Tagovi

Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu

Jesam li socijalist? Pa, osobno se tako ne izjašnjavam, ali ovisi o definiciji. (Naravno, ako riječ koristite kao etiketu, do definicija vam nije stalo.) Prije bih rekao, ako baš moram, da sam "socijalni liberal". (Ne, nije "drveno željezo", kako su neki tvrdili još 1989. kad se osnivao Socijalno-liberalni savez; pojam postoji još od prije 1SR.) To je kombinacija snažne usmjerenosti, s jedne strane, na važnost osobne slobode ("sloboda" u jednini" kao osnovno svojstvo i sposobnost homo sapiensa) i prava na njeno ispoljavanje (razne slobode: govora, organiziranja, prosvjeda idr.), te s druge na priznanje da društvo ipak postoji (nasuprot efektnoj frazi M. Thacher).

U ekonomiji, zalažem se za optimalnu kombinaciju tržišne, državne i društvene regulacije - tri mehanizma odlučivanja o ekonomskim problemima (proizvodnja, raspodjela i potrošnja). Neke probleme u društvu (u "gospodarenju" u širem svimslu riječi, ne samo u ekonomiji) razrješavamo kroz konflikt i takmičenje, a neke kroz suradnju i uzajamno potpomaganje. Je, znam da je to dosadno, bit negdje u sredini, ni vrit ni mimo. :bang:

Hrvatska ekonomija 1848.-2016.: samostalna država donijela je vrhunac neuspjeha

Ovaj esej nastao je spontano, kao diskusija na zidu jedne moje fb prijateljice. Nabacao sam svašta, a naknadno sam tekst malo dotjerao, ispravio neke manje netočnosti i dopunio. Spominjem puno različitih imena, pojmova i izvora. Ne da mi se sad dodavati reference - ipak je ovo esej, slobodnija forma. Dodao sam samo dvije slike. Ali nisam nabacivao bez veze. Koga zanima, može određene pojmove tražiti preko googlea, ili mi postaviti pitanje da razjasnim - napravit ću to, koliko mogu.

stipetic-vladimirBavim se zadnjih mjeseci ekonomskom povijesti Hrvatske od sredine 19. stoljeća. Čitao sam nedavno obimnu studiju Vladimira Stipetića "Povijest hrvatske ekonomske misli", te proučavao knjige povjesničara, koje sam ranije čitao, tražeći podatke o ekonomiji i o socijalnim odnosima i kretanjima (Gross, Szabo, Suppan, Karaman, Pavličević o kućnim zadrugama, zanimljivo antropološko-historijski Petrungaro o pobunama 1897. idr.).

Također sistematski pregledavam i realističku književnost onoga doba, u kojoj ima zanredno zanimljivih prikaza i teza (Kozarac: "Mrtvi kapitali", J. E. Tomić "Melita", K. Š. Đalski, M. P. Miškina idr.).

Hrvatska se s pravom žalila na nepovoljne uvjete stvorene hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868.. Glavni centri odlučivanja o državnim politikama, koji vitalno utječu na uvjete ekonomskog razvoja (tokovi financijskog kapitala, gradnja željeznica idr.), bili su van Hrvatske, u Beču i u Pešti.

Nakon ekonomske krize 1873. (slom Bečke burze u svibnju 1873, "panika" u SAD od rujna, "Velika depresija" koja je ostala kao takva upamćena sve di 1929.,), a onda i početka velikih isporuka jeftinoga žita iz Amerike na europsko tržište, koje ugrožavaju europsku poljoprivredu (žitna kriza 1873.-1895.), državne politike postaju vitalno važne za ekonomske tokove (po učenju Friedricha Lista: "nacionalna ekonomija", nasuprot "individualnoj" i "kozmopolitskoj", te po njemačkoj "historijskoj školi ekonomije" koja tada ima primat u Europi i SAD, koja nasprot teorijskim modelima "slobodnog tržišta" zagovara pametni državni intervencionizam na osnovu konkretne analize situacije i ciljeva). Hrvatska je na marginama i pati zbog toga.

Usprkos tome, navodi Stipetić, različito od većine ranijih prikaza povjesničara, Hrvatska je imala relativno pristojan ekonomski rast u tom razdoblju, do 1914., a osobito su je ekonomski i društveni napredak vidljiv u posljednjih 20-ak godina prije 1SR. Nije imala nižu stopu rasta od drugih područja A-U, a donekle je smanjen zaostatak za Zapadnom Europom.

Nastavi li ga Karamarko javno ponižavati, Orešković može jedino dati ostavku

Dok je mjesecima nakon izbora obilazio lokalne stranačke organizacije uvjeravajući članstvo kako je HDZ pokraden za pet do šest mandata, Tomislavu Karamarku nije ni nakraj pameti bilo gospodarstvo. O investicijama, osim u jednom navratu kad se pohvalio osobnim razgovorima s investitorima, nije govorio ni kad se trsio objasniti javnosti zašto su Milijan Brkić, Mijo Crnoja i još neki HDZ-ovi kadrovi najbolji izbor za ministre. Nije mu to bila ključna tema ni dok je putem medija poučavao ministra Vlahu Orepića da je za svoj resor odgovoran i njemu kao potpredsjedniku vlade zaduženom za domovinsku sigurnost. Ali su gospodarstvo i investicije odjednom postali bitni nakon što je premijer Tihomir Orešković odlučio još jednom iskoristiti svoju ovlast i ne poslušati tko zna koju po redu Karamarkovu sugestiju o kadrovima u obavještajno-sigurnosnom sektoru. Ako to znači da će i HDZ u središte svog zanimanja ubuduće stavljati gospodarstvo, da će HDZ-ov ministar Tolušić i MOST-ov Panenić idućih mjeseci biti zatrpani korisnim prijedlozima i inicijativama iz te stranke, Tihomir Orešković je presijecanjem trakavice s imenovanjem čelnih ljudi u obavještajno-sigurnosnom sektoru napravio još jedan za Hrvatsku višestruko koristan posao.

Uvesti euro u Hrvatskoj?

Trenutni predsjednik vlade Republike Hrvatske najavio je u razgovoru s kancelarkom Savezne Republike Njemačke da Hrvatska planira uvođenje eura. (Orešković o ulasku u eurozonu: Za četiri godine uvodimo euro)

Dvadeseta obljetnica kuneIskustva baš ne potvrđuju da je za zemlje gospodarske periferije dobro uvesti zajedničku valutu sa zemljama centra (ili uvesti fiksni tečaj prema dolaru ili nekoj drugoj valutu gospodarski nadmoćnih zemalja).

K tome, teorijska analiza upozorava: gubi se mogućnost devalvacije valute, kao sredstvo ekonomske politike da se isprave vanjsko-trgovinski debalansi. (Je, čitao sam nedavno Varoufakis: "Globalni Minotaur", ali nije samo on - mislim da je to common sense.)

Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno

Povodom nekih recentnih ideoloških diskusija u javnosti.

Kapitalizam = vladavina kapitala.

U tržišnoj privredi vlada borba za višak vrijednosti između nadničara, profitera i rentijera. (Doduše i kamatara također, što bismo mogli odvojiti od profitera, pa onda imamo dominaciju financijskog kapitala nad industrijskim - u čemu je za razumijevanje važan Marx, 3. knjiga "Kapitala".)

We are all socialist now (Newsweek 2010)Kapitalizam je sustav u kojem profiter dominira nad drugom dvojicom. U tom svijetu živimo. (Rast tržišta u Europi od doba Karla Velikoga doveo je do uspostave feudalizma, oblika vladavine rentijera.).

"Država blagostanja" nakon katastrofe Drugog svjetskog rata donijela je "klasni kompromis". Od početka 1980-ih, "neoliberalizam" obnavlja klasni rat u kojem, kako reče jedan veliki kapitalist "mi pobjeđujemo". Moderno globalizirano "slobodno tržište" ovisno je o nizu odluka koje su dovele države (a preduvjet je bilo američko napuštanje zlatne podloge 1970.). To je, kao i država blagostanja, politički projekt (projekc cijelog POLISA ili u ime polisa), kako kaže jedan nobelovac za ekonomiju, a ne "prirodni" sustav. (a sigurno nije ni "kraj povijesti").

Politička elita izgubljena u vremenu i prostoru

Gubi li se Hrvatska u aferama bez kraja

Znamo da je hrvatsko gospodarstvo već odavno u potpunom kolapsu, onaj proizvodni dio posebno, kao što znamo i da je po pitanju iznalaženja rješenja za gospodarski oporavak kukuriku koalicija potpuno nesposobna. Ono u što pak do sada možda i nismo bili sigurni jest činjenica da smo ovako mala zemlja sa samo četiri milijuna stanovnika zacijelo svjetski prvaci u proizvodnji afera.

Kako kupiti stan u Zagrebu

Kupujete nekretninu u Hrvatskoj?

Nije mi posao niti zanimanje trgovina nekretninama. Tek želja pomoći nećaku u tražbi stana u Zagrebu, uz višak slobodnog vremena, omogućila mi je iskustvo posljednjih mjeseci i dobar pregled na trenutnom tržištu nekretnina.
Ako želite kupiti stan primjerice u Zagrebu odmah se odlučite na jedan od suprostavljenih pristupa:
A.) Starogradnja
- Kupnja bez posrednika (samostalno traženje),
- Kupnja putem posrednika.
B.) Novogradnja

A.) Starogradnja
Kupnja bez posrednika, ako je javno oglašena, odmah vas svrsta u „rizičnu skupinu“. Hrpe poziva u nevrijeme na objavljeni telefonski broj ili linkovi i ponude agencija zatrpat će vaš inbox. Isto se događa i potencijalnom prodavatelju. Na koncu shvatite da i provizija nije veliko zlo prema komunikacijskom mobingu.

Ok. Odlučili ste se na posrednike.
A sada ste ušli u zamku, ujedno i početak shvaćanja zašto je tržište nekretnina blokirano.

„Centar grada, atraktivna lokacija, vlasnički čisto, prizemlje, klima, centralno, internet, savršeno za poslovne ljude“ – vrište oglasi po linkovima koje nude posrednici.

Uspon i pad malog gospodarstva u Hrvatskoj

Često se govori o medijima slušati i čitati o malom gospodarstvu, no kroz mnoštvo mojih kontakata stječem dojam da tek manjina zapravo zna što je to malo gospodarstvo. Pa da odmah na početku razjasnimo tko spada u malo gospodarstvo. U malo gospodarstvo spadaju tvrtke koje imaju do 50 zaposlenih, ostvaruju do 10 miliona eura prihoda godišnje i ukupna aktiva im iznosi do 10 miliona eura. Da dalje ne zamaram dalje sa suhoparnim iznosima, zbog lakšeg razumijevanja recimo samo da u srednje gospodarstvo spadaju tvrtke koje imaju do 250 zaposlenih, a velike tvrtke su tvrtke s više od 250 zaposlenih.

Države sa razvijenim malim i srednjim gospodarstvom se smatraju zemlje sa zdravim gospodarstvom, a jedna od takvih zemlji je Njemačka. Njemačko malo i srednje gospodarstvo je vrlo zanimljiva tema i njega ću obratiti u nekom idućem dnevniku.

Na temelju meni dostupnih podataka napravio sam malu analizu značaja malog gospodarstva za hrvatsko gospodarstvo. Analiza pokazuje da je u periodu od 2001. do 2008. godine kada počinje gospodarska kriza, upravo malo gospodarstvo imalo ključnu ulogu u razvoju gospodarstva i smanjenju broja nezaposlenih.

Nadanu, u nadi da će završiti iza rešetaka...

Okupio je "lepi Nadan" dio svog harema, i pred uključenim TV kamerama dao povijesnu izjavu: "Ha,hm, često muž posljedni sazna!" Da li je on šef HGK i gospođi Zdenki Peternel, ili muž?? Mnogo toga podnosim, ali tu ciničnu šalu, nikako! Ako nije znao što mu radi desna ruka, šefica kabineta, onda je totalno nesposoban, ako je znao a nije ništa poduzeo, opet je odgovoran i zreo za ostavku, ali i istragu. Revizija HGK je našla da je poštovana procedura... procedura krađe, varanja i laganja. Vratimo se malo unatrag, imajte strpljenja, tekst je uistinu predug, ali prisjetite se:
-----------------
Sretna zemlja s mnogo moralnih nula

Dnevnik Ljubo Ruben Weiss - Ned, 13/01/2013 - 18:14
Glasujte
22
Komentari 60 dodaj komentar

Nema „kreativaca“, nema ni industrije!

(Napisano 16. 01. 2013.)

„Sve dotle dok gospodarske subjekte i gospodarstvo u cjelini budu vodili „kreativci“ (stručnjaci s područja prirodnih znanosti), razvijat će se i poduzeća i gospodarstvo u cjelini“ - misao je koju mi je negdje potkraj 70-ih godina prošlog stoljeća izrekao jedan 15-ak godina stariji kolega, iskusni strojarski inženjer, kojega sam imao priliku upoznati radeći pod njegovim vodstvom na jednom zahtjevnom razvojnom projektu.

On je inače „pekao zanat“ kod njemačkih inženjera koji su kao ratni zarobljenici bili angažirani na razvoju proizvodnje kakva dotad u Jugoslaviji nije postojala. Tako je u jednom gradu u unutrašnjosti niklo kasnije respektabilno poduzeće, za vrijeme „mraka“ jednako poznato i priznato kako u zemlji tako i izvan nje, a onda ga je nenadano, kao i sve nas, „obasjala“ Tuđmanova „svjetlost“, prvo mu oduzevši „osobnost“, poduzeće je u svojem imenu imalo omrznutu rječcu, a onda ga u procesu pretvorbe i privatizacije, kao i mnoga druga dotad prosperitetna poduzeća, „pomnožila s nulom“. Danas ne postoji niti „u tragovima“.

Novi dnevnici

  1. Agrokorovanje od Feniks komentara 4
  2. ŠEFovske istine neka nestanu od aluzija komentara 0
  3. U Hrvatskom saboru mnogi zastupnici od drveta ne vide šumu od Feniks komentara 7
  4. Međunarodni cirkus Franjo Tuđman od Mucke komentara 13
  5. Neka dosadna razmišljanja o kapitalizmu i socijalizmu od Zoran Oštrić komentara 13
  6. Ne pakirati drugovima Saucha-Milanović / Slon ima velike uši da bi lakše skakao sa cvijeta na cvijet od Laganini komentara 10
  7. prijatelju, tražim ovlaštena potpisnika od aluzija komentara 0
  8. Dnevni SHOWinist – Revolucija je narodna igra sa pjevanjem i pucanjem od Laganini komentara 4
  9. sistem gospodara tuđeg života (osvježeno) od aluzija komentara 0
  10. Jedan čekića dok drugi žanje od bube komentara 8
  11. Plenkovićev zadatak: uništiti zauvijek Tuđmanov HDZ od ppetra komentara 137
  12. Dugoročni cilj: Prgometovom kandidaturom Plenković kani konačno ovladati zagrebačkim HDZ-om od sm komentara 14
  13. The Wariors, by Walter Hill - FILM od petarbosni4 komentara 1
  14. majmun jesam, jer moram biti čovjek od aluzija komentara 0
  15. Što bi bilo da smo 1991. u SFRJ … od Feniks komentara 40
  16. Ljevičari i pro-ljevičarski dio HDZ-a pokušavaju nagovoriti Brunu Esih da im svojom kandidaturom pomogne osvojiti Zagreb od ppetra komentara 16
  17. Rakarova dvostruka mjerila od MKn komentara 54
  18. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 69
  19. Kamate na uloženi kapital pristižu, jesu li naplative? od Feniks komentara 0
  20. Izbori u Nizozemskoj: kako će utjecati sukob s Turskom? od Zoran Oštrić komentara 1
  21. utopija nije ŠEFovanje ŠEFova USAVRŠAVATI ! od aluzija komentara 0
  22. ŠEFovanje ŠEFova... kako zaustaviti ! od aluzija komentara 0
  23. Samo luđaci i luđakinje će ovdje naći poveznicu s kraljicom Balkana od bube komentara 4
  24. ŠEFovanje ŠEFova... zaustavimo ! od aluzija komentara 0
  25. ŽURNO OTVORENO PISMO VLADI RH od petarbosni4 komentara 59

Tko je online

  • magarac
  • mrak
  • Mucke
  • padobranac

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 4
  • Gostiju: 43

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199