Tagovi

O kreditnom izračunu ili kako šišati ofce (III dio)?

Konačno, neka analiza (barem uvod). Kažu, slika govori više od tisuću riječi, ali za sada nešto slično tablici. Isto tako bitno je napomenuti, kako je kamatni račun čista matematika i ne poznaje pojam valute i tečaja. Zato i jest, valutna klauzula zabavna stvar. No, da li bi mi zapravo htjeli dizati kredite u kunama ili ne bi? Ako je HRK tečaj fiksiran za EUR, onda bi kamata na te kredite trebala biti jednaka EUR, kad se ne bi pričalo o pokriću banke za izdane kredite. S obzirom, kako većina štednih uloga u bankama jest u EURima, navodno zato ne možemo imati kredite u HRK, nego nam treba valutna klauzula. Zanimljivo je kako ni štediše, niti banke ne vjeruju Hrvatskoj valuti (HRK - kuna).

Naime, ako uzemom za početak jednostavnu usporedbu, tri valute, za 100.000 EURa. Kamata, neka bude 5% za sve valute (EKS 5,2%). Tečaj neka bude današnji (koristiti ćemo ga kasnije), CHF - 7,35, a EUR - 7,69 i prije spomenuti iz 2005 CHF - 4,95, a EUR - 7,65. Otplatu kredita ćemo raditi u anuitetima.

  • HRK (30), 765.000,00, a:4106.68, k:713406.75, rg:2125, rk:574.700,14 - pr:5.440,00, zr:2.134,02
  • HRK (20), 765.000,00, k:446.678,73, rk: 383.642,26

O kreditnom izračunu ili kako šišati ofce (II dio)?

Dok sam razmišljao kako napisati članak, najviše me mučilo s kojim iznosima treba raditi usporedbu? Što si zapravo
Hrvatski građanin (ili ofca za šišanje) s minimalnom, prosječnom plaćom ili plaćom iznad prosjeka može priuštiti? Naime i sam imam stambeni kredit, mogao sam birati u čemu ću ga uzeti, kao i način otplate. Pri tom odabiru, sam uzeo EUR i otplatu na rate i tim odabirom, kako sada vidimo sam još uvijek ide kako treba. Prema pisanju različitih novina, ljudi nisu imali izbora i bili su forisrani uzeti kredite vezane za švicarce. Vratimo se iznosu, kada sam uzimao kredi, banka mi je rekla kako je ograničenje da mi rate kredita smije biti 1/3 mojih primanja. Dok sam s druge strane saznao, kako prije nastanka registra svih dužnika taj omjer bio i veći pa je prelazio i 1/2 primanja dužnika.

Uzmimo onda, tri sloja (iznosi su netto, okvirno uzeti po statistikama) Iznosi iza 1/2 i 1/3 predstavljaju iznose anuiteta/rata koje dužnik smije imati kako bi i dalje mogao "normalno" živjeti u odnosu na svoja primanja. Prema tome, ako imamo:

  • Minimalna plaća: 2200 kn, 1/2 = 1100, 1/3 = 733
  • Srednji prosjek: 6400 kn, 1/2 = 3200, 1/3 = 2133

O kreditnom izračunu ili kako šišati ofce (I dio)?

Zadnjih pet godina slušamo priču kako su banke prevarile građanstvo i zaradile previše. Pisalo se o problemu švicaraca, kredita izdanim s valutnom klauzolom tj. vezom za CHF. Isplaćene su kune, kredit je CHFu, rate se računaju u CHFu, a na
dan plaćanja rata se plaća u HRK prema trenutnom tečaju banke. No, ista ta računica vrijedi za bilo koji kredit s valutnom klauzulom u Hrvatskoj.

Kako ovaj članak ne bi bio predugačak (tko bi to čitao), odmah ću ga podijeliti na dva/tri dijela:

  • O matematici kredita
  • Odabir parametara za promatranje (plaće, iznosi, godine, kamate, banke, tečaj)
  • Analiza

Valjda će netko doći do trećeg dijela.

Većina stanovništva Hrvatske, dok je završavala svoju osnovnu i srednju školu, imala je noćne more zbog matematike. No, ovdje ćemo matematiku morati proći.

Negdje sam na PMF iskopao definiciju koja kaže

Kad je riječ o novčanom kreditu, kamate se kao i dug plaćaju u novcu, a kamatna stopa ili kamatnjak pokazuje postotak za koji dužnik mora vratiti, nakon isteka određenog (ugovorenog) vremena, više nego što je posudio.

New new order of the "Perušar i Sin"

New new order of the „Perušar i Sin“

Tokom priličnog broja plodnih decenija, onaj duh iz Aladinove svjetiljke, kojeg danas zovemo novcem, marljivo se „motao“ po svijetu kroz razne branše i poslove, i svojim je vlasnicima (Aladinima) donosio pristojnu dobit.

Ali, onda su došle gladne godine. Usprkos svojoj sve većoj marljivosti, novac nije mogao ništa zaraditi. Dapače, poslovao je s gubitkom. a ako je negdje i ostvario kakav jadni profit, „maznula“ ga je država čiji se apetit povećao do mahnitosti. Uvidjevši da je vrag odnio šalu, novac zamoli svog gazdu da ga vrati natrag u Aladinovu svjetiljku (banku), jer će se, reče' u suprotnom, sav istopiti, a cijelo društvo neće samo spasti na prosjački štap, nego će ostati i bez njega.

Gazda učini onako kako mu je savjetovao Duh, i banke se napune novcem. Trezori su postali premaleni.

U početku su se bankari radovali tome, ali kad su vidjeli da nitko ne želi kredite, čak ni one sa najmanjim, simboličnim kamatama, uvidjeli su da bi lako, poput onog legendarnog Midasa, mogli umrijeti od gladi, usprkos silnom novcu na kojem leže. Radost su zamijenile briga i strepnja.

Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka

Kao i veliki broj hrvatskih garađana koji su u vrijeme konjunkture hrvatskog gospodarstva svoj stambeni problem riješili uzimanjem kredita vezanog za švicarski franak je i moja malenkost. Među nama je i ovdje prisutni blogeraš "Rebel" kojega je prema vlastitom priznanju u "švicarce" uvalio njegov tata ekonomista. To je za njega bio dovoljan argument jer ipak je tata, tata i ekonomista pa da prihvati sudbinu koju su mu/nam namijenile pokvarene i lihvarske "hrvatske" banke, ali ne i meni, nesvršenom studentu građevine i bivšem poduzetniku kojemu ekonomija nije struka, ali ga to nije spriječavalo, pouzdajući se u vlastitu pamet i logiku da se upusti i proučavanje bankarskog sistema i načina na koji iste funkcioniraju.
Krenulo je to prvo na forumu "Moj novac" na kojemu sam bio član i putem kojega sam pratio događanja na hrvatskom tržištu kapitala dijelom i kao njegov učesnik i gdje sam stekao korisna iskustva i saznanja koja su mi kasnije pomogla u narečenoj misiji.

I tako dok je "Rebel" i njemu slični, kukao nad svojom sudbinom našla se ekipa na forumu hr. koja je pokušala riješiti svoj problem. Gogo, Spin (ja), domar (Božo), Silvio, Dex, Ninoraskica i ostali,

Gospodine Branko Grčić – Vi više niste dekan ekonomskog fakulteta u Splitu

Iz novina se da pročitati da je Središnja banka sugerirala kako bi bilo dobro da se proračun smanji za sedam milijardi kuna, sa 122 na 115 milijardi. Kako sam i sama u svom dnevniku « I ja vas promatram « sugerirala neophodnu i moguću uštedu od 7 milijardi kuna ( bez diranja mirovina ), mora da su te uštede moguće. Problem je da budući potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić kaže: «Prostor za uštede nije velik, ali će ga biti. Bilo bi sjajno kad bi se proračun mogao smanjiti na 115 milijardi kuna, a da se realizira naš cilj da nećemo dirati mirovine i plaće, no to je jako teško postići".

Dragi moj gospodine Grčiću, niste valjda mislili da će bilo koji posao biti lak i da će nešto biti lako postići. Od većine onih koji su glasali dobili ste mandat da to učinite, ma koliko teško vam bilo. A da bi ga postigli biti će neophodno da prestanete raditi onako kako se radilo na Ekonomskom fakultetu u Splitu gdje ste vi dekan.

„Impotentnoj vladi diže se narod!“

Prosvjed1
Jupi, hura - Impotentnoj vladi diže se narod!,
to je nova parola s krajnjega hrvatskog juga;
posprdna, asocijativna, k'o stvorena za navod,
duh nam ne gine, pozadina mu svagdanja tuga.

Premijerka i dalje političkom scenom tek baulja,
slijepa i gluha na prosvjede (naša
Jaca Croaneta
slatke floskule nam nudi)*, uporno okuplja se rulja,
budućnosti svoje ne vidi, za Brošericu to ni' šteta.

Obilazi ona Hrvatsku, selektivno i konspirativno,
hrabro, ne-daj-bože da je netko usput susreo ne bi,
na Priglupju gostuje, samo bere jabuke, slučajno,
pa za Sabor vremena nema, draga oporbo, odhebi!

Od Zagreba Lijepom Našom prosvjedi se šire,
krepat', ma ne molat', što bi rekli na Kvarneru;
prosvjednici ne sustaju, ne manjka im vjere,
uporno, al' mirno - po barikadama se ne veru.

Tko li ih samo plaća, da-bi-li mu sunce žarko,
to narod se posvuda buni, a u HDZ-u bunika;
ne daju se nikako, osladio im se sveti Marko,
oporba im za bablje ludilo kriva, na nju vika.

Što nas ?eka u 2011?

Što nas ?eka u 2011? Još istoga i još gore.

Ono što bi se moglo izdvojiti su 2 bitne stvari.

Bankroti banaka, mnogo nestalih novaca i mnogo uništenih obrtnika, bankrota malih poduze?a i ve?a nezaposlenost.

Porez na nekretnine

Ovo dvoje pobrinut ?e se za daljnje razvlaš?ivanje hrvatskog puka sitnog zuba i istjerivanje istih iz njihovih domova, vikendica, ku?a i ostalih rupa gdje se još imaju mogu?nost sakriti, naložiti koje drvo iz šume, ugrijati se i pojesti doma?u hranu bez da se služe tom ?udnom stvari zvanom novac, koji je, kako znaju svi, ?ista prijevara i vrlo ga je lako odvojiti od onih koji misle da ga posjeduju.

O „šticungu“ rode da ti pojem

Bajs Prošao je kolovoz, te?e rujan, turisti?ka sezona je na silaznoj putanji. Znalcima u turizmu je poznata stvar da se s kolovozom ostvaruje 80 posto godišnjeg prometa u turizmu. Ta dva mjeseca – srpanj i kolovoz - zna?e dvije tre?ine godišnjeg prometa, a kad dvije tre?ine pretvorimo u postotke, ta dva mjeseca ?ine 66 % godišnjeg prometa. Preostalih deset mjeseci ?ini 34%. Nema bolje ilustracije s ?ime se sudara hrvatski turizam–sve se svodi na 60 dana djelatnog rada. Nema tvrtke koja može ra?unati na poslovni uspjeh, niti države koja bi ?ekala spas od posla svedenog na 60 dana rada godišnje.

Rat PR svjetova

Ve? duže vrijeme, intenzivno od dolaska na vlast Jadranke Kosor i njenog izravnog priznanja da je gospodarska kriza u Hrvatskoj „teža nego se mislilo“, javnost se bombardira tzv. probnim balonima. Svrha tog prekomjernog granatiranja je dvojaka, s jedne strane Vlada želi doznati što javnost misli o pojedinoj stvari i na temelju toga odlu?iti koju politi?ku odluku donijeti i s druge, da tu istu javnost pripremi kako bi lakše prihvatila i podnijela politi?ku odluku koja je ve? donijeta. Me?utim, probni baloni nisu specijalnost samo Vlade, njih pušta i oporba, odli?no ?e poslužiti pojedinim društvenim skupinama a istim ?e se, ono što je i povod za pisanje ovog dnevnika, poslužiti i oni koji bi u jeku gospodarske krize bili najviše pogo?eni odre?enom politi?kom odlukom ili mjerom.

Konkretno, trenutno najbrojniji, najšareniji i oni koji privla?e najviše pažnje su probni baloni financijskog sektora. Iz Vlade ih puštaju u vidu dileme o tome da li uvesti poseban, tzv. bankarski porez, a iz banaka u vidu prijetnje da ?e u tom slu?aju morati pove?ati kamate na kredite ili ?ak po?eti izvla?iti svoj kapital iz Hrvatske. I jedni i drugi to ?ine posredstvom drugih, prividno autonomnih pojedinaca ili institucija dok se sami još nisu izravno o?itovali. Tako zapravo još ni ne znamo da li ?e bankarski porez stvarno biti uveden, kao što zapravo ne znamo niti to kako bi u tom slu?aju stvarno reagirale banke.

Novi dnevnici

  1. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  2. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 0
  3. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 3
  4. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  5. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  6. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  7. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0
  8. ŠEFovi zastupnici vijećnici od aluzija komentara 3
  9. život u bogatstvu od aluzija komentara 0
  10. Zadnji je čas ili jako blizu njemu od lunoprof komentara 3
  11. laganini... neka jesi kakav jesi... ALI od aluzija komentara 3
  12. Dvije ravnopravne Hrvatske, antifašistička i „blajburška“ od Feniks komentara 1
  13. zaljubljen u tuđi ZAKLJUČAK od aluzija komentara 2
  14. život svoj živimo otuđeno od aluzija komentara 0
  15. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  16. Studiranje u Hrvatskoj od Voltron komentara 2
  17. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 5
  18. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  19. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  20. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  21. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  22. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  23. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  24. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  25. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj