Neovisni, ali ne i neutralni

(Nastavak članka Metropola Hrvatske - Moj i Naš Zagreb (1) , a nakon prekida zbog odgovora na dva pitanja u članku Odgovor Kukljici, ali i Milanu i Ivanu!)

► Ostvarivanje egzistencije zagrebačkih "Jadnika"◄

Kao što je prethodno spomenuto, početkom 2008. godine u Zagrebu je bilo zaposleno oko 407.000 osoba. Gdje su oni ostvarivali svoju egzistenciju, i gdje su oni materijalizirali svoja znanja, svoje radne sposobnosti, svoje kvalitete, svoj rad?
Oni su, tj. mi smo radili u trgovačkim društvima, različitim poduzećima odnosno ustanovama, obrtima itd., i u različitim djelatnostima. Riječ je o postojeće tri tipične skupine obavljanja gospodarskih, i drugih životnih aktivnosti po radu i po ostvarivanju rezultata rada, koje ćemo razviti u četri skupine obavljanja poslovnih aktivnosti.
Prva skupina obuhvaća danas sve one građane koji rade u tržišnim uvjetima, odnosno sve one koji rade u tržišnom gospodarstvu.
Druga i treća skupina obuhvaćaju danas sve one građane čiji rad i naknada za rad nije određena tržišnim uvjetima poslovanja, ali i sve one građane čiji je rezultat rada "mjeren" iz visine (obujma) proračuna - točnije rečeno primarno iz poreza. Prema tome, u drugoj skupini su svi oni koji danas rade u komunalnom gospodarstvu, a u trećoj skupini su svi oni koji rade u sustavu državne i lokalne "samouprave", i koji su financirani iz proračuna (primarno iz poreza).

►1. Zagrebačko tržišno gospodarstvo ◄

U prvoj skupini svih onih koji rade u tržišnim uvjetima, odnosno koji rade u zagrebačkom tržišnom gospodarstvu postoje dva velika sektora. Prvi sektor, ili A sektor - čini sektor materijalne proizvodnje . Drugi sektor, ili B sektor - čini sektor usluga.

A - Sektor materijalne proizvodnje zagrebačkog tržišnog gospodarstva

Sveukupno u sektoru A materijalne proizvodnje zagrebačkog tržišnog gospodarstva bilo je zaposleno sveukupno oko 88.000 osoba.
Oni su radili u dva podsektora, i to - A1 - podsektor proizvodnje roba , i A2 - podsektor građevinarstva uključivo tzv. građevinske usluge

U A1 - podsektoru proizvodnje roba , koji je na ovom mjestu privremeno, i za sada, definiran prerađivačkom industrijom, radi (samo) oko 57.000 osoba. Među njima je oko dvije tisuće građana radilo u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva.
Naša je DEVETA zadaća na području zagrebačkog tržišnog gospodarstva razvitak podsektora A1, u definiciji primarnog sektora zagrebačkog tržišnog gospodarstva. Takvo mjesto u zagrebačkom tržišnom gospodarstvu osigurat ćemo na tri načina: 1. poticanjima porasta organskog sastava sredstava proizvodnje, 2. poticanjima porasta obujma i raznovrsnosti proizvodnje u izravnoj kooperaciji, odnosno povezanosti sa srodnim istraživačkim radom (poslovne inicijative, patenti, inovacije, tržišta), 3. uvođenje novih gospodarskih modela po uzoru na talijansku pokrajinu Emilia Romagna i na Bolognu - grad prijatelj grada Zagreba.

Generalni urbanistički plan grada (Zagreba) je ključna zajednička samo upravna politička, ekonomska, društvena i profesionalna kreacija na zajednički račun, pomoću koje su zadnjih 40 godina razvijena razna jedinstvena čuda, a financijska tako da kreativno i razmjerno neuporedivo nadmašuju sadašnju svjetski naivnu dječju krizu financija - zamorno o tome, samo za uporne

Neupućeni moža misle da je to samo humor. Upućene i sudjelujuće mase jako dobro znaju da je tako, ali im nisu jasne sve čudotvorne geneze i genijalne banalnosti toga. I potpuno neupućeni lako mogu zaključiti videći da se praktički iz problema i otpada stvaraju veće zarade i dijamanti nego što to uspjeva truli i sada tužni zapad od najvrijednije osnove, ili što uspjeva Kina, nešto čemu konkuriraju samo Dubai i eventualno Crna Gora, ali samo eventualno i u povojima. Dakle, to nije upitno nego je upitno kako, čak i najistaknutijim višedesetljetnim akterima i kreatorima, pa ćemo ovdje, ograničeni svim i svačim, zajedno to samo malo proniknuti u iznimnoj prigodi velikog skoka i nagađanja da bi nas mogla blagotvorno dotaknuti kriza.

Nažalost, danas nisam mogao u Zagreb. Pa tako nisam mogao sudjelovati u demonstracijama koje su organizirali članovi udruga Pravo na grad i Zelene akcije.

Što oni žele? Žele se suprostaviti onima koji nam političkim smisalicama žele oteti grad. Tipovi poput Bandića i Horvatinčića.

Mi volimo Zagreb i želimo da on ostane urbana sredina u kojoj je ugodno živjeti. Ovi drugi pak ga žele musti dok ga ne izmuzu. Nema u njih nimalo ljubavi prema Zagrebu nego samo ljubavi prema profitu.

I ponosan sam što se okupio impresivan broj ljudi. Što su digli galamu i buku. Da ih se čuje. No još važnije buke od lonaca i tava, važnija je glasna politička poruka:

Ne želimo grad kakav nam nude Bandić, Horvatinčić & Co.

Želimo svoj grad po našoj mjeri a ne po mjeri profitera.

Pa kako se sada vidi da samo političke promjene mogu u Zagrebu dovesti do reda, spremamo se na iduće izbore. Bandić i njegova ekipa moraju otići.

Neki dan Iva Prpić je objavila svoj manifest o poštenju i moralnim vrijednostima da se čak i Bog zabrinuo da je možda bilo bolje Ivi Prpić dati napisati 10 Božjih zapovijedi...

Danas čitam na Večernjem i ne mogu vjerovati....SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA - Usvojen GUP

Generalni urbanistički plana (GUP) Zagreba poduprli su zastupnici vladajuće koalicije koju vodi SDP, zastupnici HSP-a i HNS-a bili su protiv, a suzdržani su bili zastupnici HDZ-a te zastupnik Jurica Meić iz SDP-a.

Dakle, Iva je digla svoj glas za Horvatinčićev projekt protiv kojega je namjanje 50.000 građana dalo svoj potpis...
I svi znamo kako se taj projekt progurava - pročelnica gradskog odjela je konzultant kod Horvatinčića, itd itd itd

Foto:FaH

Posljednjih nekoliko dana Zagreb doživljava pravu katastrofu prouzročenu apsolutističkim stilom vladanja Milana Bandića i njegovih pulena. Ono na što već mjesecima upozoravaju Zeleni i akcija Pravo na grad, počelo se događati. Divlji kapitalizam kojemu je jedino profit u interesu se razmahao, a posljedice osjećaju građani grada Zagreba.

Prvi događaj je svakako zatrovana voda u novoizgrađenim zgradama i to ne samo na Vrbanima nego čini se i u drugim dijelovima grada. Iako je već godinu dana gradsko poglavarstvo i Zvonimir Šostar upoznati s problemom, sve skupa se zataškavalo. Šostar laže da nije bio upoznat s problemom sve do nedavno i niječe da je njemu itko išta rekao. Da je Šostar ipak znao dokazuje i današnji Jutarnji list koji donosi nove dokaze u vidu poštanske urudžbenice sa čak 40 uzoraka vode s Vrbana, a od kojih je čak 21 bio zatrovan. Šostar i dalje laže da nije ništa znao.

Milan Bandić spreman je svašta učinit, pa čak i lagati, samo da bude po njegovom. Tako je i u slučaju s Galjufovom ulicom. Iako je prvo tvrdio da dozvola postoji, sada je već prošlo skoro mjesec dana, a dozvole nema… Ulica stoji raskopana i čeka… Čeka da uredi koji su pod Bandićevom kontrolom izdaju dozvolu. No izgleda da posao izdavanja dozvole ipak nije samo pouka formalnost i da se probijanje ulice ne može napraviti tako bez promjena GUP-a. Kako bi Bandić zaobišao izmjene GUP-a odlučio je lagati.

Ivan Kuret photo by Novi list

Svi znamo za stereotip o Dalmatincima kao ljudima koji baš ne vole previše raditi. Koliko god se ljutili neki na takav stereotip, ono što je napravio novoizabrani gradonačelnik Ivan Kuret je upravo potvrđivanje spomenutog stereotipa. Sve je počelo s objavom vijesti da je Željko Kerum zatražio izmjene splitskog GUP-a kako bi pored hotela Marijan izgradio apartmansko naselje, a Ivan Kuret mu odlučio izaći u susret iako je takva izmjena GUP-a van svake pameti i struke. Vijest o tome objavio je i Radio 101 koji je pokušao doći i do izjave Ivana Kureta, no kao odgovor dobili su obavijest da je Kureta sa svoja oba zamjenika na godišnjem odmoru.

Ne bi to ništa bilo čudno da je gradonačelnik na godišnjem odmoru da Ivan Kuret nije izabran prije nekih mjesec dana na gradonačelničku dužnost.

Milan Bandić, photo by Goran Vugrinec - Jutarnji list

Neki dan smo pisali o dvije sankcionirane službenice gradskog poglavarstva koje su počinile neoprostivu grešku ispisivanja nekakvog ugovora s podacima bivšeg ministra kulture Vujića, umjesto sadašnjeg Biškupića. Iako nije bilo nikakve konkretne štete, službenice su bile kažnjene jer se „takvi propusti ne smiju dešavati“. Ni mjesec dana kasnije, dogodio se pravi skandal u koji se čak umiješalo i ministarstvo, ali ne kulture već graditeljstva. Radi se o skandaloznom načinu na koji se pokušao progurati novi GUP grada Zagreba.

U današnjem Jutarnjem listu objavljen je intervju s Teodorom Celakoskim iz „Prava na grad“ koji se dobro nastavljana jučerašnji članak o sumnjivim radnjama prilikom donošenja Zagrebačkog GUP-a. Ovdje donosimo jedan kraći dio koji je usko vezan uz način na koji je Bandić prevario javnost predstavljajući lažni GUP.

• Tvrdite da se posljednjim prijedlogom izmjena GUP-a, koji je Poglavarstvo sredinom lipnja uputilo na prvo čitanje Gradskoj skupštini, u potpunosti zadovoljavaju interesi građevinskog biznisa vezani uz blok na Cvjetnom trgu i još 15 donjogradskih blokova?