Tagovi

Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj

Sutra pred Višim pokrajinskim sudom u Muenchenu počinje suđenje bivšim pripadnicima jugoslavenske Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, umiješanih u ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1982. godine. To suđenje po svojem karakteru, ali i po tajmingu, imat će dalekosežne posljedice za političke odnose u Hrvatskoj, a prije svega za raščićavanje političkih odnosa naslijeđenih iz komunističke Jugoslavije. To suđenje imat će i značajne reperkusije za pravosuđe u samoj Njemačkoj. U doba „hladnog rata“ jugoslavenska tajna služba likvidirala je u Njemačkoj tridesetak hrvatskih političkih emigranata, da bi se tek sa slučajem Đureković pokrenuo pravosudni postupak. Njemačka javnost je uoči ovog suđenja televizijskim filmom „Ubojstvo u Titovo ime“ upoznata s stvarnim dimenzijama jugoslavenskih zločina na tlu Njemačke.

Preuzimanje odgovornosti iz svoje nadležnosti

Ustav i zakone tumači onaj tko ih je donio, u RH je to Hrvatski sabor, a Ustavni sud je tijelo koje ocjenjuje jel' neki propis, odnosno njegove odredbe u skladu s ustavom.

Dakle Ustavni sud ne može biti tumač ustava.

Po mojem sudu Ustavni sud nije taj koji odlučuje koja pitanja se mogu rješavati putem odlučivanja na referendumu, a koja su pitanja zabranjena jer ulaze u domenu civilizacijskih dosega ili ljudskih i građanskih prava.

Dakle po meni se Hrvatski sabor može obratiti ustavnom sudu s pitanjem ocjene ustavnosti Zakona o referendumu, ali ne s pitanjem koje spada u domenu tumačenje ustava.

Svojedobno se na isti način laprdalo o pitanju održavanja referenduma kojim se direktno u ustav, odnosno njegov normativni dio, unosi definicija pojma braka, premda je to pitanje koje se uređuje zakonima, a u postojećem zakonu takva odredba je već postojala.

Već tada je Hrvatski sabor trebao zabraniti održavanje takvog referenduma, koji vodi tome da se zakonske odredbe unose u ustav, neovisno o tome narušavaju li se pritom ljudska i građanska prava ili ne.

Hrvatska je „slavila“ i primila „čestitke“

Hrvati su 25. 06., „ozarenih lica prepunih radosti, veselja i ponosa“ tobože proslavili nešto, a što, to ni sami ne znaju.

Dan državnosti, uvjeravaju nas, ako bismo odluku o pokretanju rata, jer 25. 06. 1991. je Hrvatski sabor, shvativši da je „rat šansa koju ne smijmo propustiti“, donio odluku koja je značila pokretanje rata i ništa više.

Prvi su nam Dan državnosti „čestitali“ hrvatski nogometni reprezentativci svojom „briljantnom“ igrom protiv reprezentacije Meksika, potom je uslijedila „čestitka“ Financial Timesa u obliku analize, dijagnoze i prognoze svih naših „uspjeha“, tako da smo prema njihovim analitičarima čak preuzeli i primat od Grčke u „uspješnom“ provođenju reformi i jednako „uspješnom“ izlasku iz recesije.

Svjedoci vremena i sudionici događanja, a Kiro Gligorov i Milan Kučan su upravo to, tvrde da je usprkos sporazumu o zajedničkom nastupu u pravcu osamostaljenja Slovenije i Hrvatske, najavljujući odluku Skupštine Slovenije, Milan Kučan sugerirao Tuđmanu da Hrvatska s takvom odlukom pričeka i ne srlja, jer "nema čistu situaciju kakvu ima Slovenija".

Kao u komunizmu Nenad Stazić bi zabranjivao političke stranke

Da je nakon nepravomoćne presude u slučaju Fimi Medije izjavu kako bi HDZ trebalo zabraniti dao neki zastupnik SDP-a na nju se ne bi trebalo osvrtati. Međutim kako je Nenad Stazić potpredsjednik Sabora ta skandalozna izjava ne smije biti prešućena.

Sabor

Saborski zastupnici odlaze na «zasluženi» odmor. Opraštaju se od od 2013. domjencima u Saboru, kod Predsjednika RH, u strankama. Fali samo da složno zapjevaju « Ide mi, u životu ide mi ». Stoga malo podataka o tome koliko su radili, putovali, bili odsutni u ime kluba. Jer: Sabor je u cjelini ostvario svoju ustavnu zadaću, mišljenje je predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leka koje je iznio na konferenciji za novinare, na kojoj je rezimirao rad Sabora u ovoj godini. Doneseno je 308 zakona, no velik broj po hitnom postupku. Leko smatra da bi taj trend trebalo promijeniti.

Bando lažljiva

O državnom proračunu ništa novo ni u posljednjem izvršenju za prvih 6 mjeseci 2013.
Sve ide ustaljenim tokom. Prihodi sve manji, rashodi sve veći. Možemo očekivati sve češće priče vladajućih o teškom stanju, mogućnosti da nema za isplatu mirovina i plaća, a onda najavu "harača" kako su ga zvali u vrijeme J.Kosor.
Samo što će ga sada haračem nazivati zastupnici HDZ, dok će za vladajuće to biti neophodan potez odgovorne Vlade. Ili možda povećanje PDV-a. U niti jednom slučaju političari neće ni primirisati a kamoli kušati govna u koja su nas uvalili.

Brojke označuju: IZVORNI PLAN 2013./IZVRŠENJE 1.-6.2013./ INDEKS

PRIHODI POSLOVANJA 113.109.794.160/52.170.939.277,35 / 46,12
PRIH. OD PRODAJE
NEFINANC:IMOVINE 289.758.148 / 128.057.854,81 / 44,19
RASHODI POSLOVANJA 121.451.511.537/63.200.781.257,77/ 52,04
RASHODI ZA NABAVU
NEFINANC.INOVINE 2.194.966.274 / 530.501.667,84 / 24,15
RAZL-VIŠAK/MANJAK -10.246.925.503/-11.432.285.793,45/111,57

Rashodi za zaposlene-2012 ( obrazloženje Vlade )

Jednom direktor, uvijek direktor I

Pišući o tim bogomdanim direktorima koje je na pozicije kao „provjereni“ kadar dovodila politika, s naglaskom na Gorana Radmana, kad sam očekivao normalnu ljudsku reakciju, njegovu ostavku, nisam, misleći da nema smisla mamuzati mrtvog konja, napravio neku dublju raščlambu.

No danas, poslije njegove konferencije za tisak, a zapravo nasrtaja na one koji su se drznuli pisati o svim svinjarijama glavnog ravnatelja HRT, neke stvari ipak treba reći ...
Ja osobno uvijek zazirem od ljudi koji pokušavaju popravljati svoje biografije izbacujući iz njih po potrebi i čitave dijelove vlastitih života ostavljajući u životopisima i višegodišnje „rupe“ ili bar nedoumice oko nekih elemenata koji su dotičnog vodili stepenicama uspjeha.

Tako je i kod Gorana Radmana brižno maskirana činjenica da se je isključivo radi toga što je bio „uzoran omladinac“ počeo penjeti na društvenoj skali preskačući po tri stepenice ...
Da nije bio omladinski rukovodilac nikad Radman ne bi vidio savjetničko mjesto u Predsjedništvu SRH, niti bi vidio HRT, odnosno tadašnju RTV Zagreb, a pogotovo mjesto direktora njene TV. On naprosto za te poslove nije bio ni sposoban ni kvalificiran, osim politički.

Dan državnosti – razlog za slavlje?

Eto i ovog 25. 06. proslavismo Dan državnosti, odnosno datum kad je Hrvatski sabor 25. 06. 1991. donio odluku da pokrene rat u Hrvatskoj, jer je za svakoga, tko je imao makar zrno soli u glavi, odluka o osamostaljenju bila baš to – objava rata.
Zašto objava rata?
Pa zato što je ta odluka bila u potpunoj suprotnosti s normativnim dijelom ustava SFRJ iz 1974. i ustavnom i zakonskom obavezom njene OS, JNA, da čuva teritorijalni integritet SFRJ.
Dakle „pretanka“ podloga za donošenje takve odluke bili su pravo na samoopredjeljenje do otcijepljenja iz preambule ustava, kao i pozivanje na rezultate konzultativnog referenduma, koji ionako nikoga ni na što nisu obavezivali, a da bi bila dovoljna za „razbijanje“ države čiju je cjelovitost štitio normativni dio ustava i obaveza njene OS.

Nekako mi je nevjerojatno da je to bilo jasno pokojnom Ivici Račanu i saborskim zastupnicima SDP-a, koji su prilikom davanja na glasanja odluke o osamostaljenju napustili sabornicu, jer nisu željeli sudjelovati u procesu objave rata, a da to nije bilo jasno Vladimiru Šeksu i drugim pravnim stručnjavcvima iz redova tada vladajuće „stranke opasnih namjera“.

Hrvatskoj nisu problem Srbi nego Jugoslaveni, a njihov centar je Zagreb

Napomena:
Evo teksta kojim će osobito biti oduševljeni drugovi Jugoslaveni na ovom portalu. Oni koji imaju slabije srce preporučam da ga jednostavno preskoče.

Jedan od najvećih paradoksa hrvatske politike u ova dva desetljeća postojanja Republike Hrvatske leži u činjenici da je politička elita još uvijek opterećena recidivima prošlosti posebice prošlog stoljeća kad je hrvatski narod proživio sedamdesetak godina pod nedemokratskim režimima jugoslavenskog eksperimenta, prvo pod monarhističkom a potom komunističkom diktaturom. U oba ta režima hrvatski je narod bio podjarmljen u prvom slučaju žandarskoj velikosrpskoj politici, a u drugom slučaju pod parolom tzv. „bratstva i jedinstva“ prikrivenoj prevlasti većinskog naroda u komunističkoj Hrvatskoj.

Pupovac nastavlja s velikosrpskom medijskom agresijom

Milorad Pupovac kao zastupnik u Hrvatskome saboru i predsjednik Srpskog narodnog vijeća nastavlja svoju velikosrpsku medijsku ofenzivu, naravno koristeći za to medije u Srbiji da bi prenio poruku hrvatskoj političkoj i široj javnosti. To u stvari nije ništa nova, jer se on kao samozvani zastupnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj već deklarirao kao otvoreni zagovornik nove velikosrpske politike predstavljene Memorandumom 2 Srpske akademije nauka i umetnosti. Prilikom analiziranja Pupovčevih istupa uvijek je važno istaknuti da je on „samozvani zastupnik srpske manjine u Hrvatskoj“, jer je za njega na posljednjim saborskim izborima glasovalo samo 7,9 od ukupno upisanih birača na listi Srpske nacionalne manjine. Nažalost, hrvatska podložnička politička elita, bilo ona u SDP, ali i u HDZ-u omogućila je Pupovcu medijsku eksponažu kao da zastupa 79 posto pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj, a u tom se posebno ističu vodeći mediji, počevši s HRT-a, preko „Jutarnjeg lista“ i „Večernjeg lista“ koji nikad nisu doveli u pitanje legitimitet „samozvanog predstavnika srpske nacionalne manjine“ u Hrvatskoj.

Novi dnevnici

  1. Bandić i "Bandići" od bosancero komentara 2
  2. Prijevremeni izbori za gradonačelnika u Zagrebu? od Zoran Oštrić komentara 13
  3. KURDI, žrtvovan narod? od Ljubo Ruben Weiss komentara 13
  4. Argumenati ZA i PROTIV preferencijalnog glasovanja od DEMOS komentara 13
  5. Pa promijenimo konačno taj ustav, … III od Feniks komentara 55
  6. Referendum kao odraz od lunoprof komentara 14
  7. SDP dopušta HDZ-u osvajanje RH od aluzija komentara 0
  8. Nakon posjeta Putina Hrvatska treba revidirati politiku prema Srbiji od vkrsnik komentara 59
  9. Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj od vkrsnik komentara 56
  10. živim okružen surogatima od aluzija komentara 0
  11. Kome će se prikloniti Srbija? od Weteran komentara 49
  12. Između dva referenduma od Zoran Oštrić komentara 35
  13. HNS i privatizacija autocesta od Weteran komentara 25
  14. Dolazi li nova zapadna ekonomska kriza ...? od Busola komentara 7
  15. Pet socijalističkih mitova od Tko je John Galt komentara 53
  16. Politika NE normalno prestvara u normalno (osvježeno) od aluzija komentara 0
  17. "Bezukus" - zadnja faza postmoderne od lunoprof komentara 111
  18. Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza? od bet komentara 58
  19. Zakoni, zakoni jeftino dam samo da prodam. od bosancero komentara 1
  20. Matematika 101 od Tko je John Galt komentara 24
  21. I poslije dr. Dejana Jovića, dr. Dejan Jović od vkrsnik komentara 17
  22. EBOLA! Iako je Hrvatska u Europi, Europa nije u njoj! od ppetra komentara 235
  23. Bajka o dampingu od katkapital komentara 32
  24. Naopako sastavljeni? od Weteran komentara 36
  25. Suđenje Perkoviću i Mustaču je i suđenje hrvatskoj političkoj eliti od vkrsnik komentara 17

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Buddha
  • esperanza
  • janus
  • lignja
  • marival
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 34

Novi korisnici

  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH
  • narko