvje­re­nja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođe­nja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stran­ci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

JANAF, INA, HP, T-Com, Pliva, Podravka i HEP, samo su neka od mnogobrojnih poduzeća koja su bila ili jesu u potpunom ili većinskom vlasništvu države. Država je kao vlasnik (bila) zadužena za organizaciju i efikasnost upravljanja poduzećima u njenom (većinskom) vlasništvu. Osim što je osiguravala nadzornu funkciju putem odgovarajućih odbora, država je uvijek imenovala i upravu koja je trebala osigurati zakonitost, racionalno i efikasno upravljanje i, u konačnici, ne mali prihod državnom proračunu.

Strateški važna poduzeća trebaju zadovoljavati strateške interese društva i države pa upravljanje njima nije šala. Upravljanje velikim gospodarskim subjektima je oduvijek tumačeno kao posao koji se ne može povjeriti bilo kome niti ga može obavljati bilo tko. Zato su kandidati za takva radna mjesta oduvijek pažljivo birani iz kruga najpouzdanijih stranačkih ljudi i navodno najsposobnijih upravljača. Nakon osamostaljenja to mogu biti i navodno nestranačke osobe. Tako je bilo u socijalizmu a tako je i sad. Nekada partija a danas vladajuće stranke, oni su koji pažljivo usklađuju interese i biraju osobe kojima će povjeriti upravljanje ogromnim društvenim bogatstvom.

Istodobno s neformalnim summitu EU u finskom gradu Lahtiju na kojemu se raspravljalo o europskoj energetskoj sigurnosti i načinima rješavanja sve očitijeg problema, u Bruxellu se trebalo razgovarati o provedbi projekta Paneuropski naftovod (PEOP) s ciljem ubrzavanja procesa koji je zastao na potpisivanju četiri godine dogovaranog Memoranduma o suradnji. Slovenija je trenutno u fazi premišljanja hoće li ili neće nastaviti suradnju, što je bio jedan od razloga odgađanja potpisivanja Memoranduma u ožujku ove godine u Rimu. Za provedbu projekta PEOP - naftovoda od Constante do Trsta (te dalje postojećim naftovodima prema Europi) nije neophodno sudjelovanje Slovenije, a već je spremna i zaobilazna podvodna ruta. Osim Slovenije i Hrvatske, u projekt su uključene Rumunjska, Srbija i Italija. Zanimljivo je da se i u Sloveniji, slično kao kod nas kada je riječ o projektu Družba Adria, kao razlozi protiv projekta navode i ekološki problemi. S druge strane, jasno je da bi koristi od PEOP-a imala i slovenska rafinerija u Lendavi. U tom smislu treba gledati i na ulaganja u hrvatske rafinerije, povećanje kapaciteta i slična infrastrukturna ulaganja koja provodi INA. Svježinu usporenim razgovorimo oko PEOP-a zasigurno je dala i nedavna posjeta vladinog izaslanstva SAD-u.