Tagovi

Putevi i stranputice: Dvije godine mandata Kolinde Grabar Kitarović

Dvije su godine njezina mandata sasvim dovoljne za ocijeniti što smo dobili, a što izgubili izborom Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu države. Puno se toga zbivalo ne samo na našoj, već i na međunarodnoj političkoj sceni pa su glavni akteri imali pregršt prilika za pokazati nam što znaju i umiju. Dakako, i ono što ne znaju, odnosno nisu u stanju napraviti.

Kad se pojavila kao kandidatkinja za formalno najvišu funkciju u zemlji, mnogi smo pozdravili to što bi Hrvatska prvi put, ako ju građani izaberu, mogla dobiti ženu na čelu države. I to što je pored fakulteta obrazovana na diplomatskoj akademiji, kao i njezinu dugogodišnju službu u ministarstvu vanjskih poslova, ambasadorskoj funkciji u SAD-u i upravi NATO saveza. Kampanjom je posvjedočila kako i sama igra upravo na tu kartu, odnosno da je njen životopis najveće jamstvo za to da bi funkciju predsjednice države mogla obnašati i bolje od svog protukandidata. No ono što se činilo kao njezina najveća prednost, kako to često biva, pretvorilo se u ove dvije godine u isto toliko veliki fijasko.

„Nikada nismo inzistirali na foteljama“ – može li Petrov s tom pričom na izbore mirno?

Ako ćemo po ičemu pamtiti vladu HDZ-a i MOST-a, osim naravno po tome što je prva u povijesti samostalne hrvatske države kojoj je izglasano nepovjerenje, onda je to, nema nikakve dvojbe, dugotrajni proces njenog formiranja u kome se vodila nesmiljena borba za fotelje. Sva mjesta u vlasti zbog nemogućnosti dogovora o tome tko će zauzeti koju poziciju nisu čak stigli ni popuniti prije nego je vlada okončala svoj kratki vijek. Usprkos tome, kampanju za prijevremene izbore Božo Petrov započinje starom pričom, istom koja je prošli put upalila i uvjerila dobar dio građana da je MOST-u isključivo do reformi, a ne do fotelja. Izgleda kako Petrov i njegov izborni stožer stvarno vjeruju da će opet na isti način moći doći u poziciju jezičca na vagi i prilike da kao prošli put odlučuju o tome tko može, a tko ne može zauzeti poziciju u vlasti, ali je pitanje neće li se birači ipak sjetiti refrena koji se i onom tko samo rubno prati politička zbivanja morao urezati u pamćenje.

Hoće li središnja tema prijevremenih izbora biti Zoran Milanović ili gospodarski rezultati i reforme?

Središnja figura prijevremenih parlamentarnih izbora ili, bolje je reći, glavna tema oko koje će se lomiti koplja ne samo nositelja izbornih lista nego i javnosti, mogao bi biti, barem prema onome što dolazi iz tabora Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista – nitko drugi doli Zoran Milanović. Ali ne kao predsjednik najveće oporbene stranke koja bi, izgledno je, od jeseni ponovno mogla doći na vlast ili zbog toga što ta stranka u svom programu nudi nešto sporno i po građane loše, nego kao osoba koju se pod svaku cijenu treba spriječiti da opet postane premijer. Povoda za takav zaključak je više.

Kao prvo, HDZ je već nakon ostavke Tomislava Karamarka rekao da će iznjedriti kandidata koji će stranci donijeti pobjedu i spriječiti tako da se SDP i omrznuti im njegov predsjednik vrate na vlast. Nešto ekstremniji HSP AS je neuvijeno nudeći HDZ-u nastavak partnerstva istu poruku poslao kroz apel da se izborom novog lidera vodeće stranke Domoljubne koalicije ne dozvoli povratak komunista na vlast. Govoreći o kandidatu koji će, sve je vjerojatnije, naslijediti Tomislava Karamarka, HDZ-ovi prvaci su u više navrata isticali kako se Andrej Plenković itekako ne samo može nositi sa Zoranom Milanovićem, već ga i s lakoćom pobijediti. I doista, takav kakav je, diplomatski uglađen i elokventan, HDZ-ov se europski parlamentarac uistinu može nadmetati u svakoj političkoj disciplini s Milanovićem. Jednako su obrazovani, prošli su diplomatska usavršavanja i imaju solidno međunarodno iskustvo, a obojici je jednako odbojna i strana rigidna desnica. Osim toga, obojica zazivaju izravna javna sučeljavanja kako bi dokazali superiornost nad suparnikom.

Hoće li biti manjinska i koliko će trajati nova hrvatska vlada?

Bez obzira na to tko će pobijediti na izborima, neće mu biti lako sastaviti vladu. Apsolutnu većinu na izborima, usprkos izjavama koje plasiraju u javnost, neće osvojiti ni Karamarko ni Milanović. Biračko tijelo je tako podijeljeno da svaki od njih može dobiti otprilike trećinu glasova, a ostatak će pobrati tzv. treće opcije i oni koji neće prijeći izborni prag. Neki od tih trećih su već izjavili kako neće s jednim ili s drugim, a da od onoga s kojim možda hoće, neki očekuju da ispuni njihova izborna obećanja. Koliko je realno očekivati da će bilo jedna bilo druga velika koalicija pristati na njihove uvjete, možemo si misliti. Ima i onih koji će vjerojatno osvojiti saborske mandate, ali unaprijed rezolutno otklanjaju svaku mogućnost ulaska u koaliciju s pobjednikom izbora. Zbog toga bi se moglo dogoditi da Hrvatska po prvi put odmah nakon izbora dobije manjinsku vladu.

Dvije Hrvatske u ringu: ako nema kruha, barem ima igara!

Mjesec i pol nakon drugog kruga predsjedničkih izbora i tjedan dana nakon inauguracije nove predsjednice, možemo konstatirati: glavna činjenica izbora nije bila neočekivana uspješnost Ivana Sinčića u prvom krugu, nego činjenica, da je u drugom krugu izašlo 400.000 ljudi više, nego u prvom (vidi: Neke zanimljive brojke uz drugi krug izbora). To je naime dodatno pokazalo, da su politička zbivanja u Hrvatskoj i dalje fokusirane na bitku dvije vladajuće snage, te da je većina građana time zadovoljna i baš to i želi.


Politički duopol od 2000.

disident Kujundžić režirao izbore

DISIDENT KUJUNDŽIĆ
nije slučajni naslov,

biranje predsjednika RH
<> otkrilo je,
<> kako se lako može srušiti reIzbor predsjednika,
<> nakon pet godina njegova predsjednikovanja,

nije tajna,
bez novaca nema kandidiranja za predsjednika,

ONI s novcima
NE žele izgubiti svoj novac za NE uspješna kandidata,

ONI s novcima
<> platili su funkcioniranje (bezBroj) stolova,
<> na kojima su 10 i više tisuća birača svojim potpisom,
<> legalizirali 4 kandidature 4 Hrvata,
<> koji smiju i mogu biti predsjednici RH,

nije tajna,
<> političarske stranke mudro i vješto proizvode svoje (spavače) otpadnike,
<> disidente za velika političarska osvajanja u korist stranke,

u predIzbornoj kampanji za izbor predsjednika RH
Hrvati su gledali, mnogi su opazili,

<> kako se lako može srušiti reIzbor predsjednika,
<> nakon pet godina njegova predsjednikovanja,

disident Kujundžić
odvratno uspješno je kirurški sjeckao ugled Josipovića,

<> gle, pa taj Josipović nije svetac,
<> možda je lopov?
<> sebe je debljao, nas je mršavio,
<> korist od Josipovića sirotinja nije imala,
<> možda je NE znalica za predsjednika RH?

disident Kujundžić

Od sofisticirane diplomatkinje do političarke balkanskoga tipa, i natrag

Početak službenog dijela predizborne kampanje nije donio previše iznenađenja. U njih možemo ubrojati jedino pojavu kandidata na kojeg nitko nije računao do početka prikupljanja potpisa, mladog Ivana Sinčića, ali je on toliko neozbiljan i bez izgleda da se niti ne isplati posebno baviti njime. Druga dvojica su ostali u okvirima već viđenog, odnosno najavljivanog, pa i za njih ovaj put vrijedi isto.

Zbog financijskih problema koji potresaju njezinu stranku, Kolinda Grabar Kitarović je bila prinuđena organizirati donatorske večere i to je, zapravo, jedina prava novost u kampanji. Ivo Josipović nema takvih briga, njega u najvećoj mjeri financiraju stranke koje ga podržavaju, dok se Milan Kujundžić i kandidat Živog zida Sinčić „pružaju“ onoliko koliko im je dug za ovakve prilike vrlo tanak financijski pokrivač. Kampanja njih dvojice je zato skromna, gotovo „one man show“, kakvi će im gotovo sigurno biti i rezultati nakon prvog kruga izbora. Na strateškom planu također nema iznenađenja, osim, opet, kod HDZ-ove kandidatkinje. Pokazalo se, naime, da ono iz neslužbenog dijela kampanje, što je dio analitičara tumačio kao gafove, nije nespretnost ili greška, već da se radi o pomno smišljenim potezima. Odnosno, kako je riječ o stvarnoj namjeri Kolindinog stožera da ju prikažu sasvim drukčijom osobom od one kakva je HDZ-ova kandidatkinja u stvarnosti.

Novi dnevnici

  1. Godina boli od otpisani komentara 3
  2. Plenković nastavlja izgubljenu Arbitražu s MOL-om, da bi krivnju za 5 milijardi kuna gubitka svalio s MOST-a i B.Petrova na HDZ od ppetra komentara 24
  3. NAŠA MISIJA od petarbosni4 komentara 0
  4. ŠEFovi reformiraju Republiku Hrvatsku od aluzija komentara 2
  5. Hrvatski nacionalni interes i kako ga steći od Feniks komentara 32
  6. Vrh HDZ-a onemogućava HDZ-u preuzimanje vlasti od ppetra komentara 3
  7. Može li Trump doživjeti i preživjeti inauguraciju od sjenka komentara 15
  8. Kao i hrvatsku državu, INU je prodala detuđmanizacija od MKn komentara 15
  9. Putevi i stranputice: Dvije godine mandata Kolinde Grabar Kitarović od sm komentara 6
  10. Fašizacija hrvatskog društva nesmetano napreduje od Feniks komentara 12
  11. Svemir je integralni organizam; uključuje i Kolindu od bube komentara 6
  12. Leakovina - Autodanuncijada - Nije li ljevica preživjela dovoljan broj 'Markovina'? od doza komentara 4
  13. iskustvo proizvodi vrijednost preživljavanja od aluzija komentara 0
  14. Božo Petrov i MOST napravili su 250 puta veću štetu RH, nego Hanžeković svojim ovrhama i spinovima od ppetra komentara 22
  15. Stop formatiranju diskova od robot komentara 13
  16. čovjek (SLUGA) MORA biti pokoran i poslušan čovjeku (ŠEF) od aluzija komentara 0
  17. dama s hermelinom i još 86 000 umjetnina od indian komentara 7
  18. Šteta od preko 5 milijardi kn građanima RH, traži ostavku Bože Petrova i hitnu akciju DORH-a od ppetra komentara 14
  19. Je li 2016. za Hrvatsku prijelomna godina? od vkrsnik komentara 11
  20. Politika Donalda Trumpa: ako su znanstvene činjenice suprutne mojoj politici, treba ukinuti znanost od Zoran Oštrić komentara 23
  21. O bankrotu ljevice u doba globalizacije od Zoran Oštrić komentara 4
  22. Međunarodni kazneni sud od Zlatno doba kap... komentara 1
  23. Veleizdaja Ustavnog suda RH od sjenka komentara 11
  24. Igra Plenkovića i Petrova, MOST-a i HDZ-a, odigrana na Badnjak, vulgarna je kao gluma Frljićevih glumica s državnom zastavom od ppetra komentara 5
  25. Izgubljena arbitraža: Upravljačka prava u INA-i nije predao Sanader, nego hrvatska vlada od sm komentara 49

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • indian
  • Skviki
  • Zlatno doba kap...

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 38

Novi korisnici

  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199
  • Puležan