Tagovi

Kome se obraća Hrvatska turistička zajednica?

Ovogodišnja oglasna kampanja HTZ-a kojom se domaće i strane turiste poziva na Jadran bila je tema rasprava u javnosti i na pollitici zbog jedne stražnjice. Mene ta afera nije niti najmanje uzbudila. Međutim, ta afera je zapravo, kako to obično biva, prekrila puno važnija pitanja.
To puno važnije pitanje jest zapravo smislenost trošenja javnog novca (i onaj dio novca koji dolazi iz turističke zajednice je također dijelom javni novac) u toj oglasnoj kampanji. Ovdje neću ulaziti u ukupnu kampanju koja se provodi na stranim tržištima nego samo u onaj njezin dio koji je namijenjen domaćoj javnosti, s obzirom da imam nešto više informacija o tome. Pri tome prije svega mislim na onaj spot u kojem se nabraja broj sunčanih dana, broj otoka itd.

Mediteran kakav je nekad bio - na Lošinjski način

Ljeto je, pa je i red da se piše o tome prikladnim temama. Pogotovo što su najbolji oni dnevnici koji proizlaze iz izravnog iskustva.
Dakle, ljetujem s djevojkom u Malom Lošinju, ili bolje rečeno na Cresu i Lošinju, pošto smo dosta mobilni i skoro svaki dan provodimo na drugom mjestu (uvali). Ovo nam je prvi posjet tim otocima. Odlučili smo obići i te najznačajnije otoke Sjevernog Jadrana nakon što smo posljednjih godina obišli veliku većinu južnijih hrvatskih otoka. Otoke biramo primarno stoga što volimo ljetovanje u što autentičnijem ambijentu i što dalje od masovnog turizma.
Prvi dojam kojeg smo dobili o Cresu i Lošinju (njih valja promatrati kao jedan otok jer to geografski i jesu - odvojeni su uskim umjetnim kanalom) bio je izrazito pozitivan - pregršt prekrasnih uvala i plaža. Mjesta za ugodno kupanje. Oboje uživamo u dobrom kupanju i to nam je dosta važno. Volimo što prirodnije plaže, sa što manje ljudi, ali opet ne potpuno divlje. Čak i neke hotelske plaže su minimalno uređene te nisu prepune jer su velike, pa svatko može naći svoj prostor mira i intimnosti (primjerice ona u Sunčanoj uvali). More je svugdje čisto i prekrasno bistro. I taj prvi dojam i nakon tjedan dana još uvijek traje.
No, potpuno smo se razočarali u gastronomsku ponudu. Niti nakon tjedan dana potrage i niza pokušaja i pogrešaka još nismo naišli na restoran ili konobu koja bi na nas ostavila dojam. Tražimo točno to - mjesto koje će ostaviti dojam autentičnom hranom. Obišli smo skoro sve konobe za koje smo našli preporuku na internetu po forumima, ali svugdje smo nailazili na čistu konvencionalnu prehranu. Nigdje nema ništa što bi bilo drugačije i autentično. Sve što su nam ponudili i što smo jeli možete jesti bilo gdje u Hrvatskoj i Svijetu.
Navest ću samo nekoliko bisera:
- U jednom restoranu u Velom Lošinju su nam s ovčjim sirom za predjelo servirali kisele krastavce!? A niti jedne masline!
- U istom tom restoranu su nam donijeli špagete sa škampima koje su začinjene Vegetom!?
- U jednom baru su nam kao vino na čaše ponudili makedonski Vranac!? Kao da se na otoku ne pravi neko domaće vino.
- Nigdje, ama baš nigdje nam na stol nisu prvo donijeli maslinovo ulje, nego uvijek obično, pa maslinovo tek na zahtjev.
- Svugdje služe obični bijeli kruh.
- Većina restorana nema neki specijalitet kuće. U jednom smo naručili rižoto koji je kao specijalitet kuće - trebao je to biti rižoto, a zapravo je bila riža na maslacu s dodatcima komadića tikvice i repova kozica.
I tako je po cijelom otoku (mislim na oba, i Cres i Lošinj).

Pa kaže "Hajmo!"

Razmišljam nešto posljednjih dana, kako je nova turistička kampanja za ljetovanje u Hrvatskoj - Tako lijepa, a tako blizu, očito ruganje na djelu.. Mazni glas u pozadinu šapće: plavo, toplo, vruće, ljeto pa glasni HAJMO! i samo što nisam svisnula od nacionalnog ponosa. Pa poletimo zajedno u avanturu života, popnimo se na vrhunce sezone u domaćem raspoloženju, a di nam je lipše nego na našem moru?
Stručni termin za ovakvu kampanju jest "prelijevanje iz šupljeg u prazno". Naime, Lijepa naša je preskupa mala zemljica i dobro će oderat po mentalitetu ionako rasipnog Hrvata koji živi iznad svojih mogućnosti.
E onda će se on fino opet zadužiti da bi mogao preživjeti jesen i mrzlu zimu. Pa će biti nesretan, jadan i čemeran jer će mu zbog recesije posao visiti o koncu i neće znati odakle namaknuti novac za dug od ljetovanja. A uopće nije mislio ići. Ali tako naša i tako blizu hipnotizirajući mu je spakirala kovčege i uputila ga na Jadran. Hrvatsku obalu. Naš Jadran i našu hrvatsku obalu, jer, tako je blizu...

Neovisno, a državno?

U Hrvatskoj postoje neke pojave koje možda postoje u drugim zemljama, ali koje ipak meni, kao laiku i naivnom čovjeku, nisu baš oličenje racionalnosti, a još manje pravičnosti.

Mislim na različite organizacije kojima je država dala posebna prava i moći, kojima više-manje upravlja, a zapravo legalno nisu dio države. Ili možda jesu? Najčešće se radi o tijelima koja su posve paralelna ministarstvima. Iskreno, nikad mi nije bilo jasno zašto postoje te organizacije pored ministarstava. Konačno, ministarstva plaćaju svi građani da rade neki posao, a onda postoje i organizacije koje se bave otprilike istim poslom, a financiraju se pomoću države ili pomoću kvazi-poreza. Evo nekih od njih:

Hrvatska turistička zajednica — nju je osnovala država, a na čelu je ministar turizma. Plan rada donosi Sabor, a sjedište je tamo gdje je i ministarstvo — u Zagrebu (očekivao bih u Dubrovniku, ali...) ostvaruje prihode iz sljedećih izvora: boravišne pristojbe, članarine, državnog proračuna i ostalih izvora" Budući da se oni bave turizmom, da se ministarstvo isto bavi turizmom, mnogo ljudi se bavi turizmom...

Turizam i punjenje državnog budžeta

Predstojeća turistička sezona biti će element odluke hoće li se Hrvatska ekonomski raspasti na proste ekonomske faktore, ili će nekako preživjeti godinu ona i njezini građani. Pa ipak se problemi turističke politike svode se na PR-ovsko navijanje i potpuno neutemeljene procjene nesposobnog ministra. Turizam prožima sve ekonomske djelove hrvatskog društva. Neke segmente vrlo direktno, ali sve ostale segmente jednako intenzivno, ali indirektno. Hrvatski vinari, stočari, poljoprivrednici, ribari plasiraju svoje proizvode kroz turizam, drvna industrija radi na opremanju hotela i apartmana, građevinski sektor gradi turističke objekte, ulaganja u infrastrukturu tipa autocesta su bila u funkciji turizma... Ali isto tako o rezultatima turističke sezone i novcu koji će svi oni zaraditi od sezone ovise svi ostali. Ukoliko je sezona bila dobra ljudi će nastaviti plaćati svoje kredite, leasinge, životna osiguranja, skijaške aranžmane, kupovati nove stanove, namještaj, investirati... Ukoliko ostanu bez novca od turizma sve to isto tako dolazi pod upitnik.

Štetočine!

Počeo sam komentar na komentar leddevet (a na moj tekst o anomalijama u turističkim pretvorbama ”Déjà vue: LRH ili već mnogo puta odgledana supunica!?” , ali je teško objasniti što se zaista događa u malo riječi. Naime leddevet je signalizirao jednu pojavu koja je ove godine bojim se postala masovna – a to je kako jedno uspješno turitičko poduzeće (lošinjska Jadranka) se u jednoj godini od stabilne poslovne uspješnice pretvara u poslovnog gubitnika (nadajmo se privremenog). Zato se po običaju moj komentar pretvorio opet u samostalan post (ali s dobrim namjerama da podrobnije objansim što nam se možda događa, a to što nam se događa da nije nimalo naivno).

Slovenci bojkotiraju ljetovanje u Hrvatskoj

Obljubiš da letos ne greš na dopust na Hrvaško ili na hrvatskom obećaješ da nećeš ići na odmor u Hrvatsku je naslov slovenske web stranice koja poziva svoje sunarodnjake da ne idu u Hrvatsku. Netko je kupio domenu http://www.hrvaska.biz/ i na njoj prikuplja potpise za bojkot hrvatskog turizma. Između ostalog se navodi da se Hrvati ne trude pričati slovenski, da na granici nema pozdrava dobrodošlice na slovenskom jeziku i da su cijene svaki put povećane. Vlasnik domene tvrdi i kako Hrvati kao najbrojnije goste spominju samo Nijemce, Austrijance i Talijane, ali ne i drage nam susjede.

Novi dnevnici

  1. Hrvatska danas - neonacionalizam protiv neoliberalizma... lažni rat dok se sprema pljačka... od Busola komentara 0
  2. Hrvatska u psihijatrijskoj čekaonici od sjenka komentara 0
  3. Zlatko Waldheim od drvosjek komentara 22
  4. Hrvatska i nova energetska paradigma od čovjek iza gomile komentara 11
  5. mi prosimo od aluzija komentara 0
  6. Vesna Teršelić i strano obavještajno podzemlje odlučili – Lozančić ostaje ravnatelj SOA-e od Laganini komentara 4
  7. Politika XXXL od petarbosni4 komentara 5
  8. Slučaj Lozančić: Obična borba za premoć ili nešto puno ozbiljnije? od sm komentara 54
  9. Režimi su uzročnici siromaštva vlastitih građana ili Zašto ne živimo kao Kanađani od rodjen komentara 0
  10. Biti pluralist u svijetu neprofesionalnih medija od čovjek iza gomile komentara 19
  11. Kukuriku "kulturnjaci", NVO mafijaši i kriminalci od MKn komentara 46
  12. Začarani vrtuljak: Zašto Banac nije branio i pravo Dejana Jovića na stručno mišljenje? od sm komentara 71
  13. „Ovo danas je gora ustašija nego ona iz 1941.“ od Feniks komentara 79
  14. Neka „radnička prava“ su sredstva pljačke građana od rodjen komentara 16
  15. Tragom jedne odluke od marival komentara 19
  16. Antifašistička antimozgovna tragikomedija od MKn komentara 16
  17. Članovi biraju: Čeka li Karamarka smjena ili još jedan mandat na čelu stranke? od sm komentara 3
  18. Hasanbegovićeva epska borba sa parazitskim polusvijetom od Laganini komentara 131
  19. Jel' se od 2001. do danas išta promijenilo? od Feniks komentara 5
  20. Šta mi možda jedemo od Skviki komentara 0
  21. Četnikovanje zataškavanjem četništva i podmještanjem izmišljanog ustaštva od ppetra komentara 12
  22. Ne može to tako, pope od drvosjek komentara 34
  23. Epilog sage o Crnoji: Civilno društvo jedino izvuklo korist od sm komentara 19
  24. Presumpcija nevinosti za hrvatske branitelje ne vrijedi od MKn komentara 33
  25. Crnoja potpuno razotkriven / Hasanbegović također uhvaćen u klinču sa suprugom jednog nounara ljevičara od Laganini komentara 52

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 17

Novi korisnici

  • čovjek iza gomile
  • foringas
  • asdlhes
  • Relja Koprolcec
  • Belre