Tagovi

Bezuvjetni temeljni dohodak - Europska građanska inicijativa

Basic IncomewJeste li primijetili da smo sada stvarno članica Europske unije? Pa se sve "europsko" odnosi direktno i na nas? Postoji europska inicijativa za garantirani temeljni dohodak, koja ima niz poklonika u svim članicama EU, i među dijelom političara i ozbiljnim znanstvenicima. Ne radi se o nikakvoj znanstvenoj fantastici, stvar jest izvediva.

Da, stvar nije isprazna maštarija! Možda sam iskvaren socijalističkim obrazovanjem, ali ne mogu se odreći te ideje: zar nije ekonomski napredak = razvoj proizvodnih snaga = smanjivanje radnog vremena potrebnog za proizvodnju osnovnih stvari? Ne bi li onda svi trebali stvarno bolje živjeti, a ne stalno strijepiti od nezaposlenosti, dugova, hipoteka, inflacije...? Ne bi li danas mogle osnovne stvari biti svima garantirane?

Bezuvjetni temeljni dohodak

Kako sam zamalo dobio batina zbog pederskog braka

Premda sam samo letimično pogledao štand građanske inicijative „U ime obitelji“ u Savskoj to je bilo dovoljno da me njihov volonter presretne i nestrpljivo upita: „Hoćete li potpisati zahtjev da brak ustavno definiramo kao zajednicu žene i muškarca?“ Malo bolje pogledah tog volontera. Sliči na tipove koji čekaju u redu kako bi pretukli svakog anacionalnog Hrvata, punkera ili sličnog dvonošca devijantnog ponašanja. Zašao je u kasne četrdesete, koštunjav, prosječne visine i razdragan što sudjeluje u akciji koja srcem i dušom dijeli njegove poglede na pedere. Poznat mi je odnekud taj tip, pomislih, mora da je on jedan od onih koji se redovito odazivaju na braniteljske prosjede i skupove, pa tokom godina i brojnih televizijskih slika, lik mi se nesvjesno urezao u pamćenje.

Pozitivni presedani Referendumskog Ustanka

Politička akcija općenito nosi vrijednost onoliko koliko uspostavi pozitivnih političkih presedana i uključenih načela prilikom kreiranja akcije. Najčešće sam formalni cilj nekog političkog projekta predstavlja manji dio uspjeha, dok promjene u glavama koje se dogode prilikom procesa predstavljaju pravu vrijednost.

Referendumski Ustanak, facebook inicijativa koju pratim od svojih samih začetaka, jedna je od onih rijetkih političkih inicijativa koje smatram punim pogotkom.

Nekoliko razloga koji su utjecali na moj dojam.

1. Ovo je jedna od rijetkih inicijativa, ako ne i prva, koja nije posljedica dnevno političkih događaja, već političkog promišljanja građana.
2. Inicijativa je orijentirana od građana KA GRAĐANIMA, a ne vlastodršcima
3. Cijeli proces kreiranja inicijative protekao je u demokratskom duhu gdje je uključivanje i praćenje bilo omogućeno svima zainteresiranima.
4. Inicijativa je uspješno nadišla niz internih prijepora među pojedincima i grupama, te se zajednički cilj postavio kao mjera, umjesto osobnih nesuglasica.

Što donosi novi Zakon o referendumu

Svjestan sam da je danas potpuno „krivi“ dan za artikulaciju bilokoje teme koja se ne bavi haškom presudom generalima, no timing nisam ja birao, a tema je previše važna (barem po mom mišljenju) da bi ju se prešutilo. Dakle, na jučerašnjoj sjednici, Vlada je usvojila i poslala u saborsku proceduru Prijedlog zakona o referendumu. Pdf file vladinog prijedloga možete naći ovdje - štoviše za kvalitetno i potpuno razumijevanje teza u ovom dnevniku, preporučam čitanje, ili barem paralelno praćenje predloženog zakona.

Dakle, što dobivamo tim zakonskim rješenjem. U prvom redu čišćenje nekih nebuloza starog zakona (poput obveze navođenja JMBG-a prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma), potom preciznije opisanu proceduru za raspisivanje i provođenje referenduma, te usklađivanje sa posljednjim ustavnim promjenama. Tako se sada i zakonom propisuje da se odluka na referendumu donosi većinom izašlih na referendum. Po mom mišljenju to je jedini pošteni kriterij, koji ne manipulira (ne)glasanjem onih koji nisu izašli na referendum – što po defaultu radi svaki “kvorumski” model. To ujedno znači da se otvaraju i vrata stvarno provedivim lokalnim referendumima za smjenom neposredno biranih gradonačelnika, načelnika i župana, s ogradom da bi trebalo provjeriti da li je potrebno prilagoditi i odredbe Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi.

Fokus mog današnjeg teksta su ipak mane i nedostaci ovog predloženog zakonskog rješenja, a kojih je po mom sudu – previše. Probati ću biti što manje “stručan” i suhoparan u obrazlaganju, no mišljenja sam kako je za kvalitetnu argumentiranu raspravu ipak potrebno eksplicitno ukazati na problematične članke i formulacije zakona.

Referendum o referendumu

Vijest o sporazumu Vlade i sindikata oko održavanja referenduma prili?no je iznena?uju?a. Prva informacija koju sam vidio bila je objavljena na teletext stranicama HRT-a, i podrazumjevala je dogovor referendum o ZOR-u, no ubrzo je uslijedilo i pojašnjenje kako su se Vlada i sindikati dogovorili o održavanju referenduma sa pitanjem „Jeste li za to da se referendum mora raspisati ako to zatraži 200.000 registriranih bira?a, te da vrijeme za prikupljanje potrebnog potpisa bude 30 dana?“. Referendum bi se trebao održati zajedno sa referendumom o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Odmah na po?etku moram re?i, kako se po mom mišljenju radi o zna?ajnom potezu koji jednostavno moram pohvaliti. Bez obzira na ostale okolnosti na koje ?u se osvrnuti u ovom tekstu – mogu?nost da gra?ani odaberu žele li iskorak prema participativnoj demokraciji je rezultat koji zasjenjuje sve eventualne prigovore ovom potezu, i jedino što mogu re?i jest – kona?no. Štoviše, i sam sam u nekoliko prilika razmišljao i kombinirao kako do?i do tog rezultata – referenduma o uvijetima za raspisivanje referenduma (vidi ovdje i ovdje). Iskreno se nadam da ?e u narednim danima ova vijest biti i službeno potvr?ena, te da ?emo kroz par mjeseci odlu?ivati o razini participacije gra?ana u procesima donošenja odluka.

Referendum o ZOR-u: analiza potencijala

Zbog kroni?nog nedostatka vremena tek sam se sad našao u situaciji da napišem par rije?i o namjeri sindikalnih središnjica da putem prikupljanja potpisa raspišu referendum o izmjenama Zakona o radu, koje je najavila Vlada. U me?uvremenu ve? je napisano nekoliko tekstova koji se bave tom tematikom (i koji u jednom djelu opisuju moja razmišljanja), ali vjerujem da se tu temu još uvijek može proanalizirati sa do sada neobra?ene strane. Krenimo stoga to?ku po to?ku.

  • Potencijal akcije

    Izmjene Zakona o radu imaju izrazit potencijal za prikupljanje potpisa. Za razliku od pitanja suvereniteta (ulazak u NATO, arbitražni sporazum o granici) ili pak putanja vezanih za budu?nost (sindikalni pokušaj prikupljanja potpisa za referendum o mirovinskoj reformi, koji je prikupio oko 330 000 potpisa), izmjene ZOR-a velik dio gra?anstva ?e osjetiti „sad i odmah“. To se u prvom redu odnosi na zaposlene u javnim i državnim službama, kojima Vlada, putem novog ZOR-a želi uskratiti isplatu regresa, boži?nice i dara za djecu.

Zagovaranje prava na referendum

Kako ustavné promjene u svom maratonskom procesu ne pokazuju znakove skorog završetka, želim jednim tekstom napraviti svojevrstan rezime argumenata za koje smatram da opravdavaju inicijativu promjene ?lanka 86. Ustava, kao i pregled do sada u?injenog u procesu zagovaranja te ustavne promjene. Ako me?u ?itateljima ovog bloga još ima ljudi koji ne znaju o ?emu se radi, inicijativa se odnodi na promjenu broja potpisa pomo?u kojeg se gra?anskom inicijativom može raspisati referendum. Sadašnja odredba propisuje 10% ukupnog broja bira?a, što prema hrvatskim bira?kim popisima, predstavlja brojku od 450 000 potpisa.

Što je do sada u?injeno? Ono što mogu potvrditi jest da su svi klju?ni akteri upoznati sa inicijativom.

SKIDAJMO KAMATE! ... ILI SKIDAJMO SE "DO KRAJA"

Povod za ovaj dnevnik je jedna boži?na pri?a o malom-velikom gra?anskom otporu i gra?anskoj inicijativi. Naime, u britanskom muzi?kom životu pomno se prati tko ?e biti broj jedan na top listama na Boži?. Zadnjih 4-5 godina to mjesto zauzimaju pobjednici njihovog Supertalenta, koje poslije showa pruzima ?lan žirija, zlo?esti Simon Cowell, kojega „dum- dum“ Merli? neuspješno pokušava kopirati i u nadmenom nastupu i u produkciji. Naime, on uzme pobjednika, na?e mu nekog prepla?enog kompozitora i za Boži? odere ovce za novce. Ove godine je to neki de?ki? koji pjeva bljuzgu „Climb“, s kojom se može meni popeti samo na … A onda je na Faceu jedan momak (sorry man, ne mogu ti sada izguglati ime) pokrenuo inicijativu da se pjesma „Killing in the name“ ameri?ke grupe Rage against the machine (RATM) postavi na broj 1. Ljudi su masovno po?eli kupovati singl ?iji je prihod išao u dobrotvorne svrhe za udrugu „Shelter“ . I uspjeli su se vinuti do 1. mjesta, s refrenom pjesme „fuck you, you won't tell me what to do“. Šaljem vam link da vidite kako je to izgledalo.
http://www.youtube.com/watch?v=SfZGUdcBBLc

Banda lopovska tuži bandu lopovsku!

Ju?er to?no u podne povjerenici gra?anske inicijative "Stegnite vi svoj remen, bando lopovska" odnijeli su svoju plaketu s figom na portu sabora na Markovom trgu.

Tiha prosvjedna akcija gra?anske inicijative "Stegnite vi svoj remen, bando lopovska" zakazana za ju?er u 12 sati po?ela se odvijati ve? u 11:30 tihim okupljanjem aktivista i povjerenika. Došavši, dvoje povjerenika podjelilo je majice s natpisom Stegnite vi svoj remen, bando lopovska, te figom u sredini. Policija koja je ve? bila stacionirana kod Kamenitih vrata zaustavila je povjerenike Domagoja Štirini?a i Sanju Kneževi?.

Nakon 15 minutnog objašnjavanja Sanja Kneževi? je policiju uspijela uvjeriti da nije rije? o prosvjedu nego se uru?uje plaketa s simboli?nom figom. Okupljene aktiviste kojih je bilo samo 15-ak policija je legitimirala a zatim se osiguranje iz sabora spustilo kako bi Sanju otpratilo do sabora i nazad jer zadržavanje na Markovom trgu nisu dopuštali!

Rekapitulacija hrvatske demokratske tranzicije

Uskoro se navršava 17 godina otkako je Republika Hrvatska me?unarodno priznata, i otkako je postala me?unarodno priznati pravni subjekt. Dogodilo se to nakon raspada države Socijalisti?ke Federalne Republike Jugoslavije, države koja je bila višenacionalna ali u kojoj se nacionalno sputavalo, država koja je bila liberalna, a opet polutotalitaristi?ka....

Demokratska tranzicija, što je to? Tranzicijom se obi?no ozna?ava samo prijelaz iz centralnoplaniranog u tržišno gospodarstvo, no prava je tranzicija mnogo dublji, sociološki proces, koji ozna?ava prijelaz cijelog društva iz stanja sputane slobode u stanje slobode, demokracije, vladavine prava, kulture i tolerancije.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci