O stvarnim uzrocima stanja u Somaliji i pojave piratstva ima određen broj članaka koje možete naći na internetu, daleko od masovnih medija koji oblikuju javnu percepciju svijeta. Radi se o surovoj eksploataciji i nepravdi prema somalijskome narodu. Velika većina ribe koje se ulovi ispred somalijskih obala, osuđujući lokalne ribare na smrt od gladi, služi za proizvodnju ribljeg brašna, kojima se hrani stoka, da bismo mi u Europi mogli papati bifteke. Prenosim priopćenje sa mrežnog sjedišta Crvene akcije.
Ubijanjem sirotinje branit ćemo kapital!
Večeras su svi dnevnici prepuni studenata i njihovog prosvjeda sa zahtjevom za besplatno obrazovanje. Prisjetimo se da je Jadranka Kosor bila najavila da će omogućiti besplatno obrazovanje samo onim studentima, koji svoje obveze ispunjavaju na vrijeme. Htjela bih ukazati da ona vjerojatno uopće ne zna što se događa na hrvatskim fakultetima i da DJECA UOPĆE NE MOGU IZVRŠAVATI SVOJE OBVEZE zbog ograničenja koja im nameću fakulteti. S takvom organizacijom fakulteta i bolonje, redovito izvršavanje tih obveza je NEMOGUĆE.
Evo samo jednog malog primjera s internetskih stranica Pravnog fakulteta u Rijeci:
http://www.pravri.hr/hr/studenti/ispitni_rokovi/rokovi2d.pdf
INTEGRIRANI SVEUCILIŠNI STUDIJ PRAVA
ISPITNI ROKOVI ak.god. 2009/2010. zimski semestar
Ponuđeni rokovi za čitav zimski semestar:
jedan rok u prosincu, dva roka u veljači i to je to:
PREDMET PROSINAC VELJACA VELJACA
Medunarodno
pravo
09. u 10,00 10. u 09,00 24. u 09,00
Financijsko pravo i
Večina nas zna "Inker" prvenstveno po nogometnom klubu...
Ovdje pročitajte vijest povodom koje je izdano ovo priopćenje.
Pod izgovorom svjetske gospodarske krize, španjolska je buržoazija uništila hrvatsku industriju porculana i bez imalo srama preuzela tržište i kupce. Dosadašnji vlasnik, tvrtka Roca Corporacion Empresarial, prodala je nedavno Inkerov "Porculan" Porvasalu, tvrtki iz iste zemlje, koja ne mora nastaviti proizvodnju, a koja je već najavila otpuštanje 170 radnika i seljenje proizvodnje u Španjolsku. Zaprešićka tvornica keramike i porculana, jedina takva tvornica na prostoru šire regije, izgrađena je 1953. godine. Godišnje je proizvodila oko 12 milijuna artikala od kojih je više od polovice završavalo kod kupaca u zemljama regije, Europe, ali i destinacijama u ostatku svijeta.
Objavljeno na portalu h-alert.
Prošle srijede Komisija Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" (Pravda i mir) predočila je javnosti izjavu o aktualnoj ekonomskoj krizi. Bila je to najava za susret biskupa Vijeća europskih biskupskih konferencija odgovornih za socijalna pitanja, koji se održao u Zagrebu u utorak 9. lipnja. Imali smo prilike čuti o tome što Crkva misli da bi drugi trebali činiti, te nešto manje o tome što sama Crkva čini u vezi aktualne financijske i ekonomske, a također i socijalne i ekološke krize.
Nedavno se na pollitika.com pojavio članak Religija globalnoga zatopljenja. Autor se poziva na neke "klimatske skeptike" koji poriču realnost zaključaka do kojih je velika većina klimatologa u svijetu, okupljenih u Međunarodnoj poroti za klimatske promjene (IPCC), došla u tri svoja skupna izvješća objavljena tijekom posljednjeg desetljeća. U diskusiji o tome prepliću se neka ključna pitanja kako znanosti (ljudske aktivnosti koju smatram čudesnom, koju gotovo religijski poštujem i divim joj se - ali kao filozof sagledavam njene granice) tako i politike, odnosno demokracije.
U svom prošlom postu sam pisao kao rast ekonomije u Kini (koja počiva na bezobzirnom iskorištavanju velike ponude radne snage) dovodi do većeg bogatstva Zapada (odjednom vašom plaćom možete kupiti više) ali to naravno nije perpetuum mobile: tvornica koja je isto proizvodila u Americi sada je zatvorena, i radnici su izgubili.
Broj poslova je ograničen, broj radnih mjesta isto (i mnogo je manji od broja ljudi na planeti) a također i tržišta. Sve to malo raste, ali polako. Dakle, skoro zero-sum.
Htio bih skrenuti pažnju na lokalni zero-sum. Hrvatska nema baš neku proizvodnju. Znamo: loša politika, tečaj, itd...
Ali postoji i jedan suptilni razlog zašto je nema:
Hrvatska proizvodnja je konkurencija europskoj. Svaki transformator što Končar proizvede i proda, jedan je Siemensov manje. Svaki antibiotik kojeg je Pliva proizvela i prodala jedan je Glaxov manje. Svaka TEŽ-ove žarulja je jedna GE-ova manje.
Mnogo puta razmišljam je li gospodarstvo zero-sum game. Znate ono, koliko jedan dobiva, drugi gubi. Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Možda nije baš zero-sum, ali je vrlo blizu.
Recimo, računala. Kao što znamo, u Hrvatskoj se ne proizvode računala. [Sada se ne proizvode. Neka se sklapaju. Konačno, i ja sam kupio jedno "naše" računalo. Nije bit u tome!] Zašto ne? Zato što bi bila preskupa. Ali se zato kupuju računala. Tako Hrvat s nekom prosječnom neto plaćicom od 4-5000 kn može bez problema kupiti računalo.
Zapravo, ja sam prije koji mjesec kupio (za roditelje) sasvim funkcionalno stolno računalo, novo (osim polovnog monitora), s garancijom, za ukupno 1500 kn. Dakle, od plaće se mogu kupiti 3 računala.
Usporedite to sa situacijom u staroj Jugi (1980-ih) gdje je PC bio san, prosječni radnik je valjda trebao štedjeti 5 godina da kupi jedan. Tada su se, doduše, PC računala proizvodila u SAD-u. [Govorim o standardnom PC računalu, ne o Orlu. Ne govorim o našim računalima, već o uvoznim. Neki će se sjetiti da je jedno vrijeme uvoz računala bio čak i zabranjen.]
Preživjeti 2009.godinu
Strah kruži Hrvatskom! Strah kraha; strah od slijedeće ˝gladne˝ godine; strah hoću li biti na ˝spisku˝ za otkaze; strah kako ni hranu ni režije nećemo biti u stanju podmiriti; platiti djeci topli obrok u školi…
Premijer je navodno ˝ukrao Božić˝, ekonomski ˝stručnjaci˝ bez kraja i konca objašnjavaju što i kako će biti, dobro neće biti; - svi siju strah gdje god se okreneš.
Kako sam ja samo mali obični čovjek, nisam ˝sama pamet˝ kako neki u vrhu politike i tzv. struke zvane ˝ekonomisti˝ i ˝financijaši˝ , ja slušam ljude oko sebe.
Zanimljiva su njihova ˝rješenja˝.
Struju, plin, benzina nešto, šećer i ulje moramo kupovati, kažu. Ulje je moguće zamijeniti domaćom svinjskom masti, benzin svesti na minimum, struju također.
Svatko od nas malih ˝ljudi˝ ima nekoga na selu, i blizu su nam sela, naročito nama u malim gradićima. Mi imamo šanse boriti se i srušiti strah od propasti i KAO nastupajuće krize, gladi čak, mi imamo šansu srušiti proračun, mi imamo šansu bez i jednog prosvjeda i ˝ulice˝ izazvati nove izbore.
Iz doba mojeg intelektualnog formiranja, pamtim i čuvam zbornik tekstova, koji je tiskan na slovenskom 1985., u okviru slavne biblioteke KRT ("Knjiga je orožje, vzemi jo v ruke!"), pod nazivom Boj proti delu (Borba protiv rada).
Paul Lafarge, zet Karla Marxa, u tekstu "Pravo na lijenost" piše o budućem idealnom društvu:
Rad će postati začin radosti ljenčarenja, dobrodošli odmor za čovjekov organizam, strast, koja će koristiti društvenome organizmu, tek tada, kad bude pametno uređen i ograničen na najviše tri sata dnevno.
Slavni slikar Kazimir Malevič objavio je esej "Lijenost - prava istina čovječanstva". Ugledajte se u Boga, piše Malevič, i budite lijeni! On je radio šest dana, i šest puta rekao "Neka bude!" Nakon toga, on više ne stvara.
Bog počiva na prijestolju Lijenosti i promatra svoju mudrost.
Što je vrijednost dobro obavljenoga posla? Koja je nagrada?
Nagrada za dobro obavljen posao je dobro obavljen posao.
Ralph Waldo Emerson
Teze za djelovanje zelene stranke i progresivnih društvenih pokreta
Deset godina nakon rušenja zablude zvane komunizam, došlo je vrijeme da trezveno pripremamo rušenje kapitalizma.
U posljednje dvije godine objavio sam na blogu nekoliko članaka koji govore o ekonomiji. Razmišljajući o globalizaciji i njenim proturječjima (čitao sam posljednjih tjedana knjge na tu temu Josepha Stiglitza i Ulricha Becka), odlučio sam nakon osam godina ponovo objaviti ovaj tekst. Prenosim ga neizmjenjenog. Mislim da je i danas zanimljiv - a također, koristim blog da ostane i meni na pameti! :sretan: Slijedećih mjeseci artikulirat ću svoja novija promišljanja.
Napisano u studenome 2000. Objavljen je skraćen u fanzinu ‘Deadline’, jednom od izdanja zagrebačke Zelene akcije. Pripremljen je kao letak na jednom listu papira A4 formata i dijeljen u raznim prigodama. Također, bio je osnova za jedno predavanje koje sam održao u klubu ‘Palach’ u Rijeci. Zatim je objavljen u brošuri "Što se dogodilo u Genovi", srpnja 2001.
Neovisni, ali ne i neutralni