Tagovi

„Trg pravde“, a ne dvostruko bojanje tunela

http://www.vijesti.hr/vijest/www.24sata.hr/politika/investicija-od-16-mi...

Pravda je traženi proizvod u RH, i nakon „Nove pravde“ koju su izkonzumirali građani RH, stiže investicija od 1,6 milijardi kuna u proizvodnju najnovije pravde.
pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Nije to investicija poput dvostrukoga bojanja tunela, ili poput saniranja domaćih banaka za 80-tak milijardi kuna, kako bi se uspješno privatizirale za 5 milijardi kuna, niti je to prodaja HPB-a, ni CO, ni koncesija Hrvatskih autocesta, niti je to prodaja INE, već je to prava pravcata proizvodnja proizvoda za kojima hrvatsko tržište gladuje.

Ni „Nova pravda“ nije smanjila tu glad tržišta, pa tih 1,6 milijardi kuna predstavlja pravu sitnicu, posebno zato što je ta „investicija manje od 2 milijarde kuna potrebnih za Pelješki most“, a kojega još mora odobriti EU, kada ga ne odobravaju hrvatski političari željni gradnje "Pravdograda".

„Pravda-kako to gordo zvuči“!

I naš glavni grad imat će Trg pravde!

Pij na veresiju- Hrvatske autoceste u koncesiju

Znao je on(konj) stati gdje je naučio stati-pred gostionicom.
Stari (ne konj) je volio popiti nakon posla i svaki puta u gostionicu. Nikada nije bilo dovoljno novca za potrebe suše u duši za voljenom ženom koja je nakon porođaja prerano išla čuvati ovce, pokisla (kao ono u „Brezi“), i ostavila za sobom dvije djevojčice. Starija oko dvije godine, a mlađa eto, od mjesec dana.
Oženio se on, i doveo njihovu „tetu“. Nije bila loša žena, a s njime se dobro slagala. Puno su radili.

Može se više popiti nego li zaraditi, a konj bi ionako stao pred gostionicom i jedini izlaz je ... pij na veresiju-...
,... pa Hrvatske autoceste u koncesiju.

I kakve sada to ima veze s Linićem i davanjem HAC-a u koncesiju i ostalih pijenja brlja iz gostionice pred kojom staju razni konji!?
Konj?
Gostioničar?
Veresija? -žarg. davanje robe na vjeru, na dug, na poček, ob. u maloprodaji
„dati gotovo za veresiju (napraviti od gotovog veresiju) dati sigurno za nesigurno (napraviti od sigurnog nesigurno)“

...

Tko ili što je Država koja „hitno treba prodati Petrokemiju“?

Tko ili što je Država koja „hitno treba prodati Petrokemiju“?

Jesu li to dioničari Petrokemije?
Je li to Kukuriku koalicija?
Da li je Država politička elita RH?
Da li je Država, sveukupno stanovništvo RH ?

Tko je vlasnik 51% dionica Petrokemije, koje su zapisane na ime države RH?

Jesu li vlasnička prava ovoga naroda, izbornom pobjedom prenesena na političku elitu i može li ona raditi s njima baš sve što im se smisli, bez pitanja stvarnih vlasnika?

Jesu li „proračunske rupe“ dovoljan razlog da se upropasti cijela jedna regija u RH, a posredno potkopaju i industrijski temelji države?

Nisu li „pozitivna“ iskustva s dosadašnjim privatizacijama i sudbinama Plive, INE, HT-a, CMC-a, banaka, ..., te iskustva mnogih drugih zemalja, koje su već prošle sličan put, dovoljna:

I prije 100 dana - Kukuriku i Milanović su promašaj

Iako u parlamentarnim demokracijama vlada nepisano pravilo da kad dođe do stranačke smjene vlasti novu garnituru ne treba propitivati i kritizirati prvih 100 dana mandata. To bi trebao biti slučaj i s novom vlašću u Banskim dvorima na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem i s Kukuriku koalicijom koja ima uvjerljivu većinu u Hrvatskome saboru.

Međutim kako u Hrvatskoj političko stanje počiva na krivim temeljima, jer više vladanje nego upravljanje državom proizlazi iz pogrešnih ustavnih i izbornih pravila koji su omogućili dvjema vodećim strankama neizmjenično smjenu vlasti, ne bi se trebalo držati nepisanog pravila o poštedi nove Vlade u prvih 100 dana mandata. Uostalom, u prva dva mjeseca na vlasti i Kukuriku koalicija i premijer Zoran Milanović dokazali su nizom poteza i mjera da nisu sposobni uhvatiti se u koštac s nagomilanim političkim, gospodarskim i socijalnim problemima. Njihov predizborni „Plan 21“ raspršio se u ova dva mjeseca kao mjehur od sapunice, jer se temeljio prvenstveno na nerealnim pretpostavkama.

Izvori i razmjeri korupcije u RH

Više od godinu dana traje naša tzv. nulta tolerancija prema korupciji i otvorene su mnoge afere , istrage, uhi?eno je nekoliko politi?kih poduzetnika koji su usmjeravali novce mimo redovnih tokova i na štetu gospodarstva RH. Kruna tih doga?anja je uhi?enje dr. Ive Sanadera.
Zasluge za ovu borbu protiv korupcije uzima sebi predsjednica vlade Jadranka Kosor, ali paralelno ne preuzima zasluge za šutnju svih ovih godina kada se to doga?alo jer eto nije ništa znala.

Mnogi su spremni prihvatiti njene poruke o nultoj toleranciji prema korupciji koja je rak rana svakog društva.

Me?utim, osim na?elne poruke o nultoj toleranciji prema korupciji mi smo jako daleko od stvarne borbe protiv korupcije na njenim izvorima.

I Troja je propala zbog konja!

Nisam ve? dugo onako telegrafski komentirao stvari, pa da napišemo (napokon) nešto na taj na?in a o nekoliko tema o kojima se o?ito nije dovoljno pisalo:

  • Prije sada ve? više od mjesec dana u domaju nam se vratio Ivan Šuker koji se u americi zadužio za impresivnih milijardu i pol dolara. Po povratku je kratko izjavio "To je potvrda Hrvatske politike danas i sutra. Jer nas svi gledaju kroz to kakvi smo danas i što planiramo sutra napraviti." - i, moram re?i da se slažem s njime te da je ovo zaduživanje totalno u skladu s ostatkom njegove makroekonomske politike (ili kako god to zovete). Podsjetio bih da je poprili?na hrabrost (da ne kažem druge, daleko direktnije rije?i) zadužiti se za 1.5mlrd dolara s kamatom od 6,75% što otprilike zna?i da ?emo za desetak godina morati platiti dodatnih milijardu dolara samo za kamate, a nekako vrijedi spomenuti i to da se dolar upravo ovih dana nalazi na povijesno najnižim razinama i ako on u me?uvremenu naraste za kojih 10-20% tada ?e ta brojka, uve?ana za rast vrijednosti glavnice narasti za solidnih 100% ako ne i više. Ne znam kako to vama zvu?i, ali se meni rije?i poput "neodgovorno" i "veleizdaja" motaju po glavi.

Hrvatska lisnica u hrvatskom džepu

Prije nekog vremena je kružila (pa i na pollitika.com) teorija kako "strane banke plja?kaju Hrvatsku". ?inile su to velikim kamatama, lošim uvjetima kreditiranja gospodarstva itd. Lova je odlazila van Hrvatske u ruke svjetskih bankarskih grupacija i mo?nika... štoviše, ta teorija i još uvijek kruži.

Uvijek sam odgovarao jednim kontraargumentom: zašto HPB (Hrvatska poštanska banka) kao državna i ?isto hrvatska banka, ne ponudi bolje uvjete?

Na to naravno nije bilo odgovora. A odgovor je, najvjerojatnije, da je bolje uvjete bilo nemogu?e ponuditi.

HPB venera

Tkogod prati TV, gleda plakate po cesti, svjedok je da se HPB stvarno reklamira, pokušava privu?i štednju, i to dosta lijepim kamatama.

Hrvatska poštanska banka vam omogu?uje ugovaranje fiksne kamatne stope na štednju do 12 mjeseci uz najpovoljnije kamatne stope na oro?enu kunsku štednju koja se kre?e od 4,5% na rok oro?enja od mjesec dana te 6,5% na rok oro?enja od 12 mjeseci

Kriza u svijetu i kriza kod nas, radi li se o istoj ili o dvije razli?ite pri?e? Još jedna Sanaderova bajka!

Pozdrav svima.

Kao što ve? neki znate, u mojim dnevnicima naj?eš?e ne baratam brojkama ili ?injenicama, ve? izražavam svoje mišljenje o pojedinim temama, te pokušavam potaknuti neke ideje koje mi se u trenutku pisanja dnevnika ?ine logi?nima. Na isti na?in ?u nastaviti i u ovom dnevniku.

Cilj mi je potaknuti raspravu o dvjema temama:
1: Da li je kriza u kojoj se trenutno nalazimo U HRVATSKOJ posljedica krize u svijetu ili se radi o neovisnoj krizi potaknuta nesposobnoš?u trenutne administracije a koja koristi svjetsku krizu kao izgovor?
2: Može li država utjecati na kredite u bankama drugim sredstvima osim da Sanader lijepo banke zamoli da ne dižu kamate?

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci