Tagovi

Otvoreno pismo premijerki

Poštovana gđo. Kosor,
za početak bih rado raščistio da nikada u životu nisam glasao za HDZ. Kako HDZ promiče konzervativno-lokalpatriotsko-elitističke vrijednosti umotane u populističku retoriku (na stranu kriminal u stranci), mislim da ni ubuduće neću.

Sad, da prijeđemo na bitno.
Vi ste danas u izuzetnoj poziciji za napraviti dobro Hrvatskoj. Jednostavno zato jer nemate što izgubiti. Bilo koje stajanje na žulj interesnim lobijima Vas ne treba zabrinjavati, jer Vam njihova podrška ne znači ništa. Ne donosi Vam nikakvu prednost, budući da kao stranka nemate podršku birača. Po Vašim potezima (Zakon o osobnom bankrotu) je očito da ste to i sami shvatili, pa evo i male pohvale.

Kao vlasnik mikro firme za proizvodnju koja većinu svoje proizvodnje izvozi, imam cijelo vrijeme mogućnost iščitavanja rezultata državne politike na vlastitoj koži. Zato, evo dva sitna fiskalna poteza koji zajedno mogu omogućiti pokretanje hrvatskog izvoza (i dobara i usluga).

Kako smanjiti uvoz i potaknuti domaću proizvodnju

Tu imamo nekoliko različitih problema, s različitim uzrocima i načinima rješavanja.

Uvoz ili domaći proizvod, to je izbor svakog trgovca posebno. Svaki za sebe odlučuje da li će ići s domaćim ili stranim proizvodom. Izbor dobavljača je sastavljen od nekoliko važnih faktora: tražena kvaliteta proizvoda (najčešće je ona niska), odnos cijena/kvaliteta, stabilnost dobavljača (sigurnost isporuke, stabilnost kvalitete..), raspored moći u odnosu s dobavljačem, projekcija buduće mogućnosti konkuriranja, osobni odnosi (like/dislike), slika drugih o našem odnosu s dobavljačem (da li je poželjan ili ne kao deklarirani dobavljač)...

Sigurno sam neke stvari ispustio, ali i iz ovoga se vidi kompleksnost izbora dobavljača. Postavlja se pitanje kako domaćeg proizvođača postaviti u bolju poziciju od uvoznog. Koji su to faktori od navedenih koji nose prevagu na stranu uvoza?

Čokolada

Once upon a time, there was a quiet little village in the French countryside, whose people believed in Tranquilité - Tranquility. If you lived in this village, you understood what was expected of you. You knew your place in the scheme of things. And if you happened to forget, someone would help remind you. In this village, if you saw something you weren't supposed to see, you learned to look the other way. If perchance your hopes had been disappointed, you learned never to ask for more. So through good times and bad, famine and feast, the villagers held fast to their traditions. Until, one winter day, a sly wind blew in from the North...

Uvodom svog dnevnika, gdje koristi primjer cijene čokolade kako bi govorio o visokoj cijeni rada u Hrvatskoj, Mrak mi je dao ideju jer me podsjetio na jedno nedavno otkriće.

Sentimentalno putovanje - brodovi i ljudi!

U mome kraju brodovi su ljudi
Oni plaču, smiju se i vole
U mome kraju brodovi su svečanost
I najdraže igračke nestašnih dječaka.

Hrvatski izvoznici i proizvođači u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru - neiskorišteni potencijali

Za ovaj segment gospodarstva, a to je proizvodnja/izvoz u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji koja je u stalnom padu ili se održava na životu skupim bankovnim kreditima, potrebno je što hitnije napraviti kratkoročnu strategiju oporavka i povezivanja svih u lancu koji imaju proizvodne kapacitete i mogu stvarati dodane vrijednosti u izvozu.
Da bi stvar bila jasnija, niže je pregled hrvatskih izvoznika i proizvođača u prehrambenom sektoru prema vrsti robe, odnosno razvrstanih prema carinskoj tarifi; podaci se mogu naći na stranicama HGK.
Informacije su nažalost ne ažurirane i kao takve ne upotrebljive za strane investitore, ali i za sve one koji se bave analizama i ispitivanjima tržišta.

SMS – hrvatska priča

Zašto se medijskim prostorom otvara poziv na linč uspješnog i skromnog poduzetnika koji je jedan od rijetkih ponudio poslovnu viziju razvoja hrvatskog brenda, ali i daleko više od toga, prepoznatljivost hrvatskih prehrambenih proizvoda na dalekim tržištima? 65mil kuna koje je SMS i njegov vlasnik Srđan Mladinić dobio od Podravke za kreditiranje proizvodnje nije veliki novac ako se imaju na umu inovacije i razvoj novih proizvoda, a koji su ponos hrvatskog izvoznog brenda, prvog nakon podravke, kraša i jane.
S Mladinićevom vizijom razvoja novih proizvoda i osvajanja novih tržišta bilo je upoznato ministarstvo gospodarstva, HGK, pa i sam predsjednik Mesić. Dali je ova izvučena afera samo obračun sa uspješnim i vrijednim poduzetnikom a u cilju akvizicije koju će iskoristiti netko treći, tek je za vidjeti.
Ulagali smo u znanje, razvoj i inovativnost. Bilo bi mi žao da propadne bilo koja hrvatska 'priča', jer nemamo mnogo inovativnih proizvoda, i puno je skuplje stvaranje novog branda, nego zadržavanje postojećeg zaključio je Srđan Mladinić.
http://www.ezadar.hr/clanak/srdan-mladinic-moguce-je-da-ostanem-bez-svega

Podignimo zidove, budimo svoji na svome

Pa dobro, zašto ne bismo zabranili taj uvoz? Jednostavno, stavimo specijalni, interventni, krizni porez na uvoznu robu od 100%. Nije nas briga za WTO, za sporazum s EU, sada je kriza, a kriza je iznad svih zakona.

Zašto ne?

Zašto da? Zato što, svi znaju, Hrvatska previše uvozi. Zato što, svi znaju, Hrvatska proizvodnja trpi.

Adam Smith i Ricardo su pisali o komparativnim prednostima i efikasnosti specijalizacije, ali nijedna zemlja, osim eventualno supermalih država tipa San Marino, se nije specijalizirala. Svi proizvode sve. Kako izgleda, na kraju će Kina proizvoditi sve, a ostali će kupovati...

Zašto proizvoditi goveda u Hrvatskoj, kad to u Argentini na njihovim prostranstvima naprave za djelić cijene? Zato što ćemo u suprotnom morati platiti i govedo i socijalnu pomoć onom tko je ostao bez posla jer se zatvorila farma goveda u Hrvatskoj — kaže jedna teorija.

Broj svih brojeva

U Hrvatskoj postoji jedan broj svih brojeva: ispisan je na mnogim mjestima po gradu, obično kao "kupujemo 7.30 prodajemo 7.40" ili slično. Nalazi se u svim novinama, na brojnim internetskim portalima. Radi se naravno o tečaju kune prema euru.

Sama pojava tog broja ukazuje da postoji neka sudbonosna veza između kune i eura, između Hrvatske i EU. Što mislite, ima li u SAD mjenjačnica po ulicama, kupuju li tamo ljudi masovno eure i prodaju ih. Naravno, ne. SAD je velika ekonomija, a Hrvatska mala. Ne znam mogu li jače podcrtati tu razliku, mi ne kreiramo ponudu koja utječe na cijene na svjetskom tržištu, oni da.

Pratim tečaj marke, a kasnije eura otkad se sjećam. Uvijek je taj broj bio sudbonosan na neki meni neshvatljiv način dok sam bio dijete. Niti kasnije nisam sve shvaćao. I sada ne shvaćam sve. Vodio sam evidenciju tečaja, ali sam je negdje zagubio. Srećom, dobri ljudi u HNB su stavili na Internet dugogodišnje mjesečne prosjeke, kojima sam ja dodao par najnovijih datuma:

O zelenoj salati

Hrvatski san je oduvijek bio refleksija života sa filmskog platna, holivudskih zvijezda ili eventualno kakve evropske kraljevske obitelji.
Uvoznički lobiji osvanuli su s početkom stvaranja hrvatske države kada su fantomske tvrtke dobivale nevjerojatne ugovore za opskrbu vojske i većih državnih potrošača u hrani, piću i cigaretama, a automobila po potrebi i osobnim željama. Iz tog razdoblja potječu naši veliki i uspješni poduzetnici poznati u zemlji i inozemstvu. Neki su i danas toliko traženi da je za njima raspisana međunarodna tjeralica. No, to sada više nije bitno. Njihov zajednički nazivnik je ratno profiterstvo i siva ekonomija djeljivo s mnoštvom nula. Ne važno je također dali su bili ili još uvijek jesu visoko pozicionirani političari ili vozači na četiri kotača, jer neki od njih danas lete, i time su ostvarili hrvatski san.

Sjećate li se Hrvatske izvozne ofenzive?

Ja je se sjećam jedva. Imam osjećaj kao da je to bilo nešto od prije 50 godina. Gotovo sam je već počeo brkati s 4. neprijateljskom ofenzivom. Tko zna, možda ćemo za 50 godina i o Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi slušati kao o nečemu junačkom i herojskom, nečemu što je preokrenulo smjer okretanja kotača povijesti. A sve na temelju genijalne strategije maršala Polančeca i hrabrih hadezeovaca oboljelih od tifusa koji su junački probijali obruč. Kad bi još u cijelu priču ubacili i kakav most (onaj Pelješki bi bio idealan), vječnost ofenzive je zajamčena. Dala bi se tu i snimiti kakva dobra koprodukcija koja bi kandidirala za Oscara, s Georgom Cloonyjem u ulozi Polančeca. Ili bi Liam Neeson bio bolje rješenje?

Obzirom kako je zamišljena, Hrvatska izvozna ofenziva (u nastavku: HIO) bi zaista mogla tako i završiti. Bijegom hrvatskog izvoza od nadmoćnog neprijatelja (europskog tržišta) u istočnu Hercegovinu, pa u istočnu Bosnu i Sandžak, čekajući neka bolja izvozna vremena.

HDZ-EKONOMIJA

Novi dnevnici

  1. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 4
  2. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 22
  3. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  4. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  5. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 107
  6. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 132
  7. UZROCI ANTISEMITIZMA (antižidovstva, antijudaizma) od Ljubo Ruben Weiss komentara 205
  8. Od Judeje do Palestine od Kvarner komentara 29
  9. papirNovčanice kada ne vrijede? od aluzija komentara 1
  10. radnici danas izgubili pravo na prigovaranje od aluzija komentara 0
  11. Iman al Obeidi - simbol uništenja Libije ... ! od Busola komentara 9
  12. Zašto je propala demokracija (socijalizam) od gale komentara 35
  13. Laka Vam hrvatska zemlja! od JPeratovic komentara 10
  14. Hrvatska ipak gubi identitet od aluzija komentara 0
  15. Aktivisti i inženjeri, vizije i politike, narod i kapital od Zoran Oštrić komentara 44
  16. kontinuitet države Židova, a zašto je konfliktan? od aluzija komentara 23
  17. Prastara povijest Bliskog istoka od Kvarner komentara 13
  18. Od Izraela do Judeje od Kvarner komentara 16
  19. Gaza i Izrael - budućnost od shiky komentara 73
  20. Napokon slobodan ! od Busola komentara 5
  21. Židovi grade spomenik Hitleru od aluzija komentara 16
  22. Otvoreno pismo Tami Rudan - još neke napomene od Ljubo Ruben Weiss komentara 28
  23. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 111
  24. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  25. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 37

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • obaladaleka

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 17

Novi korisnici

  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war
  • data miner