pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Danas se održavaju parlamentarni izbori u Španjolskoj. Dvije velike stranke – socijalisti i konzervativci – vode mrtvu trku (socijalisti su u maloj prednosti) u kojoj dominiraju tri glavne teme: pitanje prekomjerne imigracije, separatistički terorizam te obračun tradicionalnih i modernih vrijednosti u španjolskom društvu. Ovaj dnevnik posvećen je ovoj posljednoj temi.

Kardinal Antonio Maria Rouco Vareal madridski je nadbiskup i jedan od moćnika u katoličkoj Španjolskoj. On je taj koji obavlja crkvene ceremonije za kraljevsku familiju, on je dočekivao pokojnog Papu Ivana Pavla II koji ga je primio u kardinalski red, on je dobar prijatelj sa sadašnjim Papom Benediktom XVI čiji je izbor podržao.

Na dan 8 siječnja 1642 godine umro je Galileo Galilei (1564 - 1642) veliki znanstvenik koji je ostao zapamćen po poznatim riječima „Eppur si muove“ tj. „ipak se kreće“ (koje je prkosno promrmljao pritisnut od inkvizicije da povuče svoju kopernikansku orijentaciju). Bio je pošteđen spaljivanja, ali mu je djelo stavljeno na „Index librorum prohibitorum“ gdje je ostalo sve do 1741 godine, kad ga je uistinu „pomilovao“ tek Papa Ivan Pavao II.

Prethodnik mu Nikola Kopernik (1473. – 1543) je u Nürnbergu 1543. godine obznanio djelo „De revolutionibus orbium coelestium“, lukavo, tek neposredno pred smrt, pa mu inkvizicija nije mogla nauditi, ali mu je djelo ostalo na „Indeks“-u sve do 1822 godine.

Uoči dolaska pape Benedikta XVI. u Tursku provedene su opsežne mjere osiguranja, a jedan od presedana jest da će gostujući papa i pet kardinala nositi pancirke, dok će papinu sjenu činiti 25 specijalno obučenih turskih specijalaca. No, već mjesec dana prije dolaska pape u Turskoj je izdana knjiha autora Yucela Kaye “Zavjera protiv pape” s podnaslovom “Tko će ubiti Benedikta XVI. u Istanbulu?”.

“Tko će ubiti Benedikta XVI. u Istanbulu?”

Iako je svjetski trend ekspresno napisati intrigantnu knjigu o trenutno aktualnim događajima, tim više što takve intrige najviše privlače čitateljsku publiku i stoga donose ogromnu dobit izdavačima, fenomenu popularnosti knjige “Zavjera protiv pape” doprinio je ne samo papa svojim izjavama, već i svjetska popularnost jedne druge knjige, već toliko spominjanog “Da Vincijeva koda”, koji je ne tako davno širom otvorio vrata novom valu napada na katoličku crkvu. Zajedničko “Zavjeri protiv pape” i “Da Vincijevu kodu” jest uloga konzervativne organizacije Opus Dei čija je vlastoručno preuzeta zadaća očuvanje tradicije katoličke crkve pod svaku cijenu. U knjizi papa odlazi u Tursku kako bi razriješio stoljećima staru shizmu s pravoslavnom crkvom kako bi se postavila platforma za zajedničko širenje kršćanstva na Bliskom Istoku. No, tradicijom okovanoj organizaciji Opus Dei takav ekumenski potez nikako ne odgovara i stoga im se logičnim nameće rješenje u kojem će sačuvati tradiciju katoličke crkve makar i pod cijenu eliminacije njenog poglavara. Druga skupina koja nalazi interes u ubojstvu pape jest P-2 masonska loža, to jest masoni, kojima je u interesu izbor novog pape koji bi im omogućio pristup bogatstvu Vatikana. Još jedna interesna strana u cijeloj priči jest i tradicionalno preuveličavana uloga američkih obavještajnih službi, kojima bi ubojstvo pape bilo dobra podloga za napad na Iran. Na ovitku knjige, međutim, nevezano uz samu fabulu knjige nalazi se ilustracija pape Benedikta XVI. kako stoji pred zapaljenim križem, dok ga bradati naoružani napadač drži na nišanu. U knjizi, inače, papa preživljava teroristički napad bombom, koji je izveden tako da izgleda kao da se radi o klasičnom islamističkom terorizmu dirigiranom iz Teherana.