Danas sam prošao pored demonstranata dok sam dolazio na posao. Ljudi su prosvjedovali ispred velikog skupa u velikom gradu zahtijevajući da se mjere štednje ne lome na njihovim plaćama. Doslovno stotine interventnih policajaca, nabrojao sam petnaest vozila samo duž jedne strane jednog od ulaza, željezne ograde i stotine zaštitara u crvenim jaknama koji provjeravaju iskaznice svakom tko želi prići. Tko želi proći ogradu i doći na gradski trg ispred javnog objekta.
Oni su bili zid koji dijeli nas od njih. Jutros sam, kako nisam jurio ni na kakav fiksan termin, zastao i promotrio oko sebe taj zid i te prosvjednike. I hrpe, tisuće, užurbanih ljudi uglavnom u strogim odijelima koji dolaze na, vjerujem, vrlo važan razgovor. Uostalom, priliku da budu ovdje platili su najmanje 700 eura i odlučni su iskoristiti zadnji cent iz toga. Prosvjednika nije bilo malo, naprotiv, ali ta rijeka odijela koja se slijevala po vlažnom asfaltu dominirala je prizorom.
NAPOMENA: s obzirom da je prethodni tekst koji sam poslao izazvao dovoljno interesa čini mi se smislenim poslati i ovaj. naročito jer se bavi nekim stvarima koje onaj balkanizacija europe pretpostavlja...
radi se o tekstu starome nešto više od godinu dana - dakle u nekim stvarima neaktualnom. pošto ga nisam uspio objaviti ostao je u ladici do danas... čini mi se kako ovdje ima ljudi koji bi ga rado pročitali...
POLITIČKE PROMJENE I GLOBALNI IZAZOVI
-kriza neoliberalizma i nove alternative –
Neke vijesti tijekom prosinca o tome što se događa s fotonaponskim solarnim elektranama u svijetu.
First Large-scale Solar Plants Without Subsidies Seen in Spain
Španjolske tvrtke nastoje izgraditi prvu veliku solarnu fotonaponsku elektranu u Europi bez subvencija, koja bi prodavala elektriku po tržnim cijenama, tj. oko 5,5 do 6 eurocenta po kilovatsatu. Prije samo pet godina, solarne elektrane su kroz garantirane cijene otkupa (FiT) dobivale čak devet puta više nego termoelektrane na fosilna goriva. Početkom ove godine to je ukinuto. Trenutno je u Španjolskoj instalirano 4,2 gigavata solarnih elektrana, koje pokrivaju 2,7% potrošnje, od 100 GW ukupno, uz vršnu potrebu oko 45 GW.
JAPANCI SVOJATAJU OTOK, KOJI KINEZI SVOJATAJU,
Japanci svojataju otok,
Kinezi svojim ratnim brodovima obilaze otok, koji Japanci svojataju,
Sjeverna Koreja dalekoMetnim raketama prelijeta Japan,
A LANČANA POSLJEDICA U „DOMINO UČINKU“?
NE SPOSOBNI UMIRU...
jer ponavlja se...
sposobniji razmnožavaju bogataše,
razmnoženi bogataši razmnožavaju potrošnju,
razmnožena potrošnja razmnožava proizvodnju,
razmnožena proizvodnja razmnožava plaćoDavce i plaćoPrimce,
plaćoDavci i plaćoPrimci razmnožavaju sposobnije,
NE sposobni umiru...
a potom?
i opet iznova...
sposobniji razmnožavaju bogataše,
razmnoženi bogataši razmnožavaju potrošnju,
razmnožena potrošnja razmnožava proizvodnju,
razmnožena proizvodnja razmnožava plaćoDavce i plaćoPrimce,
plaćoDavci i plaćoPrimci razmnožavaju sposobnije ,
a potom?
i opet iznova...
NE sposobn umiru...
sposobniji razmnožavaju bogataše...
sposobniji razmnožavaju bogataše...
sposobniji razmnožavaju bogataše...
A LANČANA POSLJEDICA U „DOMINO UČINKU“?
STALJINIZAM HARA KAO (PLANETARNI) REZULTAT,
jer
Staljinov SSSR NIJE - bio pokopana država Hitlerova „munjevitovog rata“
Moj prethodni dnevnik bio je o kooperativnoj ekonomiji, koja je možda korak "s onu stranu kapitalizmna". Ovaj je o mjeri globalne regulacije, koja je u potpunosti s ovu stranu, ali može značiti značajnu promjenu.
Povodom vijesti:
Eleven EU Countries Agree on Transaction Tax
Germany, France pitch Tobin tax on financial transactions
Porez na međunarodne financijske transakcije ("Tobinov porez", po nobelovcu za ekonomiju Jamesu Tobinu koji ga je davno predložio) jedan je od osnovnih mehanizama, koji bi mogao pomoći da se ukrote globalne financijske spekulacije, koje izazivaju "ultranestabilnost" financijskog sustava - financijski baloni koji se mahnito napuhuju i onda pucaju, ostavljajući pustoš u realnoj ekonomiji. Nikakvi ograničavajući mehanizmi ne postoje otkad je, prije 40 godina, odbačena zlatna podloga dolara.
Povod: Konferencija 120 članica pokreta nesvrstanih 30. – 31.08.2012. u Teheranu
Kaj mladi hrvatski naraštaj danas zna o pokretu nesvrstanih kojeg je kroz bivšu državu bila suosnivać i kroz titovu osobu strateški vođa desetljećima zbog čega je bila prepoznavana i cijenjena u cijelom svijetu. Vjerojatno zna malo ili ništ jer destruktivnim elementima i sama pomisao da bi nekaj povezano s bivšom državom moglo biti pozitivno u smislu ponovne afirmacije tjera trnce sivom masom i ne dozvoljava komunikaciju po toj temi. Stoga ipak onima koje tjera radoznalost mogu veliti da jedan grubi neobojeni pristup toj temi mogu potražiti na ovom mjestu.
JEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO
piše: Zoran Oštrić
Po programu koji počinje 1. srpnja, Japan ulaže gotovo deset milijardi dolara u razvoj solarne elektroenergetike. Garantirana cijena otkupa je do tri kune po kilovatsatu tijekom 20 godina. To je dvostruko više od današnje tarife u Njemačkoj, smanjene za 30% nakon "buma" gradnje solarnih elektrana 2010.-2011., kad je izgrađeno više nego što se predviđalo. Također se stimuliraju korištenje vjetra, biomase, geotermalne energije i vodne snage. Dugoročni ciljevi su smanjenje ovisnosti o nuklearnoj energiji i fosilnim gorivima.
profiterizam profitera
a zašto još NIJE - prepoznat u javnom međuDjelovanju/komunikaciji kao temeljno zloČiniteljstvo protiv Zemlje i čovjeka?
isto tako
kapitalizam kapitalista,
a zašto JEST - prepoznat u javnom međuDjelovanju/komunikaciji kao temeljno zloČiniteljstvo protiv Zemlje i čovjeka?
razlika kapitalizam i profiterizam baš i NIJE - „matematički 2+2=4“ jasna
isto tako,
razlika kapitalist i profiter baš i NIJE - „matematički 2+2=4“ jasna
hijerarhijski fašizam, diktatura, oligarhija, bankarenje, korporacija, globalizacija, a jesu li tipični alati profitera?
kapitalist i profiter, a jesu li vrlo često u tipičnom sukobu interesa?
profiterizam = kapitalizam, a je li prihvatljiva formula/cija?
profiter = kapitalist, a je li prihvatljiva formula/cija?
JUČER JUČER JUČER
kapitalisti su omogućili sindikalno organiziranje naredboPrimaca i kakvoTakvo dogovaranje/koegzistenciju u međuDjelovanju i komunikaciji,
DANAS DANAS DANAS
profiteri NE omogućavaju sindikalno organiziranje naredboPrimaca i kakvoTakvo dogovaranje/koegzistenciju u međuDjelovanju i komunikaciji,
profiterizam profitera
DANAS
Prenosim s mrežnog sjedišta ZelenaPolitika.Info
S mrežnog sjedišta dissidentvoice.org, prenosimo prevod dijela članka Belarus and Venezuela: Building the Multi-polar World. U Latinskoj Americi niz zemalja pruža otpor "čikaškim" neoliberalnim političkim receptima, radikalno kao Kuba ili umjerenije kao Brazil, te postižu nesumnjivo neke uspjehe u odnosu na zemlje kao Čile ili Argentina, koje su postigle rast BDP-a ali uz velike socijalne nejednakosti.
S druge strane, u Europi imamo izolirani slučaj Belarusa (koristimo izvorno ime, umjesto kod nas uobičajenoj "Bjelorusija"), koja od osamostaljenja 1991. nikad nije prošla kroz "pretvorbu vlasništva" i tranziciju ka "otvorenoj tržišnoj ekonomiji". Prošla je kroz teške potrese u prvoj polovici 1990-ih, ali od 1996. bilježi visoke stope rasta BDP-a. Ima solidnu poljoprivredu i prilično jaku industriju (izvoz traktora, koji se mogu kupiti i u Hrvatskoj).
