Tagovi

Sad je već sigurno: bliži se kraj ere benzinskih automobila

Sjećate li se filma "Demolition Man" iz 1993.? Sylvester Stallone je u ulozi policajca koji je prebačen u 2032. godinu. Među inim, u tom vrlo zabavnom filmu, benzinski automobili postoje samo u muzejima - kao i oružje.

wesley-snipes-demolition-manPrvi dio bi se mogao ostvariti.

Promocija električnog automobila Tesla model 3 privukla je golemu pažnju svjetske javnosti. Na portalu reneweconomy.com. Giles Parkinson se pita: Koliko brzo Tesla može ubiti benzinski automobil?.

Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno?

Zbog velikog smanjenja investicija u traganje za novim izvorima, prema upravo objavljenim podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), globalna otkrića novih izvora sirove nafte dramatično su pala 2016. g, na samo 2,4 milijardi barela (Gbl); u prethodnih 15 godina iznosila su u prosjeku 9 Gbl/god..

[Jedan barel ekvivalentne nafe (boe) = 159 litara, odnosno 140 kg sirove nafte. Energetski sadržaj: 5,86 GJ (gigadžula) = 1628 kWh]

Porasle su investicije u istraživanje novih izvora nafte iz glinenih škriljevaca (šejla) u SAD, te su smanjeni proizvodni troškovi.

Za usporedbu: Globalna potrošnja sirove nafte u svijetu je oko 90 milijuna barela dnevno, odnosno oko 33 milijardi barela (Gb) godišnje (jedna zanimljiva interaktivna karta). Dakle, po gore navedenoj brojci, u posljednih 15 godina, novootkrivene dokazane zalihe su tek oko jedna četvrtina godišnje potrošnje.

Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik?

Jedna važna stvar, koja se dogodila ovih dana a prošla s vrlo malo pažnje svjetskih medija.

Rusija prodala petinu nacionalne naftne kompanije

Dok se u Hrvatskoj prepucavamo oko moguće prodaje dijela HEP-a, Rusija je brzo i bez buke prodala 19,5% divovske državne naftne kompanije Rosneft za 10,2 milijardi eura. To je trijumf za Vladimira Putina protiv zapadnih sankcija. (Bloomberg, 7. prosinca 2016.)

Rosneft je najveća svjetska naftna kompanija po proizvodnji. Zajedno s kompanijom Gazprom, koja ima monopol na izvoz prirodnoga plina, čini dva krunska dragulja ruske države.

Ono što je neobično u takvim operacijama, jest da nije jasno tko je stvarni kupac, piše Reuters 25. siječnja.

Donald Trump je uspješno promovirao SAD kao drugu svjetsku silu

Moja generacija živjela je do svojih zrelih godina u svijetu podijeljenom između dva bloka, okupljenih oko dvije velesile. Kad sam imao 32 godine, jedan od blokova se neočekivano, preko noći, raspao.

Nastao je svijet u kojem je ostala samo jedna velesila, plus koloplet drugih značajnih sila. Mic-po-mic je Kina, koja je na početku tog razdoblja bila tek najveća zemlja Trećeg svijeta (i nakon pokolja na Tien-an-menu izgledalo da ulazi u razdoblje nestabilnosti pa će otići putem SSSR-a), izrasla je do statusa velesile.

Na početku godine u kojoj navršavam 60, dogodio se novi nagli obrat (iako je njegovo približavanje godinama bilo uočljivo). Točka preokreta iz teorije uređenog kaosa, prelaz kvantitete u kvalitetu, nagla promjena strukture globalnih odnosa. U Sjedinjenim Američkim Državama je na vlast došao predstavnik proletarijata, te je u desetak dana razmontirao postojeću strukturu.

O bankrotu ljevice u doba globalizacije

Jedan moj facebook prijatelj pitao je: »Znade li netko odgovor na pitanje, da li je kriza političke ljevice, kriza lijevih teorija, ili kriza lijevih partija!?«

Napisao sam jedan brzometni odgovor, pa prilažem ovdje uz manje izmjene, mislim da može biti zanimljiv (dobio je solidan broj lajkova).

Kriza teorije je u srži krize lijevih stranaka. Ovako na brzinu, mogu izlučiti četiri čimbenika.

tony_blair_pic1. takozvani "Treći put", koji su promovirali politički lideri socijalne demokracije koji su bili na vlasti u većini zemalja tadašnje Europske unije (s 15 članica) krajem prošlog stoljeća (kao i u SAD, Brazilu idr.), bio je faktička kapitulacija pred neoliberalnom paradigmom. Ona donosi vlast financijskog kapitala nad realnom ekonomijom i golemo obogaćivanje najvećih bogataša, gornjih 1% ili 0,1%, a manju ili veću dobrobit bogatijima, obrazovanijima, spretnijima. Klasična radnička klasa i niži slojevi srednje klase nazadovali su, a ljevica je ignorirala njihove probleme.

2. Stranke koje su ljevije od socijalne demokracije ne mogu se iskobeljati iz prastarih ideoloških formula.

3. Zeleni su se etablirali, postali majnstrim i dio političkog establišmenta. Ekologističku paradigmu prihvatile su i druge stranke, lijeve i desne (izraziti primjer je Angela Merkel, koja je ušla u nacionalnu politiku kao savezna ministrica okoliša). Zelenim strankama je ostalo da u pojedinim pitanjima budu nešto radikalniji, te da zastupaju teme poput LGBT prava, feminizma, prava životinja isl, koje se većine ljudi ipak ne tiču naročito. (Mogu dodati, kad već spominjem feminizam, i zanemarivanje ozbiljnih problema koje imaju muškarci u suvremenom društvu). Pažnju privlači također potpuni neuspjeh pacifizma da se nametne kao politički relevantan stav (što je bio početkom 20. stoljeća).

4. Razni lijevi teoretičari zaglibili su u post-modernoj proizvoljnosti, zatvorenom samodovoljnom diskursu, blaziranim apstraktnim problemima i pseudoproblemima isl.. Kao teorije bar ponekad zanimljivo, ali politički beznadežno. (Neću navoditi primjere, začas bih se zaglibio.)

Poslovne veze Donalda Trumpa s ruskim oligarsima

James S. Henry govori o vezama novoizabranog predsjednika SAD s ruskim oligarsima (kleptoracijom). Video i transkript na Trump and Putin Share Ties to the Post-USSR Kleptocracy

Kleptokratski oligarsi su izniknuli u kaosu 1990-ih nakon što je Zapad propustio spriječiti ekononomski i socijalni kolaps nakon rušenja SSSR-a. Vladimir Putin uveo je red, što je veliki napredak u odnosu na katastrofu pod Jeljcinom, ali red je zasnovan na dogovoru s oligarsima, koji su (gotovo svi) očuvali svoja bogastva, a smanjili relativnu političku moć (relativnu, jer i dalje imaju bitne utjecaje, ali se država ponovo pojavila kao snažan čimbenik). Tako je stvoren kronistički savez za likvidaciju manjih mafijaša i uvođenje reda.

Liberali u globalnoj defanzivi: Može li preživjeri eko-socijalno-liberalna sinteza?

Godina 2016 bila je, piše The Economist a prenosi telegram.hr, Loša godina za liberale.

Zapitah se, ne prvi put naravno, jesam li i ja, i u kojem smislu riječi, liberal? Problem je višestrukost termina; u originalnom tekstu u Economistu piše »a certain kind of liberal«. Ne ulaze dublje u tipologiju, što je razumljivo za kratki, prigodničarski novinski tekst.

Liberal ste »ako vjerujete u otvorenu ekonomiju i otvorena društva, gdje se potiče slobodna razmjena dobara, kapitala, potiču se razmišljanja ljudi i njihove ideje, i gdje zakoni štite ljudska prava i temeljne slobode«.

OK, ja vjerujem u ovako navedena načela, dakle sam liberal (neke vrste). (Ta načela ipak ne pokrivaju sva moja uvjerenja. A oni koji u to vjeruju, mogu se itekako razilaziti i svađati u mnogo posebnih pitanja.)

Komunistička Kina brani načela slobodne trgovine : što će biti s “globalizacijom”?

Otvaranje komunističke Kine međunarodnoj trgovini početkom 1980-ih, pod pravilima koja su diktirala najveće kapitalističke sile, bilo je jedan od ključnih događaja koji su kreirali proces "globalizacije"; taj pojam korišten je i ranije, ali je u širokoj upotrebi od 1990-ih.[1]

General Agreement on Tariffs and Trade (GATT), sklopljen je 1947.; iz njega je 1994. nastala Svjetska trgovinska organizacija (WTO), kojoj je Kina pristupila 2001.. Cilj GATT i WTO bilo je i ostalo osiguranje slobodne globalne trgovine, uz minimalizaciju carina i drugih prepreka. Sklopljeno je više od trideset multilateralnih ugovora koji se odnose na trgovinu robom i uslugama i intelektualna prava.

Uspješna strategija Kine u doba globalizacije

kina-uvoz-sirovinaGlobalizacija je 1990-ih izgledala kao strategija koja svima donosi korist: rast trgovine pomoći će svima, kao što plima jednako podiže male čamce i velike brodove.

Kina je maksimalno spretno iskoristila izlazak na svjetsko tržište s proizvodima desetaka milijuna jeftinih, spretnih i discipliniranih radnika. Prihodi su uspješno ulagani u razvoj gospodarstva ("socijalistička tržišna ekonomija"). Kina je najviše pridonijela seljenju industrije iz najrazvijenijih zemalja u "novoindustrijalizirane" (izranjajuća gospodarstva, "emerging economies").

Najrazvijenije su zemlje zadržale prednost u visokim tehnologijama i globalnim financijama; ali i to dolazi u pitanje. Grupa BRICS i na tom planu počinje izazivati dominantnu grupu G7 (do 11 najvećih svjetskih gpospodarstava, sedam su članice G7, a četiri BRIC). Djelujući unutar G20, WTO i drugih multilateralnih organizacija, one razvijaju i vlastite organizacije i projekte.[2]

Radnička klasa glasala je za Donalda Trumpa

Ovo je djelomice preveden, djelomice prepričan i skraćen komentar iz New York Timesa Donald Trump’s Victory Was Built on Unique Coalition of White Voters. Jedan moj komentar u uglatim zagradama. Slika je također moj dodatak.

youngstownSlika lijevo: Prizor iz Youngstowna, Ohio, koji je "America's Fastest Shrinking City". Posljedice deindustrijalizacije. Opis iz 2010.: "Youngstown, like many postindustrial pockets in America, is a deserted wreck plagued by crime and the attendant psychological and criminal problems that come when communities physically break down."

Donald Trump je pobijedio u područjima gdje su nekad bili vrlo jaki sindikati, koji su predstavljali pretežno bijele "plave ovratnike": u područjima Srednjeg Zapada, duž rijeka i željezničkih linija koja je nekad transportiran ugljen od rudnika do topionica željeza. Tvrdim tradicionalnim republikancima na jugu i zapadu pridružili su se milijuni glasača u nekadašnjem srcu liberalnog populizma 20. stoljeća. Tako je dobio npr. države Michigan i Pennsylvania, koje su od 1992. na svim izborima glasale za demokrate.

Suradnja Njemačke i Kine: ekonomija ispred politike, između ekologije i monete

U nedjelju 12. lipnja je u Beijingu održana zajednička sjednica užih kabineta kineske i njemačke vlade. Mrežno sjedište globaltimes.cn objavljuje komentar iz pera Michaela Claussa, njemačkog veleposlanika u Bejđingu: Germany-China ties must prove their mettle

16-06-13- Kinesko-njemački susretNjemačka i Kina, dvije zemlje koje su među rijetkima sa stalnim suficitom u trgovini s ostatkom svijeta, imaju vrlo intenzivnu ekonomsku suradnju. Ovo je deveta posjeta kancelarke Angele Merkel Kini. U pratnji državne delegacije su i brojni poslovnjaci, uključujući generalne direktore kompanija Volkswagen, BMW, Siemens, Airbus, Daimler AG idr..

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci