pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Nije više novost da je kapetan Kristo Laptalo, naš Dubrovčanin, onaj fetivi Dubrovčanin završio iza rešetaka grčkog Zatvora u Ateni. Ulaziti u odluke suda više nema smisla. Sve je rečeno više puta i u ovom trenutku uz odgovornost grčkog pravosuđa možemo jedino još optužiti Ivicu Sanadera, Dubravku Šuicu, ministra vanjskih poslova te pravosuđa na licemjernom ponašanju tjekom suđenja i nakon suđenja. Dubravka Šuica napravila je toliki gaf pokazajući koliko je ograničena samom činjenicom kada je pljuvala odluku suda u Grčkoj, a da pritom nije rekla riječi na one koji nisu pomogli, a mogli su, a uzgred imaju i utjecaja. Može njoj Kristo biti i susjed i drag građanin, pošten, vjeran, uzoran i cijenjen kad ona ne prima novac od njega već od onih koji nisu dragi, nisu pošteni, nisu vjerni, nisu uzorni i nisu cijenjeni, a to je Država pod paskom Hrvatske demokratske zajednice.

Jutros u Inboxu dvije vijesti iz Bankamagazina koje zaokružuju svu neurotičnost hrvatskog političkog trenutka:

• Friščić: Hrvati osuđeni na uvoz hrane

Iako imamo prostor koji može prehraniti dvostruko više ljudi nego što ih danas u Hrvatskoj živi, bilance pokazuju tek nekoliko artikala koji su dostatni. Imamo dostatnu proizvodnju pšenice, no ne smije nam se ponovno dogoditi da se odmah po žetvi pola proizvodnje izveze, a potom, kao ove godine, imamo potrebu za interventnim uvozom, kaže Josip Friščić, predsjednik HSS-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora u intervjuu u novoj Banci. ...(više pročitajte na linku)

• Konzum: Za dividendu 56,76 milijuna kuna

Od 224,83 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti, Konzum će u dividendu isplatiti 56,76 milijuna kuna, odnosno 2,5 kune po dionici, odlučila je Glavna skupština dioničara. Kako je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, u zadržanu dobit izdvojit će se 168,07 milijuna kuna. Temeljni kapital Konzuma podijeljen je na 22.702.860 redovnih dionica na ime, a pravo na dividendu imaju dioničari koji su upisani u Registar dionica pri Središnjoj depozitarnoj agenciji na dan 02. srpnja 2008. godine...(više pročitajte na linku)

Već i ranije, ali posebno nakon osamostaljenja Makedonije, jedne od republika bivše SFRJ, Grčka je otvoreno izražavala nezadovoljstvo nekim okolnostima oko postojanja te države. U prvi plan uvijek je gurano pitanje imena nove samostalne države, pri čemu se Grčka protivila upotrebi imena Makedonija (Macedonia), za koje smatraju da pripada povijesnom nasljeđu Grčke. Iako ostale europske zemlje od početka nisu pokazivale puno razumjevanja za Grčki „kapric“ i otvoreno izražavale nezadovoljstvo stvaranjem krize iz ničega, Grčka je uspjela izboriti da se osamostaljena Makedonija nazove dugačkim hibridnim imenom FYROM (Former Yugoslavian Republic of Macedonia). Od tada su se Makedonci borili za povrat imena svoje države za koje misle da joj pripada – Makedonija.

Ne kužim, naprosto ne kužim.

U doba kad je kod nas bila hrpa požara, kad je naša obala poprilično gorjela, naša Vlada je odlučila pomoći Makedoniji, te je tamo poslan kanader da pomogne njihovim spasiocima.

Tad je to bila u najmanju ruku čudna odluka, jer je naša javnost pričala da je i nama taj kanader tad trebao, jer je i kod nas bila hrpa požara, ali ja sam ju nekako doživjela pozitivno, s mišlju da je u Makedoniji vjerojatno još gore nego kod nas i da oni gotovo sigurno nemaju takve mogućnosti za borbu protiv požara.