Tagovi

Nepoštena poslovna praksa: Vezana prodaja i zavaravajuće oglašavanje T-Coma

Stariji se građani sjećaju da je u bivšoj državi ponekad bilo moguće neki proizvod nabaviti samo ako se uz njega kupi i drugi. Primjerice, vrećicu kave i uz nju četkicu za zube. Ako vam je baš jako bilo stalo do kave koja je u Jugoslaviji počesto bila deficitarna roba, niste se dvoumili platiti uz nju i četkicu koja vam nije trebala. Bila je to tzv. vezana prodaja, način na koji se trgovci rješavaju zaliha robe koju kupci inače ne žele. Ako niste htjeli platiti četkicu za zube, trgovac bi vam uskratio kavu. Niste se imali kome žaliti jer je poslovođa trgovine bio „bog i batina“, na tržištu opterećenom nestašicama, osoba kojoj su se klanjali i znatno moćniji od običnog građanina. Nažalost, iako je u Hrvatsku demokracija došla prije četvrt stoljeća, mentalitet društva se nije mnogo promijenio. Iako je hrvatski potrošač sada već znatno zaštićeniji od jugoslavenskog, članica smo EU i Hrvatski je sabor donio čak i Zakon o zaštiti potrošača, pojedini se trgovci ponašaju kao bogovi kojima se kupci trebaju pokloniti, ili se ukloniti.

Lopovluk za sva vremena

Državni ured za reviziju

Pregledavajući izvještaje Državnog ureda za reviziju koji će se naći na raspravi u Saboru na sjednici koja je u tijeku, baš kao i svake prethodne, jednostavno se dolazi do zaključka da se većina građana RH ne treba nadati izlasku iz krize. Dio građana nikad i nije bio u krizi, niti će biti. Kad dio tih građana nije u krizi zato jer im to omogućava bilo koja vlast bez vidljivih posljedica za lopove i vlast koja ni ne želi zaustaviti lopovluk koji je jednostavno spriječiti, možemo samo zaključiti da je i sadašnja vlast lopovska. Osvrnuti ću se samo na dio izvještaja, iako broj izraženih uvjetnih mišljenja govori da bi trebalo napisati stotine dnevnika da bi se pokazalo kako se RH i dalje pljačka na iste načine i istim intenzitetom. U ovom izvještajnom razdoblju, Ured je obavio 318 revizija, od čega 269 financijskih revizija (revizija financijskih izvještaja i poslovanja) i 49 posebnih revizija. Od ukupno 269 subjekata koji su obuhvaćeni financijskom revizijom, za 75 ili 27,9 % je izraženo bezuvjetno mišljenje, za 193 ili 71,7 % uvjetno, te za 1 ili 0,4 % nepovoljno mišljenje. U ovom izvještajnom razdoblju, Ured je dao 1 615 naloga i preporuka. Od ukupno 1 056 naloga i preporuke danih u prethodnoj reviziji, postupljeno je po 483 (45,7 %), u postupku izvršenja je 170 (16,1 %), dok po 403 (38,2 %) naloga i preporuka nije postupljeno. Ponavljanje nepravilnosti i propusta, odnosno neizvršavanje naloga i preporuka, utječe na izražavanje mišljenja o financijskim izvještajima i poslovanju.

HAKOM - jedno pitanje, jedan odgovor i ... ništa nova na "slobodnom tržištu"

Pitanje: Poštovani, prije četiri ili pet godina provjeravao sam dostupnost vlastitog fiksnog telefonskog broja za alternativne davatelje usluge telefonije/interneta i u tom su trenutku uslugu mogli ponuditi svi operateri iz kruga meni zanimljivih/ financijski isplativijih. Nisam tog trenutka prelazio novom operateru jer mi još nije bila istekla ugovorna obveza prema T-Com-u. Četiri ili pet godina nakon toga provjeravam više puta godišnje dostupnost vlastitog fiksnog broja ostalim davateljima telefonske/internet usluge, no ni u jednom slučaju moj broj (moja lokacija) nije bila dostupna tim davateljima. Kako se radi o poziciji u gradu, centru grada (Vukovar), i kako se radi o značajnijem željenom davatelju usluge telefonije/interneta (Optima i/ili Metronet i/ili Iskon) smatram da je nedostupnost mog telefonskog broja alternativnim davateljima usluga stvar namjernog monopoliziranja tvrtke T-Com, bez mogućnosti da građanin odabere barem između dva davatelja usluga, te je kao takvo i protuzakonito, te Vas stoga molim da mi objasnite kako je ovakva situacija moguća i nepromijenjena kroz čak četiri/pet zadnjih godina.

Registracija prepaid korisnika mobitela

Zašto nema reakcija na potpuno nepotrebno uvo?enje registracije za prepaid korisnike mobitela? ?ak ni famozna EK (Eurposka komisija) nije propisala ovako nešto. Mislimo li stvarno da ?e uvo?enjem registracije, di?ni "plavci" zaista unaprijed sprije?iti sav kriminal i eventualni terorizam? Zar nije i ovo vid državnog terorizma? Svi mi koji želimo zadržati broj, morati ?emo po naputku OE, SOE i dr u duga?ke redove kod operatera i papirno se prijaviti jer u današnje vrijeme elektronike te službe su propisale da se mora papirno kod operatera izvršiti registracija (ah taj Gogolj, tako je lijepo opisao birokraciju)? Ljudi pa jeli to mogu?e....? A da pitamo vladu tko ?e sve to platiti, jer i to košta. Možda da pitamo vladu sje?a li se koliko je radnika otpušteno za onih nekoliko mjeseci koliko je trajao Sanaderov Zakon o neradnoj nedjelji? Trebamo li sada u ovolikoj nezaposlenosti, nove prijave na "burzi"? Trebamo li i nove namete, kao da nije dovoljna trošarina operaterima? Misli li naša vlada da smo svi "bedaki" pa nas se može samo tako vozati?

Veliki majstori prevara

Proteklih 10 godina RH se izme?u ostalih stvari bavi i deregulacijom telekomunikacijskog tržišta odnosno stvaranjem poštenih uvijeta za tržišno nadmetanje.

U deset godina ozbiljne nacije do?u recimo od orbite do mjeseca ili nekog drugog velikog cilja, a naša se država na putu prema stavranju poštenih tržišnih uvjeta pomakla manje od nikoliko.

U ovih deset godina tri puta se donosio novi Zakon kojim se ure?uje to podru?je. Svaki put se donošenje novog Zakona objašnjavalo "uskla?ivanjem hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom ste?evinom". To je mogu?e samo na dva na?ina:

1). da je EU tri puta u proteklih 10 godina mjenjala svoje preporuke i da su sve zemlje ?lanice uskla?ivale nacionalne zakone ili
2.) da LAŽU.

Ja znam odgovor, a uvjeren sam da ?ete i vi vrlo brzo skužiti ako ve? prije niste zanli o ?emu se ovdje radi.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci