Tagovi

Bizarnost: državna TV propagira anarhokapitalizam

Dakle, ovo je nešto najgluplje što sam čitao o makroekonomiji. [1]

(U svojim tekstovima na blogovima počeo sam koristiti fusnote. Time se rastereti osnovni tekst, a neke "pozadinske" informacije i komentari, važne za uvid u kontekst, ipak predoče radoznalijem i upornijem čitatelju.)

Basic income ili trojanski konj u novom ruhu

Jedna brzopotezna rasprava na fejsu mi je pokazala da ljudi ne vide dugoročne posljedice ovog mehanizma, pa sam se odlučio na malo raspisivanja.

Portugal dobio vladu ljevice

https://zelpol.wordpress.com/2015/11/26/portugal-dobio-vladu-ljevice/

Portugal dobio vladu ljevice

Dobra vijest iz Portugala: predsjednik republike Anibal Cavaco Silva je popustio i imenovao za predsjednika vlade šefa socijalista, Antonia Costu, koji je okupio većinu u parlamentu (Skupštini Republike): koalicija socijalista, Lijevog bloka, komunista i zelenih ima 122 od 230 zastupnika.

Portugal 15-11-08 lideri ljevice potpisuju koalicijuOvo je, nakon Grčke, drugi put da u nekoj zemlji EU na vlast dolazi anti-austerity ljevičarska vlada.

Slijedeći zanimljivi parlamentarni izbori su u Španjolskoj, 20. prosinca. Španjolski socijalisti bi se mogli naći pred istim izborom: savez sa strankama desnog centra ili s ljevicom. (Vrlo je jaka međutim, uz ljevičarski "Podemos", i druga nova stranka, Ciudadanos ("Građani"), usmjerena na liberalne ekonomske reforme - hrvatski Most donekle podsjeća na njih.)

Costa je obećao predsjedniku Republike da će poštovati pravila Eurozone u koncipiranju državnoga proračuna za 2016. te da neće dovoditi u pitanje obaveze Portugala kao članice NATO-a.

Naftne kompanije prilagođavaju se niskim cijenama (i nešto o poukama za Hrvatsku)

Sažetak: 'Financial Times' donosi vijest i urednički komentar o nevoljama globalnih naftnih kompanija. Nakon godinu dana niskih cijena, odustale su od nada da će se loš period ubrzo okončati, pa drastično režu troškove i ulaganja u istraživanja i razvoj novih nalazišta. Međutim, moramo imati u vidu i trend k nužnom napuštanju fosilnih goriva - dugoročan, ali aktualno konkretan.

Shell odustao od eksploatacije nestandardne nafte u Kanadi

15-10-29- Crude Oil Brent u 2 godineKompanija Royal Dutch Shell otpisala je dvije milijarde USD dolara imovine, te 418 milijuna barela zaliha u nalazištima nafte, odustajući od projekta crpljenja nafte iz naftnih pijesaka (oil sands) u zapadnoj Kanadi.

Pad cijena nafte u posljednjih godinu i pol učinio je projekt neisplativim. Pokušavali su ga održati, jer je od listopada 2013. znatan novac već bio investiran. Tada je cijena nafte bila oko 100 dolara po barelu, a sad je ispod 50.

Aktualne procjene su da će se period niskih cijena nastaviti. Shell ove godine planira u istraživanje uložiti oko 30 milijardi USD, što je smanjenje za sedam milijardi u odnosu na 2014., a suma će se iduće godine još smanjiti.

Ovo je jedan od brojnih projekata od kojih naftne kompanije u svijetu posljednjih mjeseci odustaju ili ih odgađaju zbog neisplativosti. U ovom slučaju, posebno, znatan utjecaj imaju i ekološke brige i prosvjedi građana i lokalnog stanovništva u SAD i Kanadi.

Uber i globalizacjia

Zanimljivo je promatrati kako proces globalizacije sve više i više utječe na naše svakodnevne živote. Dva mladića, sjedeći u Parizu i ispijajući kavu , došli su na odličnu ideju te pokrenuli potpuno novi i inovativni sustav pružanja taksi usluga.

Poslovni plan te dvojice mladića osvojio je svijet , stigao je u Hrvatsku,  te  sada ima veliki utjecaj na svakodnevne živote zagrebački taksista, taksi poduzeća te korisnika taksi usluga.
Dakle vidimo kako inovacija iz jednoga dijela svijeta iz korijena mijenja načine poslovanja tisućama ili milijunima ljudi  širom svijeta.

Riječ je naravno o Uberu.
Dolazak Ubera u lijepu našu izazvao je veliku pažnju medija  a time i javnosti Je li u pitanju plaćeno reklamiranje, ili su pak naši internet portali procijenili da je dolazak Ubera velika i važna vijest za javnost?, to procijenite sami.
Ostaje činjenica da su svi portali na naslovnicama pisali o Uberu, što znači da je Uber uspio barem na jedan dan potisnuti lijepo oblikovane guze i beskorisna naklapanja domaćih političara s naslovnica internet portala.

Eurozona je mrtva. Može li se spasiti Europska unija?

Popularnost Sirize u Grčkoj nije opala nakon posljednjeg dogovora, iako je širom svijeta od raznih analitičara označen kao kapitulacija i kao neprovediv. Što će donijeti slijedeći mjeseci, ne znamo. Tko preživi, pričat će. Priča nije završena. Ni u Grčkoj, ni u svijetu.

– Nastavlja se vlast virtualne (financijske) nad realnom ekonomijom;
– ideološka borba kapitalizma protiv humanizma;
– surovost otvoreno propagirana kao vrlina;
– brutalno stavljanje na znanje plebsu iz 99% da vladari globalnih financija mogu raditi sve gluposti i podlosti, a biti zaštićeni od svake odgovornosti i kazne, dok će obični ljudi biti kažnjeni i za svoje i za tuđe grijehe: "socijalizam za bogate, kapitalizam za ostale.

Costas LapavitsasLogična analiza vodi do uvida nužnosti uništenja kapitalizma. Pa ipak, u ovom trenutku, narod podržava umjerenjake.

Posljednja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi Siriza dobila preko 40% glasova (na izborima 25. siječnja imali su 36,3%), što bi im donijelo apsolutnu većinu mandata. Lijevi i desni radikali, "Zlatna zora" i komunisti, stalno se vrte oko 5-7%, kao i PASOK i Potami.

Kanađanin Leo Panich iz Grčke: »Most of the people you talk to in the street are actually impressed with Tsipras and the way he stood up to this. They blame the Germans rather than Tsipras.«

Unutar vladajuće koalicije prisutno je razočaranje nakon maksimalne mobilizacije pred referendum, ali zasad nema znakova da bi se mogla raspasti.

Od početka, bilo je fascinatno koliko umjereno sirizina vlada nastupa. Apsurdno je bilo kako su histerično dočekani, kao da se radi o opasnim radikalima; s gledišta apsolutne vlasti bankara i njihovih pajtaša (cronies), to valjda i jesu.

Internet nije doveo do većih sloboda, zašto?

Nemali je broj onih koji su s razvojem interneta očekivali svjetliju budućnost i dolazak novih za sve nas boljih vremena.
Njihov optimizam nije bio bezrazložan i neutemeljen.
Internet je bio nositelj velikih promjena te nam je ponudio pregršt novih mogućnosti.

Preko noći svi smo postali jedni drugima susjedi a cijeli svijet našao nam se na dlanu.
Iz ničega stvoren je virtualni svijet prepun novih izazova i prilika.
Sve nacije, kulture, rase i vjere, svi pojedinci, stručnjaci, akademici i znanstvenici dobili su neograničen prostor za plasiranje svojih ideja i mjesto gdje slobodno mogu razmjenjivati i dijeliti svoja iskustva s kolegama iz ostatka svijeta.

Sloboda za koju su milijuni ginuli bila je nadomak vrata. Internet će smatrali su mnogi postati najjače oružje i najubojitiji alat u borbi protiv diktature, korupcije, radikalizma i svakog oblika despotizma.

Ta očekivanja temeljna su na pretpostavkama da će internet postati slobodan mediji a svi mi ćemo time dobiti mogućnost postati društveni aktivisti i samostalni novinari istraživači.

Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih

Danas sam pogledao razgovor s fizičarom Freemanom Dysonom o njegovim predviđanjima za slijedećih 50 godina. Na poveznici je interaktivni video: možete pogledati njegove kratke odgovore o raznim temama.

Freeman DysonDanas ima 90 godina. Davnih 1940-ih je bitno utjecao na razvoj kvantne elektrodinamike, kasnije se bavio i dao značajne priloge u brojnim područjima fizike i matematike. Široj javnosti je poznat po nekim svojim spekulativnim, ali intrigantnim idejama o razvoju tehnologije u budućnosti.

Najpoznatija je "Dysonova sfera", koja je imala dosta odjeka u SF-u ("Ringworld" Larry Nivena, "Vremenski brodovi" Stephena Baxtera). Ideja je, da se gigantskim planetarnim inženjerstvom sagradi sfera oko Sunca, na udaljenosti Zemlje. Ljudi bi živjeli na unutrašnjoj površini sfere i prikupljali svu energiju koju Sunce zrači (a sama sfera bi u okolni prostor zračila u infracrvenom spektru). Na toj površini moglo bi živjeti milijuni i milijarde puta više ljudi, nego danas na Zemlji. (U spomenutim romanima, ideja je svedena na nešto skromniju verziju prstena.)

Pritom je važno imati na umu njegove riječi: »Poanta kod predviđanja nije je li ono istinito ili lažno. Predviđanje je u bitnom ili upozorenje, ili nada.« Dajemo predviđanja na osnovu mogućnosti koje sagledavamo i tendencija koje uočavamo.

uvoz-izvoz

UVOZ-IZVOZ
provjerimo odmah, a koji smisao i svrhu proizvodi?

UVOZ zasebno,
a koji smisao i svrhu proizvodi?

<> ako uvoz jabuka u Hrvatsku uništava hrvatske jabuke?
<> ako uvoz jaja u Hrvatsku uništava hrvatska jaja?
<> ako uvoz pšenice u Hrvatsku uništava hrvatsku pšenicu?
<> itd. itd. itd.

<> ako uvoz ideja u Hrvatsku uništava hrvatske ideje?
<> ako uvoz riječi u Hrvatsku uništava hrvatske riječi?
<> ako uvoz formulacija u Hrvatsku uništava hrvatske formulacije?
<> itd. itd. itd.

IZVOZ zasebno,
a koji smisao i svrhu proizvodi?

<> ako izvoz jabuka iz Hrvatske uništava tuđe jabuke?
<> ako izvoz jaja iz Hrvatske uništava tuđa jaja?
<> ako izvoz pšenice iz Hrvatske uništava tuđu pšenicu?
<> itd. itd. itd.

<> ako izvoz ideja iz Hrvatske uništava tuđe ideje?
<> ako izvoz riječi iz Hrvatske uništava tuđe riječi?
<> ako izvoz formulacija iz Hrvatske uništava tuđe formulacije?
<> itd. itd. itd.

UVOZ-IZVOZ
proizvodi
eliminiranje u zajedničkom prostoru međa/granica između mene i tebe, moga i tvoga kapitala,

ELIMINIRANJE međa/granica
proizvodi
eliminiranje u zajedničkom prostoru mene ili tebe, moga ili tvoga kapitala,

Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?

Svjetska poljoprivreda doživjela je spektakularan napredak u posljednjih stotinjak godina. Godine 1900. svjetska proizvodnja žitarica bila je oko 400 milijuna tona, a 2000. oko 1,9 milijardi tona (podatak iz dolje spomenutog članka L. R. Browna). Tzv. "zelena revolucija" uvela je širom svijeta metode intenzivne poljoprivrede, uz širenje natapanja, korištenje mineralnih gnojiva, pesticida i mehanizacije, te bitno povećala urod i smanjila glad. U razdoblju 1950.-1998. svjetska potrošnja mineralnih gnojiva porasla je s 14 na 130 milijuna tona. Znatno je poraslo i ribarstvo: ulov je porastao gotovo peterostruko u istom razdoblju. Međutim, tijekom 1990-ih, svijet je uvidio da su nesumnjivi uspjesi praćeni i ozbiljnim limitima i manama, ekološkim i socijalnim. Vrlo važan bio je Svjetski sastanak na vrhu o prehrani u Rimu 1996..

Velik problem bila je i populacijska eksplozija, tako da npr. u Indiji proizvodnja žitarica po stanovniku nije porasla (ali u Kini jeste, pa je glad iskorijenjena). Danas su ipak stope rasta bitno opale u većini zemalja, pa se po projekcijama očekuje da bi svjetska populacija mogla dostići plafon od oko devet milijardi do 2050. godine. To olakšava da se razmišlja o dugoročnoj održivosti svjetske poljoprivrede. Potrebna je "održiva intenzifikacija" (vidi dolje).

Novi dnevnici

  1. Zlatko Waldheim od drvosjek komentara 6
  2. Hrvatska i nova energetska paradigma od čovjek iza gomile komentara 9
  3. mi prosimo od aluzija komentara 0
  4. Vesna Teršelić i strano obavještajno podzemlje odlučili – Lozančić ostaje ravnatelj SOA-e od Laganini komentara 4
  5. Politika XXXL od petarbosni4 komentara 5
  6. Slučaj Lozančić: Obična borba za premoć ili nešto puno ozbiljnije? od sm komentara 52
  7. Režimi su uzročnici siromaštva vlastitih građana ili Zašto ne živimo kao Kanađani od rodjen komentara 0
  8. Biti pluralist u svijetu neprofesionalnih medija od čovjek iza gomile komentara 19
  9. Kukuriku "kulturnjaci", NVO mafijaši i kriminalci od MKn komentara 46
  10. Začarani vrtuljak: Zašto Banac nije branio i pravo Dejana Jovića na stručno mišljenje? od sm komentara 71
  11. „Ovo danas je gora ustašija nego ona iz 1941.“ od Feniks komentara 79
  12. Neka „radnička prava“ su sredstva pljačke građana od rodjen komentara 16
  13. Tragom jedne odluke od marival komentara 19
  14. Antifašistička antimozgovna tragikomedija od MKn komentara 16
  15. Članovi biraju: Čeka li Karamarka smjena ili još jedan mandat na čelu stranke? od sm komentara 3
  16. Hasanbegovićeva epska borba sa parazitskim polusvijetom od Laganini komentara 131
  17. Jel' se od 2001. do danas išta promijenilo? od Feniks komentara 5
  18. Šta mi možda jedemo od Skviki komentara 0
  19. Četnikovanje zataškavanjem četništva i podmještanjem izmišljanog ustaštva od ppetra komentara 12
  20. Ne može to tako, pope od drvosjek komentara 34
  21. Epilog sage o Crnoji: Civilno društvo jedino izvuklo korist od sm komentara 19
  22. Presumpcija nevinosti za hrvatske branitelje ne vrijedi od MKn komentara 33
  23. Crnoja potpuno razotkriven / Hasanbegović također uhvaćen u klinču sa suprugom jednog nounara ljevičara od Laganini komentara 52
  24. Europski apartheid od Zlatno doba kap... komentara 12
  25. Politički transferi: Po čemu se slučaj Sabo razlikuje od onog Gordane Rusak? od sm komentara 28

Tko je online

  • drvosjek
  • spvh

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 25

Novi korisnici

  • čovjek iza gomile
  • foringas
  • asdlhes
  • Relja Koprolcec
  • Belre